SARAJEVO - Pelješki most neće se graditi, a za povezivanje šireg dubrovačkog područja s ostalim dijelom teritorija Hrvatske tražit će se jeftinije rješenje, ustvrdio je ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić. "I dalje sam uvjeren da se gradnja Pelješkog mosta neće desiti i da će se rješenje tražiti u skladu s onim što je predložila BiH, a što je na kraju i u interesu Hrvatske i BiH", kazao je Hadžić kako ga u ponedjeljak citira sarajevski "Dnevni avaz". Komentirajući odgodu dovršetka studije izvodljivosti o modelima povezivanja teritorija Hrvatske što ju je naručila Europska komisija kao i nagađanja da bi umjesto mosta najprihvatljivije rješenje mogao biti cestovni koridor, Hadžić je kazao kako je BiH to i ranije predlagala. Potencijalni cestovni koridor kroz Neum ni na koji način je bi mogao biti eksteritorijalan i podrazumijevao bi uvažavanje interesa BiH, objasnio je. U prostornom planu općine Neum već postoji opcija gradnje cestovne obilaznice oko tog gradića koja bi služila i kao poveznica za teritorij Hrvatske. Dodaje da ni u EU niti u Hrvatskoj "nema tako neracionalnih osoba" spremnih ulaziti u gradnju objekta koji ne pokazuje isplativost.
MADRID - Udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditnim portfeljima španjolskih banaka porastao je u lipnju na 11,6 posto, zabilježivši time novi rekord, budući da je povećan broj kućanstava i malih poduzeća, posebno onh u nekretninskom sektoru, koji muku muče s dugovima. U svibnju udio loših kredita iznosio je 11,2 posto. Bilježi kontinuirani rast od kraja prošle godine kada se naglo smanjio jer su zajmodavci prebacili problematičnu imovinu u takozvanu lošu banku. Prošle su godine poslovne rezultate španjolskih banaka pritisnule naglo povećane rezervacije za gubitke na nekretninama i kreditima nekretninskim poduzetnicima, povezane s urušavanjem tržišta nekretnina u 2008. Pojedine velike banke, uključujući i one 'zdrave' poput BBVA, upozorile su nedavno da bi nenaplativi krediti poduzetnicima u nekretninskom sektoru mogli rasti sve do prvog tromjesečja iduće godine.
TOKIO - Japanski trgovinski deficit gotovo je udvostručen u srpnju budući da je slabi jen osjetno povisio troškove uvoza energije, zasjenivši snažan rast izvoza u SAD, Kinu ali i eurozonu, pokazali su danas objavljeni podaci ministarstva financija. Deficit je u srpnju iznosio 1.023 milijarde jena (10,5 milijardi dolara), u odnosu na 528,55 milijardi jena koliko je iznosio u istom mjesecu prošle godine. Time je Japan zabilježio manjak u trgovinskoj bilanci 13. mjesec zaredom, što je najdulje takvo razdoblje u više od tri desetljeća. Dobra je vijest skok izvoza, za 12,2 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, zahvaljujući snažnoj potražnji u SAD-u i Kini, ali i u Europi. Tako je vrijednost isporuka na ključno američko tržište poskočila 18,4 posto na godišnjoj razini a značajno je porastao i izvoz u krizom pogođenu eurozonu, za 16,6 posto. Izvoz u Kinu uvećan je 9,5 posto, pri čemu trgovinske odnose dva azijska diva i dalje opterećuje teritorijalni spor oko nenastanjenog otočja. Jen je od zadnjih mjeseci lani oslabio prema dolaru oko 20 posto, što je pojačalo konkurentnost japanskih izvoznika i podiglo vrijednost repatrirane zarade.
LJUBLJANA - Slovenske banke ostvarile su u prvih pet mjeseci ove godine 318,4 milijuna eura prihoda od kamata, što je 20,5 posto manje nego lani, a opseg kredita čija naplata kasni više od 90 dana povećao se na više od 7,5 milijardi eura, piše ljubljanski "Dnevnik", koji se poziva na podatke slovenske središnje banke. Povećani opseg loših kredita i višegodišnji trend smanjivanja prihoda od kamata rezultirali su gubitkom koji je u slovenskom bankarskom sustavu u prvih pet mjeseci iznosio 108,1 milijun eura. Banke smanjuju svoju kreditnu aktivnost i zbog loših kredita moraju oblikovati visoke rezervacije, a neto prihode od kamata smanjuje im i raskorak između visokih kamatnih stopa koje daju kako bi privukle depozite, te kamatnih stopa koje obračunavaju na odobrene kredite, navodi list. Slovenci u bankama imaju 14,5 milijardi eura depozita, a praktično svi ugovori su vezani na fiksne kamatne stope koje zbog konkurencije među bankama i dalje ostaju visoke. No na veliku većinu kredita građanima, čiji je ukupan iznos 8,7 milijardi eura, obračunavaju se promjenjive kamatne stope, vezane na europsku referentnu kamatnu stopu Euribor, koja je na rekordno niskoj razini, piše list.
ATENA - Potrošnja turista u Grčkoj skočila je u lipnju, pokazali su danas podaci središnje banke, potvrdivši prognoze da bi rekordna ljetna turistička sezona mogla prezaduženoj zemlji osigurati dobrodošlu injekciju inozemnih prihoda. S obzirom na pad domaće potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje zbog mjera štednje, potrošnja inozemnih posjetitelja ostaje jedini mogući pokretač rasta grčkog gospodarstva koje bi se u ovoj godini trebalo smanjiti za 4,2 posto. Prihodi od turizma porasli su u lipnju za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 1,59 milijardi eura. Time su ukupni prihodi od turizma u prvoj polovini godine porasli na 3,32 milijarde eura, što je 18 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada je strah od grčkog izlaska iz eurozone odvratio turiste od dolaska u zemlju, pokazuju objavljeni podaci. Grčka turistička industrija trenutno prognozira da će prihodi od turizma porasti u ovoj godini za 10 posto, na 11 milijardi eura, uz rekordnih 17 milijuna posjetitelja. Turistička poduzeća spustila su cijene i poboljšala usluge kako bi privukli turiste. Pozitivna je i bolja struktura turista koji ostaju duže i više prosječno troše, kao što su to ruski turisti.
ZAGREB - Grčki ministar financija Ianis Sturnaras zatražio je od čelnika grčke agencije za privatizaciju Steliosa Stavridisa da podnese ostavku nakon što su mediji izvijestili da je putovao zrakoplovom biznismena koji je kupio državnog operatera igara na sreću Opap, izvijestili su europski mediji. Stavridis je na toj poziciji bio tek četiri mjeseca ali se već našao na meti kritika zbog sporog tempa privatizacije. U prošlom je tjednu Atena finalizirala prodaju kontrolnog paketa dionica u Opapu, podsjetio je jučer BBC. Grupa grčkih i istočnoeuropskih ulagača, uključujući i grčkog brodovlasnika Dimitrisa Melisanidisa čijim je privatnim zrakoplovom navodno letio Stavridis, platila je za 33-postotni udio države u Opapu 650 milijuna eura. Prije no što je postao direktorom državnog fonda za razvoj imovine (HRADF), Stavridis je uspješno restrukturirao atensko vodoprivredno poduzeće. U ovoj godini država cilja na prihod od prodaje imovine u iznosu 2,6 milijardi eura. Procjenjuje se da će podbaciti za milijardu eura.
OSLO/BEČ - Norveški naftni div Statoil prodao je austrijskom OMV-u udjele u nekoliko ključnih naftnih polja, pribavivši time najmanje 2,65 milijardi dolara za kapitalne izdatke dok je austrijska kompanija ojačala prisutnost u cvatućoj norveškoj naftnoj industriji. Statoil je prodao 19 posto udjela u polju Gullfaks i 24 posto udjela u polju Gudrun a uglavljena je i opcija suradnje u 11 Statoilovih dozvola za istraživanje u norveškim vodama Sjevernog mora, zapadno od Šetlandskih i Farskih otoka. Sporazum je odredio vrijednost transakcije na 2,65 milijardi dolara, uz mogućnost njezina povećanja za 500 milijuna dolara za financiranje dodatnih ulaganja. Norveška kompanija planira prihodom financirati proizvodnu infrastrukturu na poljima na kojima je pronašla naftu. Za tu namjenu planira izdvojiti 19 milijardi dolara. OMV će pak povećati svoje dokazane i vjerojatne rezerve za oko 320 milijuna ekvivalenta barela nafte, odnosno za oko 19 posto. Proizvodnja će mu iduće godine biti povećana za oko 40 tisuća barela odnosno za gotovo 60 tisuća barela u 2016.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Oštar pad cijena talijanskih dionica, posebice onih bankovnih, zbog političke neizvjesnosti u Italiji pritisnuo je u ponedjeljak europske burze. Londonski FTSE pao je 0,39 posto na 6.478 bodova, frankfurtski DAX za 0,23 posto na 8.370 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,8 posto i iznosio 4.096 bodova. Talijanski burzovni indeks FTSE MIB pao je 1,7 posto nakon što je premijer Enrico Letta u nedjelju upozorio da bi pad njegove vlade potkopao gospodarski oporavak. Talijanski listovi izvijestili su da će čelnik desnog centra Silvio Berlusconi, koji je ovog mjeseca osuđen zbog porezne prijevare, srušiti vladu u listopadu bude li izbačen iz Senata, što je izazvalo oprez ulagača prema talijanskim dionicama. Talijanske banke pritisnule su europski indeks bankovnog sektora koji je u prosjeku oslabio 1,3 posto. Cijene dionica Unicredita pale su 3,9 posto, Banco Popolarea za 3,6 posto, a Intese Sanpaolo za 3,3 posto. Volumen trgovanja iznosio je samo 30 posto 90-dnevnog prosjeka zbog sezone ljetnih godišnjih odmora. Tržište su također pritisnule dionice rudarskih kompanija koje su u prosjeku pale za 1,3 posto uslijed pada cijena metala.
TOKIO - Na azijskim burzama danas se oprezno trguje, a većina indeksa bilježi blagi pad, treći trgovinski dan zaredom, dok investitori važu moguće posljedice očekivanog skorašnjeg Fedova smanjivanja monetarnih poticaja američkom gospodarstvu. Japanski Nikkei indeks porastao je jutros 0,4 posto, na 13.706 bodova, dok je južnokorejski Kospi oslabio 0,3 posto, hongkonški Hang Seng 0,2 posto, a australski S&P/ASX 0,1 posto. I na ostalim azijskim burzama indeksi su blago oslabili, dok je filipinska burza bila zatvorena zbog poplava. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oslabio je 0,5 posto, na 444,56 bodova. FED je agresivno kupovao državne obveznice proteklih mjeseci, u nastojanju da snizi kamatne stope i pomogne oporavku zaposlenosti na normalne razine nakon što su milijuni Amerikanaca ostali bez posla u recesiji koja je uslijedila nakon financijske krize 2008. Fed ističe da je taj program pomogao stimulirati gospodarstvo, jer je olakšao kupnju nekretnina i ulaganje u poslovanje. Posljednji makroekonomski pokazatelji i izjave dužnosnika Feda navele su investitore na zaključak da bi Fed mogao već u rujnu smanjiti program otkupa obveznica, vrijedan mjesečno 85 milijardi dolara.
NEW YORK - Nakon najvećeg tjednog pada Dow Jones indeksa od lipnja ove godine, ovoga bi se tjedna na Wall Streetu cijene dionica mogle oporaviti, no najveći dobitci možda neće biti na američkom tržištu nego na europskom, zbog poboljšanih izgleda eurozone. Niz makroekonomskih pokazatelja eurozone prošloga je tjedna ukazao je da se ona napokon izvlači iz dosad najdulje recesije. Fond menadžeri su stoga započeli usmjeravati kapital u dionice europskih kompanija, tako da su proteklih tjedana europska dionička tržišta svojom izvedbom nadmašila američko. Protekloga tjedna Dow Jones indeks pao je 2,2 posto ili 344 boda, što je njegov najveći tjedni gubitak od lipnja 2012. godine, završivši tjedan na 15.081 bod. S&P 500 indeks spustio se 2,1 posto na tjednoj razini, na 1.655 bodova, a tehnološki Nasdaq 1,6 posto, na 3.602 boda. Oba indeksa zabilježila su najveći tjedni gubitak od lipnja ove godine. No, frankfurtski DAX ojačao je na tjednoj razini 0,64 posto na 8.391 bod, a pariški CAC 1,15 posto na 4.123 boda, dok je londonski Ftse bio u minusu 1,27 posto, na 6.583 boda.