Europska komisija želi modernizirati postojeći zakonodavni okvir, odnosno Direktivu o elektroničkoj trgovini, koja je temelj jedinstvenog digitalnog tržišta. Direktiva je donesena 2000., kada su platforme kao što su Amazon, Google i Booking.com tek počele s radom, a Facebook, Airbnb i Instagram nisu postojali.
Internetske platforme donijele su značajne koristi za potrošače i otvorile nove mogućnosti za europska poduzeća i trgovce, ali i nove rizike.
Potrošačima se nudi razna nezakonita roba, aktivnosti i sadržaji, dok se nova poduzeća koja žele poslovati na internetu teško probijaju na tržište kojim dominiraju velike platforme. Zbog povezivanja velikog broja poduzeća s velikim brojem potrošača i pristupa mnogim podacima velike platforme u dobroj su poziciji za kontrolu i postavljanje standarda za važna područja digitalnog gospodarstva.
Prema podacima Europske komisije, milijun poduzeća u EU-u već prodaje robu i usluge putem internetskih platformi, a više od 50 posto malih i srednjih poduzeća koja prodaju svoje proizvode i usluge preko internetskih tržišta posluju preko granica.
Tri odbora Europskog parlamenta (za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, pravna pitanja i građanske slobode) pripremila su izvješća s preporukama za Europsku komisiju o različitim aspektima Akta o digitalnim uslugama, koji bi prema najavama iz Komisije trebao biti objavljen u prosincu.
Parlament će raspravljati i glasati o tim izvješćima na plenarnoj sjednici idući tjedan, koja se zbog pandemije koronavirusa održava putem video veze.
Potrebna nova suvremena pravila
„Digitalne platforme danas su ključne za poslovanje i svakodnevicu i stoga trebamo nova suvremena pravila“, kazao je malteški eurozastupnik Alex Agius Saliba (S&D) u petak na konferenciji za novinare putem Zooma u organizaciji Ureda EP-a u Hrvatskoj.
Saliba, izvjestitelj Odbora za unutarnje tržište za to pitanje, kazao je da su digitalne platforme danas postale neka vrsta „javnih komunalnih usluga”, što se posebice pokazalo u doba pandemije jer su život i rad bez njih postali nezamislivi.
Nova pravila trebala bi vrijediti i za poduzeća koja se nalaze izvan Europske unije.
„Europska unija želi oblikovati digitalno gospodarstvo ne samo na EU razini nego i postaviti standarde za ostatak svijeta, kao i u slučaju zaštite podataka... budući da u digitalnom svijetu ne postoje granice”, kazao je Saliba.„Predlažemo da se odredbe Akta o digitalnim uslugama primjenjuju i na prodavače, poduzeća iz trećih zemalja koji digitalnim putem izravno ciljaju europske potrošače i europsko tržište”, kazao je.
Temeljno načelo koje se predlaže je da prava potrošača na internetu budu izjednačena s onima koja imaju kada kupuju u običnim trgovinama, odnosno poštivanje principa „što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu“, naglasio je.
„Želimo digitalno okruženje izgrađeno na povjerenju”, kazao je. „Želimo veći stupanj zaštite za sve potrošače, za sve građane i, što je doista važno, za mala i srednja poduzeća”.
Preporuke Odbora za unutarnje tržište obuhvaćaju niz pitanja, uključujući transparentnost i pružanje informacija, sigurnost proizvoda, mjere za provedbu i nadzor novih pravila, uključujući sankcije, širenje ilegalnog sadržaja na internetu, umjetnu inteligenciju, ciljano oglašavanje, širenje dezinformacija i diskriminatorne prakse.
Saliba je izdvojio prijedlog posve novog koncepta na europskom tržištu, pravila „upoznaj svojeg poslovnog korisnika” kojim bi se od platformi zahtijevala provjera tvrtki koje koriste njihove usluge i sprječavanje prodaje njihovih nezakonitih i nesigurnih proizvoda i sadržaja.
Novim poduzećima trebalo bi također olakšati ulazak na tržište rješavanjem nekonkurentne situacije koju stvaraju velike digitalne kompanije koje trenutačno utvrđuju pravila za svoje korisnike i konkurente. Predloženim pravilima velikim platformama bi se onemogućilo kontroliranje tržišta.
Predlaže se i uvođenje hibridnog sustava nadzora provedbe novih pravila koji bi se temeljio na koordinaciji i suradnji nacionalnih i europskih vlasti.