LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zanijekao je u srijedu postojanje dogovora prema kojemu bi Slovenija u 30 godina Hrvatskoj isplatila 278,7 milijuna eura na ime prenesene štednje bivših deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb koje je već isplatila hrvatska država. Komentirajući članak u današnjem "Jutarnjem listu", prema kojemu je taj model navodno okosnica prijedloga koji dvjema vladama predlažu hrvatski i slovenski stručnjaci za pitanje Ljubljanske banke, Zdravko Rogić i France Arhar, te da bi, kako navodi isti list, Hrvatska u tom slučaju odustala od zahtjeva za isplatu zateznih kamata na spomenuti iznos, Arhar je rekao da se radi o "medijskom spinu" hrvatske strane pred peti sastanak Arhara i Rogića koji bi se trebao održati u Sloveniji. "Taj je prijedlog dao Rogić, ali ga Arhar nije prihvatio, to je medijska priprema hrvatske strane za njihov novi sastanak", rekao je Erjavec članovima vanjskopolitičkog odbora, odgovarajući na pitanja o pisanju "Jutarnjeg lista", dodavši da je takav model za Sloveniju neprihvatljiv. "Mislim da Arhar i Rogić i dalje trebaju tražiti zajedničko rješenje. U interesu Slovenije je da se takvo rješenje nađe, kako bi Hrvatska postala punopravna članica Europske unije", rekao je Erjavec.
LUXEMBOURG - Desezonirana industrijska proizvodnja u 17-članoj eurozoni u listopadu je smanjena za 1,4 posto prema mjesecu ranije, dok je na razini 27-člane Unije bila manja za jedan posto, procjene su europskog statističkog ureda Eurostata. Time je pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini usporio u oba bloka, s obzirom da je u rujnu proizvodnja u eurozoni pala za 2,3 posto prema mjesecu ranije, a u EU za 2,1 posto. Na godišnjoj razini, industrijska proizvodnja u eurozoni u listopadu je smanjena za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, dok je u EU njezin pad iznosio 3,1 posto. Prema raspoloživim podacima Eurostata, na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja smanjena je u 14 zemalja članica EU-a, porasla je u osam zemalja, dok je stagnirala u Rumunjskoj. Najizrazitiji pad proizvodnje zabilježen je u Estoniji, za 5,3 posto, Nizozemskoj, za 4,7 posto, Slovačkoj, za 3,9, i Njemačkoj, za 2,4 posto. S druge strane, proizvodnja je najviše porasla prema mjesecu ranije u Portugalu, za 4,8 posto, Irskoj, za 2,7 posto, i u Poljskoj, za 1,9 posto.
BERLIN/PARIZ - Potrošačke cijene u Njemačkoj u studenom su na mjesečnoj razini smanjene za 0,1 posto a u Francuskoj za 0,2 posto, pokazali su u srijedu podaci njemačkog i francuskog statističkog ureda. Na godišnjoj razini cijene su u Njemačkoj porasle za 1,9 posto, pokazali su u srijedu konačni podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) pokazao je pak pad cijena od 0,2 posto prema mjesecu ranije, čime je korigirana početna procjena njihova pada za 0,1 posto. Revidiran je i njihov rast na godišnjoj razini, na 1,9 posto, u odnosu na prvobitno procijenjenih dva posto. U listopadu su potrošačke cijene u najvećem europskom gospodarstvu ostale na razini iz prethodnog mjeseca, dok su u usporedbi s istim razdobljem godine ranije uvećane za dva posto, stoji nadalje u priopćenju Destatisa. Odvojeno je francuski statistički ured Insee danas objavio da je indeks potrošačkih cijena u Francuskoj u studenome smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, ponajprije zahvaljujući nižim cijenama energenata, prometnih usluga i veza.
ATENA - Grčka je u srijedu objavila da je od međunarodnih zajmodavaca zatražila dodatnih 1,29 milijardi eura kako bi prihvatila sve dospjele ponude za otkup duga. Planirani otkup trebao bi svesti grčki dug na prihvatljiviju razinu i odmrznuti gotovinu kako bi zemlja izbjegla stečaj. Vlada u Ateni raspolaže s ukupno 10 milijardi eura za otkup dužničkih papira. Atena je pak danas upozorila da joj treba ukupno 11,29 milijardi eura kako bi otkupila sve obveznice koje su ulagači ponudili. Planira u prosjeku platiti 33,8 posto nominalne vrijednosti za sve serije obveznica u programu otkupa, osjetno više no što se procjenjivalo u vrijeme dogovaranja te operacije u studenom. Ako međunarodni zajmodavci odobre dodatni novac, namira će biti obavljena 18. prosinca. Otkup je uvjet daljnjeg sudjelovanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u međunarodnom kreditiranju Grčke. Grčka agencija za upravljanje dugom nije navela detalje o tome kako će otkup utjecati na održivost duga.
LJUBLJANA - Tisuću zaposlenih u tvornici rashladnih aparata slovenskog koncerna Gorenje iz Velenja prekinulo je u srijedu ujutro rad okupivši se ispred upravne zgrade zbog nezadovoljsta plaćama i obećanim božićnim dodatkom. Riječ je o tzv. spontanom štrajku koji nisu organizirali sindikati iako ga podupiru. Prema zakonu, u Sloveniji je štrajk potrebno najaviti pet dana ranije, inače se smatra kršenjem radne obveze. Okupljene radnike, nezadovoljne najavom da će za božićni dodatak ove godine dobiti samo 150 eura, dok im je lani isplaćena božićnica od 250 eura, najprije je pokušao smiriti direktor Franjo Bobinac, ali je izviždan, uz uzvike "Lopovi, lopovi". Štrajkaši su potom na novu ponudu da im se do kraja idućeg tjedna isplati božićnica od 300 eura odgovorili zahtjevom da ponuda bude potpisana, nakon čega bi se bili spremni vratili na posao. Sindikati zaposlenih u Gorenju tvrde da već duže vremena upozoravaju na niske plaće zaposlenih u proizvodnji, na što se uprava nije odazivala, te da podupiru prosvjed radnika iako ga nisu organizirali.
RIM - Prodaja automobila u Europskoj uniji (EU) u idućoj će se godini zadržati više-manje oko razina iz 2012., kazao je čelnik talijanskog udruženja automobilskih proizvođača ANFIA. U prvih 10 mjeseci ove godine prodaja automobila u 26 zemalja Europske unije (podaci za Maltu nisu bili dostupni) pala je za 7,3 posto, na 10,33 milijuna prodanih vozila. Pritom su u krizom pogođenoj Grčkoj, Italiji i Portugalu zabilježene dvoznamenkaste stope pada, pokazuju podaci Europskog udruženja proizvođača automobila ACEA, objavljeni sredinom studenog. "Ne očekujem da će se situacija po pitanju prodaje automobila puno promijeniti u idućoj godini", kazao je predsjednik ANFIA-e Roberto Vavassori, upitan u vezi prognozi za automobilsko tržište. Proizvođači automobila suočeni su s produljenom krizom na europskom tržištu s obzirom na dužničku krizu u eurozoni kojoj se ne nazire kraj i na provedbu strogih mjera štednje u mnogim gospodarstvima. Prodaja novih automobila u Italiji u studenom je pala čak 20,1 posto u usporedbi s istim mjesecom godine ranije, na 106.491 vozilo, objavilo je talijansko ministarstvo prometa 3. prosinca.
PARIZ/MOSKVA - Francusko-japanski proizvođač automobila Renault-Nissan u srijedu je finalizirao dugo očekivani sporazum o širenju na rusko tržište kroz ulaganje 742 milijuna dolara u osnivanje zajedničkog poduzeća koje će kontolirati proizvođača Lade AvtoVAZ. Direktor Renault-Nissana Carlos Ghosn kazao je u Moskvi prilikom potpisivanja sporazuma da će se time ubrzati njihova "ofenziva na ruskom tržištu". Zajednički projekt s ruskim državnim poduzećem Russian Technologies dodatno će pojačati ulogu Renault-Nissana na ruskom tržištu gdje posluje već četiri godine. Dogovorena transakcija trebala bi biti zaključena do sredine 2014. godine, izvijestili su iz kompanije. Prema sporazumu, francusko-japanski partneri uložit će 23 milijardi rubalja (742 milijuna dolara) u preuzimanje kontrole nad AvtoVAZ-om preko 67,13 postotnog vlasništva u zajedničkom ulaganju do sredine 2014. Nakon toga će zajednički projekt imati udio u AvtoVAZ-u od 74,5 posto. Russian Tehchnologies imat će udio u zajedničkom projektu od 32,87 posto. Dogovoreno je također da će Renault-Nissan imati osam članova od ukupno njih 15 u proširenoj upravi.
MUENCHEN - Njemački proizvođač luksuznih sportskih automobila Porsche izvijestio je da je u dosadašnjem dijelu godine već prodao više automobila nego u cijeloj, inače rekordnoj 2011. godini. Poduzeće je u 11-mjesečnom razdoblju zaključno s krajem studenog prodao ukupno 128.978 automobila na tržištima širom svijeta, nadmašivši rekord iz cijele prošle godine od 118.868 prodanih automobila. Samo u studenom prodaja je poskočila 38,7 posto, na 12.928 prodanih vozila, naveo je direktor Porscheova odjela za marketing i prodaju Bernhard Maier. Prodaja je porasla na svim svjetskim tržištima, a najviše u SAD-u i Kini, za 71,4 odnosno 63,4 posto.
MADRID - Španjolski lanac trgovina odjećom Inditex, vlasnik brenda Zara, izvijestio je da mu je neto dobit u devetomjesečnom razdoblju zaključno s rujnom poskočila 27 posto budući da se zahvaljujući širenju na azijsko tržište uspješnije nosio s oslabljenom potrošnjom u štednjom izmučenoj Europi. U promatranom je razdoblju neto dobit najvećeg lanca trgovina odjećom u svijetu iznosila 1,65 milijardi eura. dobit prije poreza, kamata deprecijacije i amortizacije (EBITDA) porasla je 25 posto, na 2,78 milijardi eura. Prihodi su uvećani 17 posto, na 11,36 milijardi eura, zahvaljujući novootvorenim trgovinama na tržištima s visokim stopama rasta, poput Kine. Time je kompanija smanjila ovisnost o matičnom španjolskom tržištu gdje potrošnju pritišće druga recesija u tri godine. Ukupno je španjolska kompanija u prvih devet mjeseci ove godine otvorila 360 novih trgovina i sada ih ima ukupno 5.887.
LONDON - Cijene barela sirove nafte prekoračile su u srijedu razinu od 109 dolara za barel, poduprte očekivanjima novih monetarnih poticaja za američko gospodarstvo. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,11 dolara, na 109,12 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 72 centa višoj cijeni, od 86,51 dolara. Analitičari kažu da rizičnu imovinu poput nafte podupiru tržišna očekivanja da će američka središnja banka Fed danas najaviti nove poticajne mjere za najveće svjetsko gospodarstvo. Tržišta očekuju da će Fed proširiti postojeći program otkupa imovine i najaviti otkup još 45 milijardi dolara državnih obveznica, što bi bilo pet milijardi dolara više nego u aktualnom programu. Tržišta je poduprla i današnja prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) da će globalna potražnja za naftom iduće godine rasti za 865.000 barela dnevno, što je 110.000 barela dnevno više nego što su prognozirali u prethodnom izvješću. Dnevno bi se u prosjeku trebalo trošiti 90,5 milijuna barela.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, pod utjecajem jučerašnjeg dobrog raspoloženja na Wall Streetu i europskim tržištima, dok je dolar pod pritiskom uoči odluke američkog Feda o daljnjoj monetarnoj politici. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i Australiji ojačali između 0,2 i 0,5 posto. Jedino su u Šangaju cijene dionica blago pale, 0,1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,5 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u posljednjih 16 mjeseci.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli, zahvaljujući skoku cijena dionica tehnoloških kompanija, no entuzijazam ulagača splasnuo je nakon poruke iz Washingtona da problem 'fiskalne litice' vjerojatno neće biti riješen prije Božića. Dow Jones indeks ojačao je 78 bodova, ili 0,60 posto, na 13.248 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,65 posto, na 1.427 bodova, a Nasdaq indeks 1,18 posto, na 3.022 boda. Pritom je S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu od predsjedničkih izbora početkom studenoga. U fokusu ulagača bile su jučer dionice tehnoloških divova, koje su posljednjih tjedana bile pod snažnim pritiskom. Cijena Applea porasla je 2,2 posto, nakon što je od rekordnog dosega u rujnu pala za otprilike 25 posto. Dionica Texas Instrumentsa poskupila je, pak, 4, a Microsofta 1,4 posto. Jučer je počela i dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke. Očekuje se da će sutra Fed najaviti novi program otkupa državnih obveznica kako bi se potaknuo rast gospodarstva jer postojeći ističe krajem godine.