ZAGREB - Trg pravde, s objektima za smještaj pravosudnih institucija na zagrebačkom Črnomercu, trebao bi se početi graditi 2015., a završetak je planiran za 2019. godinu, izvijestili su na današnjem predstavljanju toga 1,6 milijardi kuna vrijednog projekta ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) Dragan Marčinko. Projekt će se realizirati po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) u sklopu čega je CEI danas na stranicama Oglasnika javne nabave objavio poziv za izbor privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje Trgom pravde. Nakon odabira privatnog partnera, Ministarstvo pravosuđa sklopit će s njim ugovor na 30 godina. Za vrijeme gradnje država neće imati troškova, a nakon toga će se sredstva za plaćanje naknade za JPP obračunavati kao tekući izdatak odnosno dugoročno preuzeta obveza kroz 25 godina, to jest od 2019. do 2044. godine. Potom se građevine vraćaju u državno vlasništvo bez naknade. Na Trgu pravde trebali bi se smjestiti Županijski sud te Opći građanski, Trgovački i Prekršajni sud, Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo te Pravosudna akademija. Projekt će sigurno biti realiziran, kaže ministar Vrdoljak navodeći kako je nekoliko respektabilnih kompanija zainteresirano za ulazak u posao.
ZAGREB - Očekivani izlazak eurozone iz recesije sigurno će pomoći i Hrvatskoj, ocijenio je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. "Uvjeren sam da ćemo u ovoj godini postići isto to odnosno uhvatiti pozitivnu nulu", rekao je Vrdoljak odgovarajući na novinarsko pitanje o izgledima hrvatskog BDP-a s obzirom na kretanja u eurozoni. Hrvatska je u dobroj mjeri izvozno vezana uz tržište EU-a pa će izlazak eurozone iz recesije sigurno i nama pomoći, kazao je Vrdoljak nakon predstavljanja projekta javno-privatnog partnerstva "Trg pravde" koji će se relizirati na zagrebačkom Črnomercu. Analitičari uoči Eurostatove objave procjenjuju da je eurozona u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila rast BDP-a prvi put nakon 2011. godine i time završila najdužu recesiju u svojoj 14-godišnjoj povijesti. Oni procjenjuju da je nakon šest kvartala uzastopnog pada, prosječni BDP u 17 zemalja eurozone porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
ZAGREB - Nakon jučerašnjih propalih pregovora između predstavnika poljoprivrednika i ministara poljoprivrede i financija, seljaci su danas pojačali prosvjede tako da su prometnice blokirane u gotovo svim kontinentalnim županijama. Na prosvjednom mjestu na đakovačkoj zaobilaznici kod križanja s cestom Đakovo-Našice, u znak nezadovoljstva neuspjehom pregovora predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo demonstrativno je s konjima, zapregom i starim plugom iz 1967. zaorao nekoliko brazdi na obližnjem polju. Seljaci traže hitan sastanak s predsjednikom Ivom Josipovićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem. Laslo je rekao kako seljaci nastavljaju s prosvjednim blokadama cesta, a ako ih premijer Milanović ne primi na razgovor spremni su na totalne blokade prometnica. Na upit koliko su spremni čekati premijerov odgovor Laslo je kazao kako to ne može točno reći, ali sigurno ne dugo. "Ako to ne bude ubrzo idemo u daljnje akcije", poručio je Laslo. Dodao je da u ovom trenutku prosvjeduju seljaci iz gotovo svih županija u unutrašnjosti, osim Zagrebačke i Varaždinske.
ZAGREB - U turističkim djelatnostima tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zaposlilo se nešto više od 30 tisuća novih osoba ili 17,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Takav porast ministar turizma Darko Lorencin u komentaru za Hinu ocjenjuje logičnim s obzirom na rast turističkog fizičkog i financijskog prometa u predsezoni i početkom glavnog ljetnog dijela sezone očekujući da će zaposlenost u sektoru i dalje pratiti trendove tog prometa. Uvjeren je da će i u nastavku ove turističke godine broj zaposlenih u turističkim djelatnostima pratiti trend turističkog prometa, za kojeg očekuju da će u fizičkim brojkama biti na razini rekordnih prošlogodišnjih rezultata, uz rast prihoda 2 do 3 posto. Po najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koje danas prenosi Ministarstvo turizma, u turističkim djelatnostima u sedam mjeseci ove godine ukupno se zaposlilo 30.328 novih osoba ili njih 17,4 posto više nego lani. Novozaposlene osobe u turizmu time su u sedam mjeseci ove godine činile 22,4 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih osoba u Hrvatskoj.
ZAGREB - U Hrvatskoj su u komercijalnim smještajnim objektima u lipnju i u šest mjeseci ove godine ostvareni porasti turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a od ukupnih polugodišnjih 3,7 milijuna dolazaka i 14,3 milijuna noćenja 44,2 posto dolazaka i 54 posto noćenja u tim je objektima ostvareno samo u lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Po tim podacima u lipnju u Hrvatsku došlo 1,66 milijuna turista ili 4,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a nešto manji porast od 1,7 posto ostvaren je s 7,7 milijuna noćenja. U prvih šest mjeseci pak zabilježen je porast dolazaka turista od 5,5 posto, a noćenja za 4,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pritom su strani turista ostvarili porast od 7 posto s njihovih 3,1 milijun dolazaka i od 6 posto s 12,6 milijuna noćenja. Domaći je turista bilo 640,3 tisuće ili 1 posto manje nego u prvoj polovici prošle godine, a njihovih 1,7 milijuna noćenja u padu je za 3,5 posto.
ZAGREB - U ovogodišnjem lipnju u Hrvatskoj je izdano 413 odobrenja za građenje, što je 27,3 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Pritom je, prema vrstama građevina, za zgrade bilo izdano 83,5 posto odobrenja, a za ostale građevine 16,5 posto. Prema izdanim odobrenjima u lipnju, predviđena je gradnja 500 stanova, prosječne površine od 91,6 četvornih metara. Predviđena vrijednost radova po izdanim odobrenjima u lipnju je dosegnula 1,17 milijardi kuna, te je bila 22,8 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. U prvoj polovini godine, pak, bilo je izdano 2.889 odobrenja za građenje, što je 28,9 posto manje nego u prvoj polovini 2012. godine. Predviđena vrijednost gradnje po tim odobrenjima bila je 8,17 milijardi kuna ili 22,1 posto manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su bile 0,1 posto niže nego u lipnju te 0,1 posto niže nego u srpnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Bez cijena energije, proizvođačke su cijene u srpnju na mjesečnoj razini pale za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini zadržale stabilnost. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u srpnju su u odnosu na lipanj porasle za 0,3 posto. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, bile su više za 0,6 posto. Cijene po kojima su se u srpnju industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali na stranim tržištima bile su više 0,3 posto u odnosu na lipanj, dok su prema srpnju lani niže za 1,2 posto.
ZAGREB - U mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas ponovno u blagom minusu, pri čemu je najveći promet do podneva ostvaren dionicom Konzuma, dok se po dobitku ističe jedino turistički sektor. Crobex indeks oko 12,00 sati bio je u minusu 0,39 posto, na 1.822 boda, a Crobex10 za 0,23 posto, na 1.028 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,8 milijuna kuna. Dionicom Konzuma do podneva je ostvareno 1,1 milijun kuna prometa. Cijena joj je oslabila 2,42 posto, na 141 kunu. Slijedi dionica Solarisa, s 416 tisuća kuna prometa. Cijena joj je skočila 4,72 posto, na 662 kune. Većina dionica turističkih tvrtki i danas ostvaruje znatne dobitke. Tako je dionica HTP-a Korčule u plusu više od 15 posto, Imperijal Hotelijerstva više od 10 posto, a Hotela Cavtata 1,4 posto. Najveća gubitnica među likvidnijim izdanjima do podneva je bila dionica Atlantske plovidbe, s padom cijene za 3,69 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, oslabila prema euru za 0,14 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,513936 kuna. Kuna je za neznatnih 0,001 posto oslabila i prema američkom dolaru, a ojačala prema prema britanskoj funti za 0,11 posto i švicarskom franku za 0,03 posto. Srednji tečaj dolara tako iznosi 5,645756 kuna, funte 8,732058 kuna, a franka 6,087116 kuna.