„Danas u EU više od 71 posto građana kupuje preko interneta. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj oko 45 posto građana kupuje online, ali tek 17 posto iz druge države članice. Ljudi se i dalje boje kupovati online, pogotovo prekogranično. Cilj je ovog dokumenta postaviti temelje za izjednačavanje prava potrošača na internetu s onima koja imaju kad kupuju u običnim trgovinama“, objasnila je Borzan, priopćeno je u nedjelju iz njezina ureda.
Prema podacima, skupa ili nedostupna dostava se i dalje navodi kao jedan od ključnih problema pri kupovini na internetu. Uz to, potrošači se žale i na probleme u komunikaciji s trgovcima.
„Problemi se pojavljuju ukoliko potrošači kupuju preko posredničkih platformi, poput Amazona, gdje nije jasno regulirano tko je odgovoran, platforma ili trgovac pa se odgovornost nerijetko prebacuje s jednog na drugog na štetu potrošača. Stav Odbora za zaštitu potrošača je da platforme trebaju snositi veću odgovornost oko toga kome dozvoljavaju prodaju preko njihovih stranica“, objašnjava Borzan.
Budući da je zadnja direktiva o poslovanju na internetu usvojena 2000., zastupnici smatraju da je krajnje vrijeme da se pravila prilagode današnjim okolnostima.
„Tržište online oglašavanja se procjenjuje na 64,8 milijarda eura. U Hrvatskoj se tako oglašava više od četvrtine poduzeća. Građani mi se jako žale na oglase koji ih 'prate' na internetu. Transparentnost oglašavanja je jedan od velikih prioriteta i potrošač treba moći isključiti takvo praćenje, znati zašto vidi neke oglase, tko ih plaća i kako se koriste njihovi podaci“ rekla je Borzan.
Europski parlament glasat će o ovoj zakonodavnoj inicijativi na plenarnoj sjednici od 19. do 22. listopada. Inicijativa je doprinos Europskog parlamenta Aktu o digitalnim uslugama, paketu prijedloga koji će Komisija objaviti do kraja ove godine.