ZAGREB - Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić čestitala je Johnu Kerryu na imenovanju za novog državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, izrazivši uvjerenje u skori susret, priopćilo je u srijedu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVPE). "Hrvatska će ustrajati u našim zajedničkim projektima na očuvanju stabilnosti i sigurnosti u svijetu, posebice u jugoistočnoj Europi gdje želimo nastaviti pružati potporu daljnjem širenju NATO saveza", rekla je Pusić. "Nadam se da ćemo nastaviti raditi na bilateralnim projektima započetima u vrijeme državne tajnice Clinton, posebice na pružanju pomoći ženama i djevojčicama u Afganistanu, potpori euroatlantskim reformama u BiH, kao i na potencijalnoj suradnji u razvoju hrvatskog energetskog sektora", stoji u čestitci ministrice Pusić. Američki Senat u utorak je velikom većinom glasova odobrio imenovanje Johna Kerryja (69) za državnog tajnika, odnosno šefa diplomacije SAD-a.
SARAJEVO - Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, najavljeno za 1. srpnja, ostale države regije, a posebice Bosna i Hercegovina trebaju očekivati pojačani priljev ilegalnih migranata te stoga moraju ojačati suradnju kako bi se zajednički suočile s tim problemom, upozorila je u srijedu Služba za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH. Po priopćenju ove službe dostavljenom medijima u Sarajevu, BiH stoga planira poduzeti dodatne mjere nadzora državne granice sa Srbijom i Crnom Gorom kako bi se spriječio ulazak ilegalnih migranata, a slične će mjere biti poduzete i na granici s Hrvatskom kako bi se spriječio ulazak "ilegalaca" na teritorij EU. U priopćenju se podsjeća kako je trenutačno veći priljev ilegalnih migranata, kojima je cilj EU, koji iz Srbije idu prema Bugarskoj odnosno Rumunjskoj pa onda dalje, no vjeruje se kako bi se to moglo promijeniti kada Hrvatska postane članicom EU.
DAMASK - Sirijska oporba optužila je međunarodnu zajednicu da ohrabruje svojim nedjelovanjem režim da nastavi s pokoljima, dan nakon što je otkrivena masovna grobnica u Alepu, na sjeveru Sirije. Najmanje 65 ljudi, očito ustrijeljenih u glavu, pronađeno je mrtvo i vezanih ruku na području sjevernog sirijskog grada Alepa u utorak, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Režim je optužio Frontu Al-Nusra, ustaničku skupinu, da stoji iza tih masovnih pogubljenja, dok je oporba u tome vidjela "novi pokolj" režima okuražena "međunarodnim nemarom" i krajnjom susretljivošću" brojnih zemalja.
SARAJEVO - Šest država jugoistočne Europe koje su članice Regionalne incijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) nastavit će jačati suradnju na planu kontrole ilegalnih migracija i granica, potvrđeno je na forumu MARRI-ja koji je u srijedu održan u Sarajevu na razini predstavnika ministarstava unutarnjih poslova. Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine koja trenutačno predsjeda MARRI-jem, kazao je kako je u proteklom razdoblju postojao visok stupanj koordinacije i razmjene iskustava s državama-članicama Europske u cilju uspostave najboljih standarda u kontroli granica i migracija. Jedini ministar koji je uz Radončića sudjelovao na sarajevskom skupu bio je srbijanski premijer i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, koji je pak inzistirao na tome da Europska unija griješi kada prijeti ponovnim uvođenjem viza za zemlje regije zbog sve većeg broja lažnih azilanata koji iz njih pristižu.
SARAJEVO - Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić, koji je u srijedu boravio u radnom posjetu Sarajevu, pozvao je tom prigodom na daljnje jačanje regionalne suradnje, a istodobno je kazao kako Beograd čvrsto podupire Bosnu i Hercegovinu kao državu i njen napredak na putu ka Europskoj uniji. "Posjet predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića Beogradu također je bio doprinos relaksiranju odnosa i nadilaženju problema iz prošlosti i s takvim susretima treba nastaviti", kazao je Dačić novinarima najavivši kako će početkom idućeg tjedna u Beogradu boraviti i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
Srbijanski je premijer kazao i kako uskoro očekuje susret predstavnika Srbije i BiH na najvišoj razini, a iskazao je i potporu nastavku trilateralnih susreta na vrhu u kojima je ranije sudjelovala i Turska.
"Za Srbiju su važni odnosi s Republikom Srpskom, ali su nam važni i odnosi sa središnjom vlašću u Sarajevu. Mi također želimo imati posebne odnose i s Federacijom BiH", kazao je Dačić, koji je u Sarajevu boravio na regionalnoj konferenciji o migracijama i azilu (MARII).
BERLIN -Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u srijedu kako je dolazak Adolfa Hitelra na vlast prije 80 godina "trajna opomena" Nijemcima i podsjetila da demokracija i sloboda ne nastaju same od sebe. "Nama Njemcima to mora biti stalna opomena", rekla je Merkel u srijedu, 80 godina od 30. siječnja 1933., kada je nacistički vođa Adolf Hitler preuzeo vladu tadašnje Njemačke. "Ljudska prava ne nameću se sama po sebi. Sloboda ne nastaje sama po sebi niti demokracija ne uspijeva sama po sebi", rekla je Merkel otvarajući u Berlinu izložbu o prvih šest mjeseci "fuehrera" na vlasti. Na ulazu u sjedište nekadašnjeg Gestapoa (tajna nacistička policija) kancelarka je podsjetila da je Adolfu Hitleru trebalo samo šest mjeseci "da uništi svu raznolikost" njemačkog društva. Velik dio njemačkog društva podržavao je Hitlerov režim i "uspon nacionalsocijalizma ne bi bio moguć da elite i veliki dijelovi njemačkog društva nisu u tome sudjelovali", rekla je kancelarka.
PARIZ - Francuska poziva malijske vlasti da pokrenu razgovore sa stanovništvom sjevera Malija uključujući naoružane neterorističke skupine koje priznaju cjelovitost Malija i na brzo organiziranje izbora, objavilo je u srijedu francusko ministarstvo vanjskih poslova. Malijske vlasti moraju pokrenuti razgovore s legitimnim predstavnicima naroda na sjeveru zemlje i oružanim neterorističkim skupinama koje priznaju cjelovitost Malija, rekao je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Philippe Lalliot. Nakon što je u utorak parlament Malija usvojio poslijeratnu političku smjernicu, koju Francuska pozdravlja, politički proces se mora konkretno nastaviti, rekao je Lalliot. Izbori koje je obećao predsjednik Dioncunda Traore do 31. srpnja 2013. moraju se održati što je brže moguće uz sudjelovanje svih stanovnika Malija, dodao je glasnogovornik.
TIMBUKTU - Pripadnici francuske vojske zauzeli su u srijedu položaje u Kidalu, posljednjem gradu na sjeveru Malija pod kontrolom oružanih grupa i nakon što su u posljednjih 48 sati zajedno s pripadnicima malijske vojske zauzeli gradove Gao i Timbuktu. Francuske trupe noćas su zauzele Kidal, od Bamaka udaljen 1500 km, na krajnjem sjeveroistoku Malija i u blizini alžirske granice, rekao je u srijedu u Parizu glasnogovornik glavnog stožera francuskih vojnih snaga pukovnik Thierry Burkhard. Kidal je uporište Ansar Dine (Branitelja islama) pod vodstvom Ijada Ag Galija, bivšeg tuareškog pobunjenika. Povezani su s Al-Kaidom islamskog Magreba (AQMI).
KUVAJT - Tri zemlje Arapsko-perzijskog zaljeva obećale su u srijedu 900 milijuna dolara pomoći sirijskim civilima pogođenima s 22 mjeseca smrtonosnih sukoba, na sastanku donatora pod pokroviteljstvom UN-a s ambicijom skupljanja 1,5 milijardi dolara pomoći. Kuvajt, zemlja domaćin, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati angažirali su se u pojedinačnoj isplati humanitarne pomoći od 300 milijuna dolara. "Dosad je obećano približno milijardu dolara", kazao je neimenovani dužnosnik. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u uvodnom je govoru uputio apel za skupljanje 1,5 milijardi dolara kako bi se odgovorilo na humanitarne potrebe sirijskih civila. Ističući da je stanje "katastrofalno" upozorio je da će "veći broj Sirijaca umrijeti" ako se ne skupe zatražena sredstva. Po UN-u, 60.000 osoba ubijeno je od početka ustanka. Ban je pozvao sve strane u sukobu da "prekinu s ubijanjem", dodajući da je polovica bolnica i četvrtina škola razorena.
NEW ORLEANS - Savezni sud u New Orleansu potvrdio je u utorak nagodbu između američkih vlasti i britanskog naftnog diva BP, koji za ekološku katastrofu u Meksičkom zaljevu 2010. sa smrtnim posljedicama mora isplatiti četiri milijarde dolara, što je najveća takva kazna u američkoj povijesti, prenose mediji u srijedu. Nagodba predviđa odbacivanje drugih tužbi američkog saveznog pravosuđa protiv britanske grupe BP. Međutim, BP će 25. veljače na sudu u New Orleansu odgovarati u građanskoj parnici u kojoj mu može biti dosuđena nova kazna do 21 milijarda dolara bude li proglašen krivim zbog nemara, javlja CNN. Sutkinja američkog saveznog suda Sarah Vance potvrdila je nagodbu BP-a i američkog pravosuđa iz studenoga po 14 točaka optužnice, a među kojima je i zločin ubojstva. BP je prema tom dogovoru dužan platiti rekordnih 4 milijarde dolara kazne u idućih pet godina.