LONDON - Hrvatska će vjerojatno biti prva istočnoeuropska zemlja koja će pristupiti Europskoj uniji (EU) u uvjetima pogoršavanja situacije u gospodarstvu i ograničenih izgleda za povratak zdravom rastu u kratkoročnoj perspektivi, upozorila je danas agencija Moody's, zadržavši negativnu prognozu za važeći rejting Hrvatske 'Baa3'. Dominantni hrvatski gospodarski model dosada se u velikoj mjeri oslanjao na osobnu potrošnju i na građevinski sektor, poduprt vanjskim kreditiranjem, ali on je u međuvremenu potrošen, upozorava Moody's u posebnom izvješću o stanju u Hrvatskoj na pragu Europske unije. Stanje u gospodarstvu i financijama Hrvatske na pragu ulaska u EU lošije je no što je bilo u zemljama koje su tome bloku pristupile 2004. i 2007. godine, a vjerojatno će se i dodatno pogoršati iduće godine, zaključuju u Moody'su. "Stoga će kratkoročne prednosti koje se obično povezuju s pristupom EU vjerojatno biti precijenjene, a i srednjoročne prednosti podliježu riziku smanjenja", ističe se u osvrtu. Zbog toga agencija nije promijenila negativnu prognozu za važeći rejting Hrvatske 'Baa3', kaže se, između ostaloga, u priopćenju.
MADRID - Španjolska središnja banka je objavila da je ukupan udio loših zajmova u španjolskom bankovnom sektoru u rujnu dosegnuo rekordnih 10,7 posto njihove ukupne vrijednosti. Usporedbe radi, u kolovozu je njihov udio iznosio 10,5 posto. U rujnu je iznos nenaplativih zajmova dosegnuo 182,2 milijarde eura, što je za 3,5 milijarde eura više nego u prethodnom mjesecu. Njihov iznos povećao se tako petnaesti mjesec zaredom. Mnoge španjolske banke pritisnute su lošim zajmovima vezanim uz nekretninski sektor, gurnuvši bankovni sektor zemlje u goleme teškoće. Partneri u eurozoni odobrili su Madridu paket pomoći u visini čak 100 milijardi eura za pomoć posrnulim bankama. Neovisna revizija nedavno je pokazala da je tamošnjim bankama potrebna dokapitalizacija u iznosu 60 milijardi eura kako bi se lakše nosile s ozbiljnom gospodarskom krizom.
ZAGREB/RIM - Desezonirane industrijske narudžbe u Italiji u rujnu su izrazitije smanjene na mjesečnoj i godišnjoj razini, najnoviji su podaci talijanskog statističkog ureda. U rujnu su tako smanjene za sezonski prilagođenih četiri posto prema mjesecu ranije, nakon rasta u prethodna dva mjeseca. U kolovozu su uvećane za 0,6 posto, a u srpnju za 2,7 posto, pokazuju podaci Istata. Domaće narudžbe pritom su smanjene za 1,4 posto na mjesečnoj razini, a inozemne za 7,4 posto prema mjesecu ranije. Na godišnjoj razini industrijske narudžbe pale su za 12,8 posto, nakon pada za devet posto u kolovozu. U razdoblju od siječnja do rujna nove narudžbe smanjene su za 10,4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Desezoniran promet u talijanskoj industriji u rujnu je smanjen za 4,2 posto prema mjesecu ranije. Promet na domaćem tržištu pritom je pao za 3,7 posto, dok je na inozemnom smanjen za 5,3 posto. U usporedbi s lanjskim rujnom promet u talijanskoj industriji smanjen je za 11 posto, objavio je Istat.
LONDON - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru zbog pojačanog optimizma u vezi isplate daljnje pomoći Grčkoj i otklanjanja fiskalne krize u SAD-u. Euro je tako ojačao 0,3 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2773 dolara. Ranije se nakratko popeo i do 1,2788 dolara. Dolar je pak nadoknadio ranije gubitke prema jenu i njime se trgovalo po 81,24 jena, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni radni dan. Analitičari kažu da bi veće dobitke eura mogla kočiti zabrinutost u vezi razlike u mišljenjima dužnosnika eurozone i i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ministri financija eurozone trebali bi se sastati u utorak kako bi razgovarali o grčkim dužničkim problemima. Podršku euru i dionicama pružio je također optimizam da će američki parlamentarci prevladati neslaganja u dogovoru oko proračuna i time spriječiti izbijanje fiskalne krize u SAD-u.