ZAGREB - Hrvatska će poduzeti potrebne mjere kako bi svoj Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora, napisao je premijer Zoran Milanović predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu u vezi prijepora o tzv. lex Perkoviću. "Ne radi se o nespremnosti Hrvatske da provede Europski uhidbeni nalog već o različitom tumačenju prava svake države članice EU na punu ravnopravnost u odnosu na ostale. Kad je riječ o EUN (...) to nažalost nije slučaj", piše Milanović. Od Barrosa kao predsjednika EK mora "tražiti zaštitu, ali i obrazloženje kako je moguće da se jedna država članica EU (Hrvatska) izravno optužuje da štiti 'komunističke ubojice i kriminalce". To je izjavila glasnogovornica europske povjerenice za pravosuđe koja je Hrvatskoj zaprijetila sankcijama zbog kršenja prava EU. S obzirom da neke zemlje članice imaju pravo na ograničenje, one čine isti prekršaj, piše Milanović koji traži ravnopravnost te izvještava da njegova vlada nastoji okupiti parlamentarnu većinu kako bi se u Ustavu Republike Hrvatske ukinula zastara upravo za kaznena djela političkih ubojstava.
WASHINGTON - Predsjednik Barack Obama rekao je u srijedu da još nije odlučio o vojnom napadu na Siriju no cilj ograničene i po mjeri skrojene vojne akcije bio bi odvratiti sirijski režim od buduće uporabe kemijskog oružja. "Ako to kažemo na jasan i odlučan, ali vrlo ograničen način, ispaljujemo time hitac upozorenja kojim kažemo prestanite to činiti", rekao je Obama i objasnio da "bi ograničen, a ne dugotrajan angažman kakav je bio u Iraku, mogao biti dovoljan da pošalje poruku da se kemijsko oružje ne može tolerirati. SAD želi osigurati da kemijsko oružje ne padne u krive ruke i u konačnici pogodi američku sigurnost.
LONDON - Britanski parlament raspravljat će u četvrtak o vladinu prijedlogu vojnog udara na Siriju, ali neće donijeti konačnu odluku jer je pod višestrukim pritiscima premijer David Cameron obećao pričekati nalaze UN-ovih stručnjaka za kemijsko oružje. Oporba je najavila da će glasati protiv prijedloga ako vlada planira vojni udar prije nego dozna rezultate UN-ove istrage. Cameron je najavio da će parlament dvaput glasovati o akciji u Siriji, a ne samo u četvrtak kako se isprva predviđalo. Potpora britanske javnosti za raketni napad u Siriji je mala i takav plan odobrava ga 25 posto Britanaca.
MOSTAR - 20. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HR HB) obilježena je u srijedu navečer u Mostaru svečanom akademijom na kojoj su dužnosnici stranaka iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ocijenili da su zahvaljujući njezinoj uspostavi opstali Hrvati i Bosna i Hercegovina za posljednjeg rata te su pozvali na uspostavu većinske hrvatske federalne jedinice.
"Ja sam siguran da danas ne bi bilo Bosne i Hercegovine da, uz ostale, nije bilo Herceg-Bosne. Siguran sam da ne bi bilo Hrvata u BiH" koji predstavljaju dio moderne buduće zajednice koja će pripadati euroatlantskome projektu, rekao je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović. Uvjeren je će se BiH preustrojiti umjesto sadašnja dva entiteta u više federalnih jedinica. HR HB utemeljenja je 28. kolovoza 1993., a formalno je ugašena u travnju 1994., koda je uz posredovanje Sjedinjenih Država i potporu službenog Zagreba utemeljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH, jedan od dva entiteta.
VARŠAVA - Poljsko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da je jedan američki vojnik poginuo, a deset je poljskih ranjeno, među kojima jedan teško, u napadu talibana na vojnu bazu u Gazniju, na jugozapadu Afganistana. Informaciju zasad nisu mogli potvrditi ni Pentagon u Washingtonu ni NATO-ove međunarodne snage u Afganistanu (ISAF). Odgovornost za napad preuzela je talibanska skupina Zabidulaha Mudžahida, prenosi agencija PAP. Poljska koja je s 1 600 ljudi prisutna u Afganistanu od ožujka 2002., jedna je od zemalja s najvećim brojem vojnika u sastavu ISAF-a. U listopadu će taj broj smanjiti na 1 000.
WASHINGTON - Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama u srijedu je pozitivno ocijenio baštinu Martina Luthera Kinga koji je, rekao je, "ponudio put spasa potlačenima i tlačiteljima". Pedeset godina nakon govora "Sanjam" pastora iz Atlante, na istom mjestu u Washingtonu prvi crni predsjednik SAD-a rekao je da su Kingove "riječi vječne, posjeduju moć i proročki značaj i nemaju premca u naše vrijeme". Istaknuvši kako "žrtva" Kinga i njegovih kolega u "maršu na Washington" za rasnu jednakost nije bila uzaludna, odao je počast mnogim nepoznatim ljudima koji su se dugi niz godina uporno borili za građanska prava. "Zbog toga što su oni marširali, gradske skupštine su se promijenile, parlamenti u državama su se promijenili, Kongres se promijenio i, na koncu, i Bijela kuća se promijenila", istaknuo je.
FORT HOOD - Bivši psihijatar u američkoj vojsci Nidal Hasan osuđen je u srijedu na smrt zbog ubojstva 13 osoba 2009. u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu, priopćila je predsjednica porote. Trinaest članova vojne porote koja je zasjedala na vojnom sudu u toj bazi jednoglasno je odlučilo dosuditi smrtnu kaznu Nidalu Hasanu, nakon dva sata vijećanja. Ako se Nidala Hasana pogubi, bit će to prvo izvršenje smrtne kazne nad vojnikom u zadnje 52 godine, pišu američki mediji. Pogubljenja vojnika su rijetka u SAD-u jer zahtijevaju predsjednikovo odobrenje. Hasan, za kojeg smatraju da pripada Al Kaidi, ali djeluje samostalno, više puta je priznao da je ubio 12 vojnika i jednog civila te ranio desetke ljudi u Fort Hoodu 5. studenoga 2009. kako bi spriječio vojnike da sudjeluju u ratu u Afganistanu i u Iraku koji smatra "nezakonitim".
NEW YORK - Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a u srijedu je nakon rasprave o britanskom prijedlogu rezolucije koja bi dopustila napad na Siriju ostalo čvrsto kod svojih stajališta. Moskva i Peking se i dalje protive vojnoj opciji koju pripremaju Washington, London i Pariz. Prema diplomatskim izvorima, Rusi su ponovili argumente ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o opasnostima vojne operacije i njegovoj tvrdnji da nema dokaza da iza napada kemijskim oružjem stoji sirijski režim predsjednika Bašara al-Asada.
SARAJEVO - Nekadašnji dužnosnik bosanskih Srba Momčilo Krajišnik, koji je zbog ratnih zločina pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora, u petak bi trebao biti pušten na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne, a na Palama u Bosni i Hercegovini gdje mu živi obitelj priprema mu se svečani doček, prenijeli su u srijedu mediji u BiH. Krajišnikova obitelj ali i predstavici Srpske demokratskle stranke (SDS), čiji je Krajišnik nekadašnji dužnosnik, na Palama su postavili postere na kojima pozivaju na doček ratnom zločincu koji bi trebao biti upriličen u petak poslije podne. Tog dana Krajišnik bi trebao biti pušten iz zatvora u Velikoj Britaniji gdje je bio na izdržavanju kazne na koju ga je osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju.