LUXEMBOURG/ZAGREB - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni i u 28 članica Europske unije u srpnju je ostala nepromijenjena na mjesečnoj razini, dok je u Hrvatskoj dodatno uvećana, objavio je europski statistički ured Eurostat. U eurozoni se stopa nezaposlenosti zadržala na razini od 12,1 posto, a u Europskoj uniji na 11 posto. U Hrvatskoj je uvećana na 16,7 posto, sa 16,5 posto u prethodnom mjesecu. U Eurostatu procjenjuju da je u Uniji u srpnju bez posla bilo 26,654 milijuna građana, od čega 19,231 milijun u eurozoni. Njihov se broj na mjesečnoj razini smanjio za 33 tisuće u EU28, odnosno za 15 tisuća u eurozoni. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih uvećan je za 995 tisuća u EU28, te za 1,008 milijuna u eurozoni. U Hrvatskoj je u srpnju nezaposleno bilo 282 tisuće ljudi, u usporedbi sa 278 tisuća u prethodnom mjesecu. U prošlogodišnjem srpnju bez posla je bilo 271 tisuća građana. Najnižu stopu u EU i dalje bilježe Austrija (4,8 posto), Njemačka (5,3 posto) i Luksemburg (5,7 posto), a najvišu Grčka (27,6 posto u svibnju) i Španjolska (26,3 posto). Prosječna stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 24 godine u srpnju je iznosila 23,4 posto u Uniji, a u eurozoni 24 posto. Za Hrvatsku Eurostat daje podatak o stopi nezaposlenosti u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je ona iznosila 55,4 posto. Time je zauzela treće mjesto, iza Španjolske sa stopom od 56,1 posto, te Grčke, sa 62,9 posto u svibnju.
BRUXELLES/ZAGREB - Europska ekonomska klima osjetno se poboljšala u kolovozu, izvijestila je Europska komisija, a pojačani optimizam prisutan je u gotovo svim sektorima, kao i u krizom zahvaćenim zemljama poput Italije i Španjolske a trend slijedi i Hrvatska. Indeks ekonomske klime (ESI) u eurozoni poskočio je za 2,7 bodova, na 95,2 boda. U Europskoj uniji (EU) uvećan je za 3,1 bod i iznosi 98,1 bod, na najvišu razinu u posljednje dvije godine. U eurozoni je poboljšana ekonomska klima rezultat povećanog optimizma potrošača i menadžera u industriji, uslužnom sektoru i maloprodaji. Oslabila su tek očekivanja u građevinskom sektoru. Najveće poboljšanje ostvarila je Nizozemska, gdje je indeks poskočio za 5,2 boda, zatim Njemačka, gdje je uvećan za 3,3 boda, te Italija, gdje je bio viši za dva boda. Poboljšanje u EU-u je još izraženije nego u eurozonim, budući da je povjerenje povećano i u građevinskom sektoru, dok su očekivanja potrošača kao i ona u uslužnom i maloprodajnom sektoru porasla više nego u eurozoni. U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u kolovozu uvećan za 0,6 bodova na mjesečnoj razini, na 105,4 boda. Poboljšana su očekivanja u uslužnom i u sektoru maloprodaje, u industriji i građevinskom sektoru bila su pogoršana, a negativan je trend bilježi i kategorija očekivanja potrošača.
LUXEMBOURG/ZAGREB - Potrošačke cijene u eurozoni u kolovozu su na godišnjoj razini porasle 1,3 posto, procijenio je danas Eurostat, što bi značilo da je godišnja inflacija oslabila u odnosu na srpanj kada su cijene na godišnjoj razini porasle 1,6 posto. Najviše su u ovom mjesecu u eurozoni na godišnjoj razini poskupjeli hrana, alkoholna pića i duhan, za 3,3 posto. U srpnju njihove su cijene na godišnjoj razini uvećane 3,5 posto. Slijede usluge, čije su cijene u tekućem mjesecu uvećane 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. U srpnju porasle su 1,4 posto. Industrijski prozvodi bez energije tek su neznatno poskupjeli, za 0,3 posto, nakon 0,4-postotnog poskupljenja u prošlom mjesecu. Prema izračunu Eurostata, u kolovozu je na godišnjoj razini pojeftinila samo energija, za 0,4 posto. U srpnju njezine su cijene poskočile 1,6 posto.
LJUBLJANA - Slovenski BDP u drugom kvartalu ove godine bio je za 1,7 posto manji nego u drugom kvartalu lani, a u prvoj je polovici ove godine smanjen za 3,2 posto u odnosu na prvu polovicu 2012., objavio je u petak slovenski zavod za statistiku. Kako navodi zavod za statistiku, na pad BDP-a i dalje negativno utječe slaba domaća potrošnja domaćinstava i države, ali bitno manje nego u prethodnom razdoblju, zbog čega je pad gospodarske aktivnosti bio nešto manji nego u prethodnim kvartalima. U prvom kvartalu 2013. godine pad BDP-a na godišnjoj razini iznosio 4,8 posto.
S druge strane, pozitivan utjecaj na gospodarsku aktivnost i dalje ima vanjska potražnja pa je izvoz u drugom kvartalu ove godine bio za dva posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz ostao na istoj razini.
Potrošnja domaćinstava smanjena je za dva posto, potrošnja države za 3,1 posto, a bruto investicije u osnovna sredstva za tri posto. Najveći pad investicija, od 11,1 posto, zabilježen je u građevinarstvu.
WIESBADEN - Promet u njemačkoj maloprodaji neočekivano se smanjio u srpnju, za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je danas objavljeno prilagođeno izvješće njemačkog statističkog ureda. Destatis je ujedno revidirao kalendarski prilagođen podatak za lipanj koji sada pokazuje blaži pad prometa, po stopi od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prva je procjena pokazivala pad za 1,5 posto. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji u srpnju porastao 2,3 posto, zahvaljujući dijelom i jednom radnom danu više u trgovinama nego u prošlogodišnjem srpnju. Dodatni je poticaj bio i 5-postotni rast prodaje prehrambenih i duhanskih prozivoda. Uvećana je i prodaja ostalih kategorija proizvoda, za osjetno blažih 0,2 posto. U sedmomjesečnom razdoblju zaključno s krajem srpnja promet u maloprodaji smanjio se na godišnjoj razini za 0,1 posto.
RIM - Poslovno povjerenje u Italiji u kolovozu je poboljšano, dosegnuvši najvišu razinu od prošlogodišnjeg srpnja, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku. Indeks poslovnog povjerenja u kolovozu je uvećan na 82,2 boda, sa 79,8 bodova u prethodnom mjesecu, navodi se u jučerašnjem priopćenju Istata. U prošlogodišnjem je srpnju indeks iznosio 84,1 bod. Ozračje među poslovnim čelnicima poboljšano je u ovom mjesecu u svim sektorima sastavnicama zbirnog indeksa uz izuzetak onog građevinskog. Odgovarajući indeks toga sektora smanjen je za 0,4 boda, na 76,1 bod. U sektoru proizvodnje indeks poslovnog povjerenja uvećan je s 91,8 na 92,9 bodova, a u sektoru usluga sa 75,7 na 79,7 bodova, priopćeno je iz Istata. U talijanskoj vladi očekuju da će oporavak započeti u preostalom dijelu godine, čime bi se okončala dvogodišnja recesija u trećem najvećem gospodarstvu eurozone koja je dovela do rekordne nezaposlenosti, posebice među mladima.
LONDON - Cijene barela sirove nafte na međunarodnim tržištima pritisnula je danas objava Velike Britanije da neće sudjelovati u vojnoj akciji protiv Sirije, što je prigušilo zabrinutost za opskrbu s Bliskog istoka. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta i iznosila je 115,01 dolara, nakon što se nakratko spustila i na samo 113,63 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 80 centi nižoj cijeni, od 108 dolara, a nakratko se spustila i na samo 106,75 dolara. Britanski parlament odbacio je sinoć prijedlog premijera Davida Camerona koji je mogao rezultirati sudjelovanjem Velike Britanije u vojnoj akciji u Siriji. Ishod glasanja zakočit će nastojanja tapadnih zemalja na čelu sa Sjedinjenim Državama da kazne sirijski režim zbog uporabe kemijskog oružja protiv civila. "Klatno je sada vraća u smjeru smanjenih rizika", konstatirao je Eugen Weinberg iz njemačkog Commerzbanka. "Tržište je u cijene uračunalo prevelike premije rizika, pa one sada padaju i mislim da će biti još i niže", rekao je. Ocijenio je nepromišljenima ocjene pojedinih investicijskih banaka da bi cijene nafte mogle dosegnuti još i više razine.
LONDON/PARIZ/NEW YORK - Europske dionice u petak su oslabile i na putu su da zabilježe mjesečni gubitak a i najveći tjedni pad u posljednja dva mjeseca, uz izrazitije gubitke dionica naftnih kompanija nakon što su smanjena očekivanja brzog vojnog napada na Siriju. Londonski Ftse indeks oslabio je 0,5 posto, na 6.449 bodova, dok su na gubitku od po 0,7 posto bili frankfurtski DAX i pariški CAC. Iznosili su tako 8.138 odnosno 3.958 bodova. Najviše se se na udaru našle dionice na portugalskom tržištu, uz pad lisabonskog burzovnog indeksa PSI od 0,9 posto, najveći među indeksima vodećih vodećih europskih burzi, zbog zabrinutosti u vezi državnih financija nakon što je portugalski ustavni sud odbacio prijedlog zakona koji bi omogućio otpuštanje zaposlenika u javnom sektoru. Ta je mjera trebala pomoći vladi da smanji troškove i golemi dug. Najveće gubitnice na europskim tržištima bile su dionice naftnih kompanija nakon što je britanski parlament odbio poduprijeti vojnu akciju u Siriji. Mogućnost napada ipak nije isključena, pa su ulagači pokazivali tek ograničen apetit za dionicama. U njihovom je fokusu i moguće povlačenje monetarnih poticaja u SAD-u, napominju analitičari.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica danas blago porasle, jer je splasnula zabrinutost ulagača zbog mogućeg američkog napada na Siriju, dok su ih ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci o gospodarskom rastu SAD-a. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, izuzev japanskih, ojačao je danas 0,4 posto. Pritom su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasle otprilike 0,5 posto. S druge strane, japanski Nikkei indeks skliznuo je 0,3 posto, pa je na putu i tjednog i mjesečnog gubitka. Intervencija u Siriji, kao odgovor zapadnih vlada na, vjeruje se, napad predsjednika Bashara al-Asada kemijskim oružjem na civile, bit će čini se odgođena dok istražitelji Ujedinjenih naroda ne izvijeste u subotu o svojim nalazima. U četvrtak je britanski parlament odbio dati odobrenje vladi da sudjelovanje u vojnoj akciji protiv Sirije, dok se Kina zalaže da se ne prisiljava Vijeće sigurnosti UN-a na akciju protiv Sirije sve dok istražitelji ne završe istragu. Ulagače ohrabruje i revidirani podatak prema kojemu je u drugom tromjesečju američko gospodarstvo poraslo 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više od očekivanja i više od 1,7 posto iz prve procjene.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica porasle drugi dan zaredom, jer su bolji nego što se očekivalo gospodarski podaci zasjenili sirijsku krizu. Dow Jones indeks ojačao je 0,29 posto, na 14.867 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,41 posto, na 1.641 bod, a Nasdaq indeks 0,90 posto, na 3.625 bodova. Ulagače je ponajviše ohrabrio revidirani podatak prema kojemu je u drugom tromjesečju američko gospodarstvo poraslo 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više od očekivanja i više od 1,7 posto, koliko je pokazala prva procjena. Ubrzanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva znači da bi američka središnja banka mogla već u rujnu smanjiti poticajne monetarne mjere, koje već dugo potiču rast cijena dionica, no to nije obeshrabrilo ulagače. Od 10 sektora S&P 500 indeksa jučer je na vrijednosti dobilo njih osam. Pritom je među najvećim dobitnicima bio građevinski sektor, čime je nadoknadio dio gubitaka od prethodnog dana, kada se našao pod pritiskom zbog slabih podataka s američkog tržišta nekretnina. S druge strane, prekinut je snažan rast cijena dionica u energetskom sektoru, jer su jučer, po prvi puta od početka tjedna, cijene nafte blago pale.