ZAGREB - U povodu prve godišnjice smrti bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Borisa Šprema danas je otkriven njegov portret u dvorani "Ante Starčević" gdje se nalaze portreti ostalih bivših predsjednika Sabora. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je da je Šprem bio socijaldemokrat s vrlo osjetljivim srcem i razumom za malog čovjeka, što ga je u političkom smislu obilježilo u potpunosti. Boris Šprem, koji je umro u 57. godini života nakon duge i iscrpljujuće borbe u Centru za liječenje karcinoma MD Anderson u Houstonu, u svom kratkom životu obilježio je hrvatsku državu i društvo, kazao je Leko. Portret, rad akademske slikarice Jadranke Fatur, otkrio je njegov sin Damjan. Ranije danas predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Leko položili su na grob pokojnog Šprema na groblju Mirogoj vijence i zapalili svijeće.
ZAGREB - Nekada najmoćniji hrvatski političar, Ivo Sanader, ustvrdio je da optužnica u slučaju Fimi medija, za koju je uvjeren da ju je državno odvjetništvo napravilo po nalogu njegove nasljednice Jadranke Kosor, sastavljena bez ijednog dokaza koji bi potkrijepili objede njegovih suoptuženika. "Optužnica se temelji na nebuloznim izjavama mojih suoptuženika koje se ničim ne potkrepljuju. Niti da sam uzeo novac niti da sam dao nalog. Gdje je tu bilo kakav dokaz, potkrijepa – nema je. To još jednom pojačava dojam i zaključak da je riječ o konstruiranoj optužnici koja se temelji samo na izjavama optuženika", rekao je Sanader. Da je postupak protiv njega inicirala Jadranka Kosor, po Sanaderovim riječima, dokazuje i pismo koje je prije podizanja prve optužnice njegova nasljednica poslala Europskoj komisiji, a u kojem je istaknuto da "Uskok podiže mnoge optužnice i pokreće istrage među ostalim i protiv bivšeg premijera". "Sve ukazuje da je riječ o konstruiranim optužnicama. To sam dužan reći zbog sebe, svoje obitelji, a na koncu i zbog povijesti", zaključio je Sanader. U nastavku obrane Sanader će, kako je najavio, između ostalog govoriti o imovini koju je prije ulaska u politiku navodno stekao u Austriji, čime želi opovrgnuti tvrdnje tužiteljstva da se obogatio korupcijom.
ZAGREB - Nakon što je Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara zatražio danas od vukovarskog Gradskog vijeća da se Jadranki Kosor oduzme status počasne građanke Vukovara, bivša premijerka i predsjednica HDZ-a izjavila je novinarima da je to pokušaj njezine potpune eliminacije iz političkog života. Stožer je optužio Kosor da je "dopustila nasilje vladajućih nad zakonom i žrtvom Vukovara, odbila sastanak svih počasnih građana kako bi pokrenuli dijalog, opstruirala sastanak Stožera sa saborskim klubom i odbila potpisati zahtjev za uvrštavanje točke "Vukovar - mjesto posebnog pijeteta" u dnevni red Sabora. "To je jedan pamflet koji vrvi lažima, da sam ja dopustila nasilje vladajućih u Vukovaru, da nisam htjela doći kao počasna građanka na sastanak to je laž", kazala je, uz ostalo, Kosor novinarima u Saboru.
ZAGREB - Bivša predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor odbacila je danas optužbe svog prethodnika Ive Sanadera da je po njezinom nalogu Državno odvjetništvo napravilo optužnicu u slučaju Fimi medija, ustvrdivši da ona kao premijerka nije nalagala ničiji progon, a jedni krimen joj je što nije zaustavljala procese. Kosor je za Sanadera, kojeg je nakon ostavke po njegovom prijedlogu 2009. naslijedila na čelu vlade i HDZ-a, rekla da ga razumije jer se nalazi u jednoj teškoj ljudskoj situaciji. Sanader, koji je u međuvremenu optužen zbog niza korupcijskih afera, uključujući i slučaj Fimi medija danas je u svoj obrani na Županijskom sudu rekao da Kosor nije samo naložila glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kazneni progon nego i da je slala službenike iz vlade i HDZ-a da svjedoče protiv njega. "Kao predsjednica Vlade nisam nalagala ničiji progon. Moj krimen i moj grijeh je u tome što nijedan proces nisam zaustavljala", rekla je Kosor novinarima u Hrvatskom saboru. Ustvrdila je da ona "s pozicije moći nije naređivala ni USKOK-u ni DORH-u, ni Mladenu Bajiću ni bilo kome u MUP-u.
ZAGREB - Sindikat državnih službenika i namještenika napao je danas Vladu zbog najavljene mjere zamrzavanja napredovanja državnih službenika, tvrdeći da se radi o "fantomskoj mjeri kojom se promovira uravnilovka". Iako bi neupućeni građani mogli pomisliti da državni službenici i namještenici redovito napreduju u službi, tvrdi sindikat, napredovanje se vrlo rijetko događa. Prema Zakonu o državnim službenicima može se napredovati na dva načina, redovito i izvanredno, pri čemu je za to potrebno ispunjavanje određenih kumulativnih uvjeta, poput jedne ili dvije ocjene "primjeran" ili tri ocjene "uspješan" ili više ocjene. Uvjet je da postoji slobodno radno mjesto i da ima potrebnu stručnu spremu i iskustvo. Izvanredno napredovanje moguće je i ako ima poslijediplomski studij ili doktorat znanosti povezan s državnom ili javnom upravom ili djelokrugom državnog tijela. Slobodno radno u pravilu ne postoji, osim ako drugi službenik nije nedavno preminuo ili otišao u mirovinu, ali i tada se, primjenom klauzule "jedan novozaposleni na dva otišla službenika" ta mogućnost teško može realizirati, upozorava sindikat.
ZAGREB - Povjerenik za informiranje treba biti jaka i neovisna osoba, a za rad njegova ureda iz državnog proračuna treba osigurati dostatna sredstva kako bi što bolje mogao raditi u interesu javnosti, istaknuto je danas na konferenciji "Povjerenik ni na nebu ni na zemlji", koju je u Hrvatskom saboru organizirao GONG. Mjerodavni saborski odbori prije tjedan dana razgovarali su sa sedam kandidata za dužnost povjerenika za informiranje, a konačnu će odluku donijeti Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici. Upozoravajući na prijašnje zlouporabe Zakona o pravu na pristup informacijama, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin je rekao da su novim zakonom detaljno propisane informacije koje su tijela javne vlasti dužne objavljivati na svojim internetskim stranicama. Naglasio je da javnost ne samo da mora znati što vlast radi, nego i s njezinim radom mora biti upoznata na vrijeme. Predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Branko Vukšić najavio je da će taj odbor sutra Odboru za Ustav predložiti najmanje dva kandidata za dužnost povjerenika za informiranje.
ŠIBENIK - Šibensko vodstvo SDP-a ocijenilo je danas da u sto dana vlasti HDZ-ovog gradonačelnika Šibenika Željka Burića i njegovih zamjenika Danijela Milete i Nikice Penđera nije "zavladala sila argumenta, već argument sile". Na konferenciji za medije saborski zastupnik SDP-a i predsjednik šibenske organizacije stranke Franko Vidović i predsjednik kluba vijećnika SDP-a u Gradskom vijeću Joško Šupe nisu novoj HDZ-ovoj gradskoj vlasti dali prolaznu ocjenu. Kazali su kako je jedino što ocjenjuju pozitivnim činjenica da je Burić sa svojim zamjenicima nastavio projekte koje mu je u naslijeđe ostavila bivša vlast na čelu s gradonačelnikom Antom Županovićem. Najviše kritika SDP-ovci su uputili projektu POS-a u Šibeniku jer je nova gradska vlast promijenila lokaciju na kojoj će se graditi stanovi po modelu poticajne stanogradnje. Umjesto parcele u gradskom vlasništvu pored OŠ Meterize, nova gradska vlast odabrala je privatni teren na zapadnom dijelu grada. S obzirom na to da će Grad izvlastiti teren za prilazni put na privatnoj parceli, Vidović je upitao koliko će to stajati građane, te tko će financirati sustav odvodnje koji se na tom području mora izgraditi za novi POS.
ZAGREB - Od 1. listopada pojedinačna karta ZET-a u tramvajima i autobusima stajat će 10 kuna, bez obzira je li kupljena u vozilu ili ne, a pojeftinit će i dnevna karta koja će umjesto 40 kuna od sutra koštati 30 kuna, najavio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na koferenciji za novinare. Najavio je da će se za mjesec dana vidjeti može li biti promjena i u cijeni mjesečnih karata, a u međuvremenu Uprava Zagrebačkog holdinga razmotrit će sustav kontrole i naplate karata, koji je sada "nikakav". "Cilj nam je da se građani jeftinije voze, ali da svi plaćaju karte", rekao je Bandić poručivši da u Holdingovim podružnicama ne žele isključivo profit ili ekstra profit, već poboljšati javnu uslugu građanima. Od veće prodaje karata i bolje kontrole Bandić i Gradska uprava očekuju deset milijuna kuna prihoda. Nije želio odgovoriti na pitanje je li pretvaranje nekih Holdingovih podružnica u trgovačka društva otvaranje vrata privatnom kapitalu kroz privatizaciju ili koncesije, ponovivši da je to "nasušna potreba" zbog stanja u Holdingu i, dijelom, zakonska obveza. Bandić je izvijestio da od 7. listopada u sustav naplate ulazi parkiralište kod Paromlina gdje će cijena parkirne karte biti 10 kuna od 6 do 18 sati, a pet kuna od 18 sati do 6 sati ujutro.
RIJEKA - Primorsko-goranska policija provodi kriminalističko istraživanje kojim se utvrđuju moguća kažnjiva djela ili prekršaji u neredima na subotnjoj nogometnoj utakmici između Rijeke i Hajduka na stadionu Kantrida gdje je ozlijeđeno 13 osoba, doznaje se u policiji. S osobama koje se dovode u vezu s tim događajima obavit će se razgovori a o rezultatima istraživanja javnost ćemo pravovremeno izvijestiti, kazala je voditeljica Odjela za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću policijske uprave Mirjana Kulaš. Prema informacijama objavljenim u medijima, na obavijesni razgovor u policiju danas su pozvani nogometaši HNK Rijeke Josip Brezovac, Leon Benko, Ivan Močinić i Dario Knežević i to zbog navodnog sprečavanja policajaca u obavljanju dužnosti kad su pokušavali uvjeriti policajce da puste mladića koji je utrčao na teren nakon završetka utakmice. Glasnogovornica primorsko-goranske policije Ankica Kolić kazala je da ne može ni potvrditi ni opovrgnuti tu informaciju te da će se o svemu detaljnije izvijestiti na sutrašnjoj izvanrednoj konferenciji za novinstvo.
ZAGREB - Ovogodišnji 34. Zagrebački književni razgovori (ZKR), na kojima će o "Položaju književnika u suvremenoj Europi" u Društvu hrvatskih književnika (DHK) govoriti 12 stranih i 8 domaćih izlagača, održat će se od 3. do 6. listopada u Zagrebu, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u DHK. Po riječima predsjednika povjernstva ZKR-a Zdravka Gavrana ovogodišnja tema književnih razgovora posvećena je ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Podsjetio je da je na dosadašnjim zagrebačkim književnim razgovorima, koji su prvi put održani 1966., sudjelovalo više od tisuću domaćih i stranih izlagača. Sudionici ZKR-a su, kako je rekao, uglavnom književnici i stručnjaci s područja jezika, književnosti i bliskih humanističkih disciplina. Najavio je i da će izlaganja sudionika biti tiskana na engleskom jeziku u časopisu DHK "The Bridge", a na hrvatskom jeziku u časopisu "Republika". Ovogodišnju sudionici Zagrebačkih književnih razgovora su književnici i stručnjaci iz Grčke, Makedonije, Bugarske, Slovačke, Slovenije, Velike Britanije, Portugala, Njemačke i Norveške.
ZAGREB - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u četvrtak će premijerno biti prikazana drama "Na dnu" Maksima Gorkog, jedno od najpoznatijih kazališnih djela slavnog ruskog i sovjetskog književnika i političkog aktivista o životu siromašnih ljudi s rubova društva, u režiji Paola Magellija. U drami stvaranoj tijekom zime 1901./1902. utemeljitelj književnog socrealizma opisuje život siromašnih ljudi kojima se sudbine isprepliću u bijednom prenoćištu na obali rijeke. Njihove želje, snovi i posve svakodnevne brige kotrljaju se u bijednim izbama u kojima životare ljudi zaboravljeni od društva.
ZAGREB - U Londonu idući tjedan počinje 57. London film festival, najveća britanska filmska manifestacija koja ove godine donosi više od 230 filmskih projekcija, te bogat program gala-zabava i popratnih filmskih događanja, a otvorit će ga u srijedu 9. listopada akcijski spektakl "Kapetan Phillips", filmska adaptacija istinitog događaja iz 2009. u režiji Paula Greengrassa, u kojemu dvostruki Oskarovac Tom Hanks igra glavnu ulogu. Dvanaest festivalskih dana do 20. listopada sadrži bogat i raznolik program međunarodnih filmskih događanja i projekcija filmskih ostvarenja renomiranih imena svjetskog filma ali i filmaša u nastajanju, u odabiru ovogodišnje direktorice programa Clare Stewart. Program festivala obuhvaća ukupno 234 dugometražna igrana i dokumentarna filma, uključujući 22 svjetske premijere, 16 međunarodnih premijera, 29 europskih te 20 projekcija arhivskih filmova.