ZAGREB
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u 2013. godini, pretposljednjoj godina svoga rada i godini u kojoj počinje raditi tzv. rezidualni mehanizam suda, još će uvijek voditi nekoliko prvostupanjskih postupaka - bivšim vođama bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću optuženima za genocid u BiH te bivšem vođi pobunjenih hrvatskih Srba Goranu Hadžiću optuženom za ratne zločine u Hrvatskoj, a trebao bi izreći i četiri nepravomoćne presude te tri pravomoćne. Haški je sud dosada dovršio postupke protiv 130 od 161 optužene osobe. Za ožujak je planirano izricanje presuda u predmetima "Prlić i ostali" i "Stanišić i Župljanin", a u srpnju bi se trebala objaviti i presuda vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju optuženom za progon i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, te za progon vojvođanskih Hrvata. Za Šešelja je tužiteljstvo tražilo kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva. Suđenja Mladiću i Hadžiću ujedno su i dva suđenja koja neće biti dovršena do 31. prosinca 2014. godine, roka do kojeg ICTY, prema odluci Vijeća sigurnosti UN-a, mora dovršiti svoje postupke. Objavljivanje prvostupanjske presude Hadžiću planirano je za prosinac 2015. godine, dok će presuda Mladiću biti objavljena tek 2016. godine.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama pozvao je u petak Kongres da se dogovori o skromnijem proračunu od onog koji se spominjao zadnjih tjedana kako bi se spriječile prisilne mjere štednje u Sjedinjenim Državama početkom siječnja. "To je nešto što možemo riješiti, to ne zahtijeva toliko napora, samo moramo učiniti sve što treba", rekao je Obama u kratkom nastupu u Bijeloj kući, dan nakon neuspjeha republikanskog plana u Predstavničkom domu koji je trebao pomoći da zemlja ne ode preko o "fiskalne litice". Taj izraz podrazumijeva povećanje poreza za sve Amerikance i stupanje na snagu automatskih rezova u proračunskim rashodima od 1. siječnja, što je 'koktel' za koji se ekonomisti boje da će prouzročiti ponovni pad najjačeg svjetskog gospodarstva u recesiju. Obama je rekao da je u petak telefonski razgovarao s predsjednikom Predstavničkog doma, republikancem Johnom Boehnerom i da se istog dana u Bijeloj kući sastao s vođom demokratske većine u Senatu Harryjem Reidom. Dodao je kako je od njih zatražio da "rade na planu koji će spriječiti povećanje poreza za srednju klasu, štititi naknadu za dva milijuna nezaposlenih Amerikanaca i udariti temelje budućem djelovanju na rastu i borbi s deficitom".
KAIRO
U Egiptu su u subotu ujutro otvorena birališta u drugoj, završnoj fazi referenduma o novom ustavu koji je izradila skupština u kojoj prevladavaju islamisti a za koji oporba tvrdi da produbljuje podjele u narodu. Nakon prošlotjedne prve faze čiji su neslužbeni rezultati pokazali da 57 posto birača odobrava novi ustav, birališta su se opet otvorila u 8:00 sati (7:00 sati po srednjoeuropskome vremenu - CET), na završnom glasovanju za čiji ishod lokalni analitičari drže da će biti pozitivan. Birališta se trebaju zatvoriti u 19:00 sati (18:00 sati CET) ali će možda ostati otvorena i dulje, kao i prošloga tjedna. Oproba je upozorila da je glasovanje u prvoj fazi bilo obilježeno zlouporabama. Službeni promatrači na referendumu su rekli da nije bilo većih nepravilnosti. Predloženi ustav je podijelio zemlju, jer se liberali i ljevica protive predloženim odredbama koje vode u islamizaciju i ograničavanje građanskih sloboda i ljudskih prava.
PARIZ
Francuska ulazi u zadnju fazu povlačenja svojih snaga iz Afganistana i planira da će sredinom 2013. ostati tek petstotinjak vojnika koji će pripremiti konačno povlačenje, rekao je u petak francuski predsjednik Francois Hollande. Francuske postrojbe koje su stigle u Afganistan 2001., nakon napada Al Kaide na New York i Washington 11. rujna, dobile su manja pojačanja za mandata Nicolasa Sarkozyja, ali je Francois Hollande obećao u predizbornoj utrci da će privesti kraju njihovu zadaću koju smatra završenom.
Obraćajući se u Elizejskoj palači vojnicima koji su se vratili u domovinu, Hollande je rekao da je Francuska branila "pravednu stvar" u Afganistanu, gdje se borila protiv baza radikalnih islamista, ali je dodao da sada "afganistanskoj vladi treba povjeriti odgovornost za vlastitu sudbinu". Oko 2.000 francuskih vojnika već se vratilo a ostaje ih 1.500 koji trebaju razdužiti oružje i opremu i vratiti je u Francusku, rekao je. Francuska je nakon Kanade i Nizozemske treća zemlja koja se povlači iz borbenog djelovanja u Afganistanu. U 11 godina prisutnosti u toj zemlji Francuzi su izgubili 88 vojnika.