ZAGREB/BRUXELLES - Trećina Hrvata izložena je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, kao i gotovo četvrtina stanovnika Europske unije, podaci su Eurostata za 2011. objavljeni danas u Bruxellesu. Riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2011. izloženo je bilo 32,7 posto Hrvata ili 1,4 milijuna, nešto više nego 2010. kada je taj podatak iznosio 31,3 posto. Podaci za EU pokazuju da je 2011. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo bilo 24,2 posto stanovništva EU ili 119,6 milijuna, prema 23,4 posto 2010. Najteža je situacija u Bugarskoj (49 posto), Rumunjskoj i Latviji (40 posto), Litvi (33 posto), Grčkoj i Mađarskoj (31 posto), a najmanje siromašnih imaju Češka (15 posto), Nizozemska i Švedska (16 posto), Luksemburg i Austrija (17 posto). Siromašno je i 22,7 posto Britanaca, 19,9 posto Nijemaca, 19,3 posto Francuza te isto toliko Slovenaca. Riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izložene su osobe koje spadaju u barem jednu od tri kategorije: osobe koje žive u kućanstvima s prihodom ispod praga za rizik od siromaštva, koji je određen na 60 posto prosječnog nacionalnog prihoda kućanstva, zatim osobe koje žive u velikoj materijalnoj oskudici, te osobe do 59 godina starosti koje žive u kućanstvima s jako niskim radnim intenzitetom, u kojima odrasli rade manje od 20 posto svojeg ukupnog radnog potencijala. U prvu kategoriju spadalo je prošle godine 21,1 posto Hrvata, u drugu 14,8 posto, a treću 17 posto.
MADRID - Španjolska je u ponedjeljak službeno zatražila isplatu 39,5 milijardi eura pomoći iz europskih fondova za dokapitalizaciju posrnulog bankovnog sektora, objavilo je ministarstvo gospodarstva. Traženi je iznos identičan procjeni koju je u lipnju objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) na temelju provjere otpornosti španjolskih banaka na krize. Neovisna revizija koju je naručio Madrid pokazala je pak da bankama treba ukupno do 60 milijardi eura. Nacionalizirane španjolske banke Bankia, Catalunya Banc, NCG Banco i Banco de Valencia dobit će ukupno 37 milijardi eura a preostalih 2,5 milijardi bit će rezervirano za osnivanje takozvane 'loše banke' koja će preuzeti problematičnu imovinu banaka, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva. Novac bi trebao biti isplaćen španjolskom državnom bankovnom fondu FROB oko 12. prosinca, dodaje se u priopćenju. Očekuje se da će ministri financija eurozone odobriti isplatu tijekom dana na mjesečnom sastanku u Bruxellesu. Odluka o pomoći u maksimalnom iznosu od 100 milijardi eura usvojena je u lipnju ove godine.
FRANKFURT - Njemačko ministarstvo financija u ponedjeljak je objavilo da će uravnotežiti proračun već ove godine, odnosno dvije godine prije nego što se očekivalo. Prema ranije zacrtanom cilju Berlina, državni proračun trebao je biti uravnotežen do 2014. No, "temeljem naših ažuriranih projekcija, Njemačka će postići uravnoteženi proračun već u 2012.", stoji u priopćenju ministarstva financija. Glasnogovornik ministarstva poboljšanje pripisuje višim prihodima od poreza i nižim troškovima financiranja zbog niskih kamatnih stopa. "Temeljem sadašnjih pretpostavki, ukupan proračunski manjak, prema kriterijima sporazuma u Maastrichtu, bit će u potpunosti sveden na nulu u ovoj godini", kazao je. Njemački proračun bi u 2013. i 2014. čak mogao iskazati višak od 0,5 posto BDP-a, nakon čega se očekuje uravnoteženi proračun u 2015. i 2016., prema srednjoročnim projekcijama ministarstva. Udio javnog duga u BDP-u očekuje se ove godine u visini 81,5 posto BDP-a, nakon 80,5 posto u 2011., a do 2016. bi se mogao spustiti i do 73 posto, prognozira ministarstvo. Prema propisima iz sporazuma u Maastrichtu, članice eurozone ne smiju dozvoliti da im proračunski manjak premašuje tri posto BDP-a i dužne su uravnotežiti proračune u srednjoročnom razdoblju. Državni dug ne bi im smio premašivati 60 posto BDP-a.
PARIZ - Europska komisija pokrenula je istragu protiv bugarske energetske grupe Bulgarian Energy Holding (BEH) zbog sumnje da zloupotrebljava dominantni položaj na tržištu. Komisija sumnja da je BEH stvarao teškoće konkurenciji na tržištu električne energije u Bugarskoj i u susjednim državama, članicama EU-a, kršeći propise o zaštiti ravnopravnog tržišnog natjecanja. U Bruxellesu će stoga ispitati odredbe ugovora o opskrbi električnom energijom koje su sklopile BEH-ove podružnice a sumnja se da su "možda njihovim trgovinskim partnerima ograničile slobodu isporuke električne energije kupljene od bugarskog energetskog holdinga". "Prema tim odredbama, struja koju isporučuje BEH moža se, primjerice, preprodavati samo unutar Bugarske, ali ne i izvoziti", pojašnjavaju sporne točke u Bruxellesu. Podsjećaju da pokretanje istrage ne prejudicira njezin ishod, napominjući ipak da će slučaj imati prioritetni tretman.
BRUXELLES - Europska unija protivi se zajedno sa Sjedinjenim Državama prijedlogu Rusije i nekih afričkih država da se oporezuje promet na internetu i olakša praćenje aktivnosti korisnika. Regulacija interneta jedna je od glavnih tema sastanka 193 članice Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), koji se održava u Dubaiju od 3. do 14. prosinca. Države članice EU-a žestoko se protive regulaciji interneta, uključujući prijedloge iz Afrike, Azije i s Bliskog istoka da bi vlade trebale moći pratiti promet na internetu i uvesti porez tvrtkama kao što su Google i Yahoo! za isporuku sadržaja mrežama u inozemstvu. Europska povjerenica za digitalni razvoj Neelie Kroes ocijenila je da bi neki od prijedloga iznesenih pred konferenciju ITU-a mogli štetiti razvoju interneta kao ključnog elementa globalne trgovinske infrastrukture i mreže za slobodan protok informacija i podataka. Dok države poput Rusije kao razlog za praćenje prometa na internetu navode kibernetičke napade, EU to smatra samo izgovorom.
LONDON - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima dosegnuo novu najvišu razinu u šest tjedana prema dolaru nakon što je Španjolska službeno zatražila pomoć iz europskih fondova za dokapitalizaciju banaka, a poticaj su mu pružale i naznake napretka Grčke u provedbi plana o održivom dugu. Euro je tako nakratko dosegnuo 1,3075 dolara, da bi se potom stabilizirao na 1,3055 dolara, što znači da je na dobitku od 0,55 posto u odnosu na zatvaranje prethodnog dana trgovanja. Jedinstvena europska valuta ujedno je dosegnula najvišu razinu u tri tjedna prema švicarskom franku, te se njome trgovalo po 1,20660 franaka. Dolar je oslabio prema jenu za 0,16 posto, na 82,22 jena. Snažan poticaj euru pružila je vijest da je Madrid i službeno predao zahtjev za isplatu 39,5 milijardi eura pomoći iz europskih kriznih fondova za potrebe dokapitalizacije posrnulih banaka.