ZAGREB - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton stići će u četvrtak u posjet Hrvatskoj i sastati se s predsjednikom Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem te prvom potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, najavljeno je u srijedu iz ureda predsjednika, vlade i MVEP-a. Šefica europske diplomacije trebala je posjetiti Hrvatsku 18. travnja, u sklopu turneje po zemljama jugoistočne Europe, ali je posjet odgođen zbog toga što je Ashton tada bila maksimalno angažirana na dijalogu Srbije i Kosova.
ZAGREB - Haški će sud izreći 30. svibnja nepravomoćnu presudu protiv bivšeg šefa srbijanske službe državne sigurnosti (SDB) Jovice Stanišića i bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije SDB-a Franka Simatovića, optužene za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, objavio je u srijedu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Haaški su tužitelji u završnim podnescima u siječnju ove godine zatražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora. "Kao ključni pripadnici udruženog zločinačkog pothvata Stanišić i Simatović su ubijali, deportirali, prisilno preselili i prognali tisuće nesrba tijekom gotovo pet godina s velikih područja Hrvatske i BiH. Bili su nezamjenjivi u uspješnoj provedbi zajedničkog plana zločinačkog pothvata koji je s područja koja su bila njihov cilj uglavnom ispraznio nesrbe koji su tamo živjeli u 1990.", napisali su tužitelji. Obrana je pak tražila njihovo oslobađanje smatrajući da im nisu dokazani zločini. Tužiteljstvo tereti Stanišića i Simatovića da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske te BiH od 1991. do 1995. U tom pothvatu bili su uz dvojicu optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i zapovjednik paravojnih postrojbi Željko Ražnatović Arkan.
SARAJEVO - Predsjednici Turske i Srbije Abdullah Gul i Tomislav Nikolić te članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić potvrdili su u srijedu u Ankari spremnost na jačanje suradnje triju država, posebice gospodarske, istaknuvši pritom kako time žele doprinijeti stabiliziranju cijele regije. "Došli smo danas kao istinski prijatelji razgovarati o svim otvorenim pitanjima. Razmijenili smo mišljenja o političkom stanju, a naravno govorili smo i o onome što je možda najvažnije, a to su gospodarski odnosi između tri zemlje", izjavio je nakon susreta predsjedatelj Predsjedništva BiH Radmanović dodajući kako gospodarska suradnja nije na zadovoljavajućoj razini što se mora promijeniti. Kako prenose bosanskohercegovački mediji, srbijanski predsjednik Nikolić podsjetio je na činjenicu kako je prošlost teško opteretila odnose njegove zemlje i BiH pa je tim važnije sada uspostaviti partnerske odnose i snažno ih razviti, u čemu važnu posredničku ulogu ima baš Turska. "Potrebno je da se netko usudi razgovarati s nama u vrijeme kada mi sami između sebe nismo razgovarali", kazao je Nikolić izrazivši zahvalnost Turskoj na posredničkoj ulozi koju je preuzela. Turski predsjednik Gul ovom je prigodom potvrdio kako njegova zemlja iznimno drži do dobrih odnosa i s BiH i sa Srbijom, dodajući kako je nakon uspostave političkog dijaloga došlo vrijeme da građani te dvije države osjete i gospodarski boljitak. "U predstojećem razdoblju želimo konkretne i ozbiljne korake na planu uzajamnog ulaganja i poslovne suradnje", kazao Gul dodajući kako je stoga važno razviti dobre investicijske projekte i što prije ih realizirati.
SARAJEVO - Međunarodna zajednica mora zadržati prisutnost u Bosni i Hercegovini s izvršnim ovlastima i biti pripravn djelovati u zaštiti interesa i sigurnosti zemlje i građana, rekao je u srijedu visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko američkoj administraciji u Washingtonu. Iz Ureda visokog predstavnika u Sarajevu (OHR) priopćeno je kako je Inzko Washingtonu prenio poruku sličnu onoj što ju je u utorak iznio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Sadašnje političke strukture u BiH ne uspijevaju ostvariti osnovne uvjete za upravljanje tom zemljom i njeno napredovanje ka euroatlantskim integracijama a rezultat je to da Bosna i Hercegovina zaostaje za ostatkom regije, bit je Inzkove ocjene. "Visoki predstavnik smatra da se ova neprihvatljiva situacija može promijeniti a međunarodna zajednica mora zadržati svoje kapacitete i spremnost da radi sa stranama u BiH koje žele zauzeti konstruktivniji pristup. Uzimajući u obzir zastoje i dominantnu politiku podjele s kojom se Bosna i Hercegovina suočava, izvršni mandati međunarodnih institucija i dalje imaju ključni značaj za zaštitu interesa i sigurnosti građana Bosne i Hercegovine", stoji u priopćenju OHR-a.
LJUBLJANA - Bivši slovenski premijer Janez Janša izjavio je u srijedu da vlada lijevog centra premijerke Alenke Bratušek neće izvesti Sloveniju iz krize jer su je postavili oni koji se protive politici štednje i rezanja troškova. "Njena je vlada pred nerješivom situacijom jer bi morala smanjiti potrošnju i državnu administraciju, a tako bi rezala granu na kojoj sjedi", rekao je Janša u dužem razgovoru za katolički Radio Ognjišče. Dodao je da bi Bratušek ako bi pokušala uvesti potrebne rezove smijenili isti oni koji su je postavili, a njega smijenili jer je pokušao ukinuti "crvene monopole" koji su iscrpili slovenska poduzeća i banke radi "očuvanja privilegija" manje od pet posto Slovenaca. Janša je rekao da ne vjeruje da će Bratušek izvesti zemlju iz krize i da je njen put povećanja PDV-a i najava nekih drugih poreza pogrešan put. Janša koji vodi najjaču oporbenu Slovensku demokratsku stranku (SDS), izjavio je da Sloveniju ove godine čeka pad BDP-a od 3 do 4 posto, pa bi troškove države trebalo smanjiti za 20 posto, te da će stanovništvo teško pristati na potrebna odricanja ukoliko se ne ukinu neopravdani "privilegiji" koje po njegovim riječima uživa samo 5 posto stanovništva.
KIRUNA - Američki državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazili su u srijedu uvjerenost u uspjeh mirovne konferencije o sukobu u Siriji, u kojemu podržavaju suprotstavljene strane i koji prijeti cijeloj regiji, javljaju agencije i dodaju da su dva projektila iz Sirije u srijedu pogodila izraelski teritorij. Razlike u stajalištima između Rusije, glavne saveznice sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i Sjedinjenih Američkih Država, koje žele pad njegova režima, onemogućuju Ujedinjene narode da odlučnom akcijom pomognu okončati krvavi dvogodišnji sukob u kojem je dosad, prema najnovijim podacima, bilo oko 100 tisuća žrtava. Nakon sastanka u švedskome gradu Kiruni dvojica šefova diplomacije nastupila su jedinstveno. "Važno je da svi sudionici sastanka izraze jasnu potporu rusko-američkoj inicijativi za održavanje mirovne konferencije o Siriji u lipnju u Ženevi", rekao je Lavrov. Moskva i Washington pokušavaju sirijsku vladu i oporbu privoljeti na pregovore, rekao je Lavrov, a Kerry je ustvrdio kako "s optimizmom" očekuje konferenciju. "Obojica se nadamo da će se u kratkom vremenu dijelovi slagalice spojiti tako da svijet, nadajmo se, dobije alternativu nasilju i razaranju koje se sada odvija u Siriji", rekao je Kerry.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i francuski predsjednik Francois Hollande složili su se u srijedu u Bruxellesu da Francuska mora ubrzati strukturne reforme, a zauzvrat će Komisija predložiti da joj se odobre dodatne dvije godine da proračunski deficit svede u dopuštene okvire. "Mi smo u Francuskoj odlučni provesti reforme kako bi povećali konkurentnost i tim ćemo putem nastaviti, ne zato što to od nas traži EU nego jer je to u interesu Francuske. Problem Europe je razlika u konkuretnosti, mi moramo smanjiti deficite u konkuretnosti", izjavio je Hollande na zajedničkoj konferenciji za novinare s Barrosom. Hollande je u srijedu sudjelovao na tjednom sastanku Europske komisije, što je prvi takav susret francuskog predsjednika i kolegija povjerenika Komisije od 1997. Cilj posjeta je uvjeriti Komisiju da će Francuska nastaviti sa strukturnim reformama kako bi pokrenula rast i povećala konkurentnost, dok je Komisija najavila da će Parizu ostaviti nešto veći manevarski prostor u pogledu proračunskog deficita, koji ne smije prelaziti tri posto BDP-a. Francuska je u prvom tromjesječju ove godine ponovno u recesiji, s padom BDP-a od 0,2 posto. Barroso je potvrdio da će Komisija predložiti produljenje roka za dvije godine za Francusku kako bi svoj proračunski manjak dovela u maastrichtske okvire od 3 posto BDP-a.
TOKIO - Japanski premijer Shinzo Abe u srijedu je, nakon što je jedan od njegovih savjetnika doputovao u Pjongjang, izazvao iznenađenje rekavši da je spreman na dijalog sa sjevernokorejskim čelnikom Kimom Jong-unom, samo mjesec dana nakon što je sjevernokorejski režim Japanu zaprijetio nuklearnim napadom. "Summit je važan korak u rješavanju pitanja otetih i mi, naravno, to moramo uzeti u obzir u našim pregovorima sa Sjevernom Korejom", odgovorio je Abu u senatu na pitanje oporbenog zastupnika je li spreman sastati se s Kimom Jong-unom. Abeu je pitanje o mogućem summitu postavljeno povodom iznenadnog posjeta Sjevernoj Koreji njegova savjetnika Isaoa Iijime, koji je u utorak doputovao u Pjongjang, kako su izvijestili japanski mediji i sjevernokorejska novinska agencija. U srijedu su se umnožila nagađanja u japanskom tisku o možebitnom japanskom pokušaju obnove dijaloga s neprijateljski raspoloženim susjedom. Japan i Sjeverna Koreja nemaju službene diplomatske odnose.
BRUXELLES - Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji za Mali prikupljeno je u srijedu u Bruxellesu 3,25 milijardi eura kako bi se ta zemlja oporavila od sukoba s islamistima bliskim al Qaedi, izjavio je francuski predsjednik Francois Hollande. "Rečeno mi je da je na konferenciji prikupljeno više od 3,25 milijarde eura", kazao je Hollande. Radi se o svoti koja premašuje brojku od dvije milijarde eura koju je Mali tražio od donatora za ovu i sljedeću godinu. Najviše novca obećali su EU (520 milijuna eura za dvije godine), Svjetska banka, MMF, Islamska investicijska banka te još desetak zemalja. Pomoć Francuske će za dvije godine iznositi 280 milijuna eura. Mali, na zapadu Afrike, želi ispuniti 4,34 milijarde eura vrijedan plan obnove i izgradnje infrastrukture te održavanje mira nakon pobune islamista povezanih s al Qaedom koji su istjerani iz većih sjevernih gradova napadom koji je predvodila Francuska.
RAMALLAH - Tisuće ljudi na palestinskim teritorijima sudjelovale su u srijedu u obilježavanju obljetnice "Nakbe" ("katastrofe") koju je za njih značilo stvaranje izraelske države 1948. za kojim je uslijedio egzodus 760.000 Palestinaca. Mjestimice su izbili sukobi s izraelskom vojskom, napose ispred izraelskog vojnog zatvora Ofera, blizu Ramallaha, na Zapadnoj obali, rekli su agencija AFP i izraelski vojni glasnogovornik. Prosvjedni skupovi održani su na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, gdje su sudionici nosili palestinske zastave, replike ključeva koji simboliziraju izgubljene domove izbjeglica i popise s imenima mjesta uništenih u "Nakbi". U Ramallahu, gdje je sjedište Palestinske samouprave, u podne se oglasila sirena koja je trajala 65 sekundi, budući da se ove godine obilježava 65. obljetnica. Petnaestero prosvjednika ozlijeđeno je gumenim metcima izraelskih vojnika blizu Ofera, izvijestili su palestinski medicinski izvori. U Gazi, gdje je na vlasti Hamas, u prosvjednoj povorci organiziranoj na poziv svih palestinskih pokreta sudjelovalo je više tisuća ljudi koji su nosili transparente na kojima je pisalo: "Vratit ćemo se u palestinske gradove i sela, nije važno kada, pravo na povratak je sveto i neotuđivo" i "Palestina je arapska i islamska zemlja koje ni pedalj nećemo ustupiti".
KINSHASA - Najmanje je 31 osoba ubijena u srijedu u napadu na vojnu bazu u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo, objavila je vojska te zemlje. Napadači iz jedne od nekoliko desetaka oružanih skupina koje djeluju na području koje pokriva gusta džungla, vodili su dvosatnu bitku s vojnicima u vojnom centru za novačenje blizu grada Benija, rekao je pukovnik Olivier Hamuli agenciji Reuters. "Okvirni broj mrtvih je 23 Mai Maija, petorica novaka i trojica pripadnika FARDC-a (vojske), uključujući i višeg časnika", rekao je Hamuli. Mai Mai je općeniti naziv za mnoštvo lokalnih oružanih skupina koje se bore za nadzor nad teritorijem i resursima, od obradivih površina do rudnika. Vojnici su naposlijetku odbili napad, rekao je Hamuli. Časnici ispituju zarobljene pobunjenike kako bi ustanovili odakle dolaze i zašto su napali, dodao je.
KIRKUK - Dvanaest ljudi je ubijeno, a 23 osobe su ranjene u srijedu u više napada na sjeveru Iraka, poziva se agencija France Presse na bolničke izvore i izvore službi sigurnosti. U prvoj eksploziji automobila bombe u Kirkuku poginulo je osam ljudi, a isto toliko ih je ranjeno. U još dvjema eksplozijama u istom gradu ubijene su dvije, a ranjeno je sedam osoba. U gradu Tamijah, sjeverno od Bagdada, bombaš samoubojica na motoru zabio se u policijsku blokadu, pri čemu je je jedan policajac poginuo, a četiri druge osobe su ozlijeđene. U Mosulu, također na sjeveru zemlje, u eksploziji pješačke mine poginuo je jedan policajac, dok su dvojica ranjena.