U neobvezujućoj rezoluciji usvojenoj u četvrtak, Europski parlament pozvao je države članice da osiguraju da se mladima koji se registriraju za programe Garancije za mlade ponude "kvalitetna, raznolika i prilagođena radna mjesta, osposobljavanje ili stažiranje", objavio je Europski parlament.
S obzirom na to da je stopa nezaposlenosti mladih (u dobi od 15 do 24 godine) u Europskoj uniji u kolovozu 2020. iznosila 17,6 posto, dok je prije krize uzrokovane pandemijom iznosila 14,9 posto, i da se očekuje da će i dalje rasti, Parlament je pozvao da se povećaju sredstva za jačanje programa Garancija za mlade za razdoblje 2021. – 2027.
Stopa nezaposlenosti među mladima u Europskoj uniji više je nego dvostruko veća od ukupne nezaposlenosti koja iznosi 6,5 posto, što pokazuje da su mladi daleko osjetljiviji na recesiju i prve žrtve krize. Uz to, 43,8 posto mladih diljem EU-a zaposleno je na određeno vrijeme.
Posljednji podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih u lipnju iznosila 24,5 posto. U Sloveniji je u istom mjesecu bila 16,9 posto, u Grčkoj 39,3 posto, dok je u Njemačkoj u kolovozu bila 5,8 posto, navodi Parlament.
Zastupnici su izrazili žaljenje zbog toga što je u srpnju Europsko vijeće znatno smanjilo, s 15 na 10 posto, sredstva Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) namijenjena potpori mjerama za poticanje zapošljavanja mladih, istaknuvši da je to "u suprotnosti s ciljem Unije da ulaže u mlade".
Parlament je također osudio praksu neplaćenog stažiranja i naukovanja, kojima se iskorištava rad mladih i krše njihova prava. Pozvao je Komisiju da predloži pravni okvir za učinkovitu i izvršivu zabranu tih praksi.
Zastupnici su naglasili da bi Garancija za mlade trebala biti ugrađena u koherentan skup socijalnih politika i politika socijalne skrbi kako bi se osiguralo da različite podskupine mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju imaju pristup tom programu.
„Svaka diskriminacija s kojom se mladi suočavaju na bilo kojoj osnovi mora se aktivno suzbijati u okviru programa Garancija za mlade”, poručili su.
Zastupnici su također izrazili žaljenje zbog dobrovoljne prirode Garancije za mlade i pozvali Komisiju da predloži da to bude obvezujući instrument.
Od 2014., zahvaljujući programu Garancija za mlade, 24 milijuna mladih se osposobljavalo, obrazovalo ili radilo.
Komisija je u srpnju 2020. predložila proširenje područja primjene tog programa na mlade do 29 godina, čime bi se pomoglo još većem broju ljudi u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
U raspravi s europskim zastupnicima o ovoj temi u ponedjeljak, predstavnik njemačkog predsjedništva Vijećem EU-a, državni tajnik za europske poslove Michael Roth, istaknuo je da Europska unija ne smije dopustiti da cijela jedna generacija bude izgubljena.
Podržao je prijedlog da se Garanciju za mlade proširi na mlade do 29 godina starosti, kazavši da bi Vijeće uskoro trebalo usvojiti tu preporuku, te pozvao države članice da poboljšaju aktivnosti koje provode u sklopu tog programa.
Posebnu pozornost trebalo bi pritom posvetiti mladim ženama i skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom, koji su među prvim žrtvama teške situacije na tržištu rada, poručio je.
U vezi smanjenja sredstava za poticanje zapošljavanja mladih, povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Nicolas Schmit kazao je u raspravi da Komisija nije sretna zbog toga te naglasio da bi EU trebao uložiti najmanje 22 milijarde eura u zapošljavanje mladih.
„Moramo maksimizirati sinergije između Garancije za mlade, Europskog socijalnog fonda+, inicijative REACT-EU i Instrumenta za oporavak i otpornost, kao i mnogih drugih relevantnih EU fondova i instrumenata koji su dostupni državama članicama. Mislim da možemo prikupiti puno sredstava za borbu protiv nezaposlenosti među mladima”, kazao je.
Schmit je također naglasio važnost kreiranja novih, kvalitetnih radnih mjesta za mlade, upozorivši da to nisu prekarni poslovi koji mladima ne omogućuju osnivanje obitelji i stambeno zbrinjavanje.