FRANKFURT/LUXEMBOURG - Višak na tekućem računu bilance plaćanja eurozone oštro je smanjen u rujnu, na 800 milijuna eura, s 10,9 milijardi eura u prethodnom mjesecu, pokazali su u petak objavljeni podaci Europske središnje banke (ECB). Za 12-mjesečno razdoblje zaključno s rujnom tekući račun bilance plaćanja eurozone iskazivao je višak od 77,8 milijardi eura. U istom razdoblju prošle godine iskazivao je manjak od 7,6 milijardi eura, pokazuje izvješće ECB-a. Odvojeno je europski statistički ured Eurostat u petak procijenio da je 17-člana eurozona u rujnu zabilježila višak u trgovinskoj bilanci od 9,8 milijardi eura, nakon 5,2 milijarde viška u prethodnom mjesecu. U prošlogodišnjem rujnu bilježila je višak od 1,7 milijardi eura. Izvoz je u rujnu smanjen za 1,1 posto u odnosu na kolovoz a uvoz za 2,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. Rujanska trgovinska bilanca za 27-članu Europsku uniju iskazala je manjak od 12,6 milijardi eura, čime je on neznatno smanjen u odnosu na prethodni mjesec kada je iznosio 13,2 milijarde eura. Izvoz iz EU smanjen je u rujnu za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec a uvoz za 1,7 posto.
ZUERICH - Guverner švicarske središnje banke (SNB) kazao je u petak da minimalni tečaj franka prema euru ostaje na snazi zbog dužničkih nevolja u pojedinim zemljama koje bi mogle potaknuti odljev kapitala u sigurnu imovinu. Minimalni tečaj franka prema euru od 1,2 franka za euro ostaje na snazi, budući da su i dalje aktualni razlozi za njegovo uvođenje u rujnu prošle godine, naglasio je Thomas Jordan na Globalnom simpoziju o bankarstvu u Švicarskoj. "Financijski problemi u mnogim zemljama i dalje pružaju osnovu za mogući odljev kapitala u sigurna utočišta", podsjetio je. Napomenuo je da je i aktualni tečaj franka visok i da zapravo predstavlja uteg za gospodarstvo. SNB "nije ni odredio minimalni tečaj franka prema euru kako bi išao na ruku gospodarstvu već kako bi tržištu pružio smjernice u razdoblju velike neizvjesnosti. Cilj je spriječiti veliku štetu koju bi švicarskom gospodarstvu mogao značajno i dugotrajno precijenjeni franak. Zato je SNB i odredio minimalni tečaj franka na visokoj razini", tumači predsjednik SNB-a.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su slabili pod pritiskom zabrinutosti u vezi ishoda predstojećih pregovora o američkom proračunu, pri čemu im je najveći uteg predstavljao bankovni sektor. Londonski FTSE oslabio je tako 0,4 posto, na 5.653 boda, frankfurtski DAX za 0,2 posto, na 7.028 bodova, a pariški CAC za 0,02 posto, na 3.381 bod. Najveći gubitnici zabilježeni su u bankovnom sektoru eurozone, uz pad odgovarajućeg indeksa za 1,4 posto. Pritom su najviše oslabile dionice portugalske banke Banco Espirito Santo, za 4,9 posto, njemačkog Commerzbanka, za 3,9 posto, te francuskog Natixisa, za 3,7 posto. Veće klizanje burzovnih indeksa priječili su dobitnici u tehnološkom sektoru, predvođenom SAP-om, čije su dionice poskočile 1,5 posto. Povod tom su izjave čelnika njemačkog softverskog diva da plan o ostvarenju prihoda većih od 20 milijardi eura do 2015. napreduje bolje nego što se očekivalo. U fokusu ulagača bila je i Grčka, zbog i dalje prisutnih zabrinutosti u vezi održivosti grčkog duga i neslaganja zemalja eurozone i MMF-a oko rješavanja problema golemog grčkog duga, čime je zapriječena isplata 31 milijardi eura vrijednih zajmova Grčkoj, nužnih da zemlja izbjegne bankrot.
LONDON - Euro je u petak na međunarodnim deviznim tržištima dodatno oslabio prema dolaru i jenu, pod pritiskom neslaganja međunarodnih zajmodavaca Grčke glede rješenja problema njezina velikog duga, te zbog slabih pokazatelja iz 17-članog gospodarstva eurozone. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,3 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2735 dolara, no drži se iznad najniže razine u dva mjeseca od 1,2661 dolar, na koju se spustio u utorak. Euro je u sličnom postotku bio na gubitku i prema jenu, skliznuvši na 103,36 jena. Dolar je pak neznatno oslabio prema jenu, te se njime trgovalo po 81,12 jena.