PARIZ - Industrija treba odigrati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Europi, ocijenili su ministri industrije iz više europskih zemalja, u zajedničkom tekstu koji najavlje sutrašnje izdanje Le Mondeu. Kako bi se potaknula industrija, ministri iz Njemačke, Španjolske, Portugala, Italije i Francuske pozvali su na konstruktivno propitivanje većine europskih horizontalnih politika koje imaju utjecaj na industrijsku konkurentnost. U tom bi trebala biti obuhvaćena pravila jedinstvenog tržišta, politike koje se tiču konkurentnosti, trgovine, okoliša, kohezije, inovacija i istraživanja, pravila o državnoj pomoći i sektorske politike". "Naš budući uspjeh treba se temeljiti na modelu jakog, diverzificiranog i održivog rasta u kojem je industrija pozvana da odigra ključnu ulogu kao glavni izvor stvaranja radnih mjesta, ulaganja, inovacija i ljudskog kapitala", pišu ministri. Iako je EU i dalje industrijska sila prvog reda, industrija je izgubila tri milijuna radnih mjesta od 2008., te zabilježila pad proizvodnje od 10 posto u odnosu na razdoblje prije krize. Ministri smatraju da Europa treba realnu ekonomiju koja će biti pokretač oporavka zahvaljujući jakoj, obnovljenoj i moderniziranoj industrijskoj bazi.
BRUXELLES - Doba američke i europske gospodarske dominacije svijetom postat će prošlost za manje od dva desetljeća, predviđaju američki obavještajni analitičari u izvješću "Global Trends 2030.", prenose mediji. Studija predviđa da će do 2030. godine Azija preuzeti globalnu moć od Sjeverne Amerike i Europe u BDP-u, izdvajanju za vojsku i tehnološkim ulaganjima, pišu agencija Reuters i EU Observer. Do 2030., udio dominantne gospodarske trojke: SAD-a, Europe i Japana trebao bi pasti ispod polovice sa sadašnjih 56 posto. Kina će vjerojatno postati prvo svjetsko gospodarstvo i premašiti Sjedinjene Države nekoliko godina prije 2030., a gospodarstva Europe, Japana i Rusije nastavit će relativno spor pad, predviđaju autori. No prema studiji Kina i Indija nisu jedini azijski divovi koji će detronizirati svjetsku gospodarsku trojku. Skupina "Novih 11", koju čine Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Filipini, Turska, Južna Koreja i Vijetnam, trebala bi do 2030. svojim BDP-om premašiti ukupan BDP današnjih 27 članica Europske unije. "Kriza eurozone ogolila je napetosti i podjele između država članica i prvi put u više desetljeća dovela u pitanje europsku budućnost", pišu autori i predviđaju da Europska unija poslije krize "neće nalikovati današnjoj Europi".
ŽENEVA - Nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce, navodi Međunarodna organizacija rada (ILO) u izvješću obajvljenom u utorak u Ženevi i sastavljenom zajedno s UN-ovom organizacijom Žene. Od 2002. do 2007., stopa nezaposlenosti žena u svijetu iznosila je 5,8 posto prema 5,3 posto za muškarce. Kriza koja je slijedila produbila je taj jaz za "0,5 do 0,7 posto i uništila 13 milijuna radnih mjesta na kojima su bile zaposlene žene", navodi se u izvješću. Autori pišu kako nema na obzoru nikakvih izgleda da se stanje poboljša idućih godina. Od izbijanja krize 2009., u svijetu je izgubljeno 29 milijuna radnih mjesta, a u 2013. očekuje se gubitak novih 2,5 milijuna. Nezaposlenost najviše pogađa žene u zemljama u razvoju, a u naprednim ekonomijama prepolovio se broj žena zaposlenih u industriji. U 2012. godini trećina žena radila je u poljoprivredi, polovica u uslugama, a 16 posto u industriji. Pozivaju se vlade da uvedu "plaćeni rodiljni dopust" te "pravo da se ženi jamči povratak na radno mjesto". Konačno, međunarodna organizacija rada poziva zemlje da pokrenu kampanje protiv stereotipa vezanih uz spol te da jamče primjenu zakona protiv segregacije.
RIM - Recesijom pogođeno talijansko gospodarstvo trebalo bi se početi oporavljati u drugoj polovici iduće godine, objavio je guverner središnje Bank of Italy Fabrizio Saccomanni. Njegova procjena u skladu je s onom najvećeg udruženja poslodavaca Confindustria, koje je predvidjelo izlazak zemlje iz recesije u četvrtom tromjesečju iduće godine. Procjene Europske središnje banke, u čijoj su izradi sudjelovale i središnje banke pojedinih zemalja, predviđaju blago poboljšanje u trećem i četvrtom tromjesečju 2013. To su signali koje primjećujemo, kazao je Saccomanni na konferenciji koju je organizirala Confindustria.
KAIRO - Isplata ključnog kredita MMF-a Egiptu od 4,8 milijardi dolara odgođena je na mjesec dana, izjavio je u utorak egipatski ministar financija, što će dodatno intenzivirati političku krizu u toj najmnogoljudnijoj arapskoj zemlji. Dok su suparničke skupine prosvjedovale u Kairu, ministar Mumtaz al-Said rekao je da je svrha odgode dati vrijeme vladi da Egipćanima objasni svrhu kritiziranih mjera štednje. Objava te vijesti uslijedila je nakon što je predsjednik Muhamed Mursi u ponedjeljak odustao od povećanja poreza, ključnom uvjetu za dobivanje kredita. Oporba je oštro kritizirala paket novih poreza, koji uključuje oporezivanje alkohola, cigareta te niz dobara i usluga. Premijer Hisham Kandil rekao je da je Egipat zatražio odgodu isplate kredita na mjesec dana. MMF-ov kredit trebao je biti signal povjerenja ulagačima u vladin gospodarski plan, ključan za dotok novca u egipatsko gospodarstvo kako bi se smanjili rastući proračunski deficit i nelikvidnost.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Ulagače ne europskim tržištima ugodno su u utorak iznenadili neočekivano snažno poboljšanje gospodarske klime u Njemačkoj i optimistična poslovna izvješća kompanija, iako su banke malo pokvarile sliku zbog političkih previranja u Italiji. Londonski FTSE porastao je 0,12 posto na 5.928 bodova, frankfurtski DAX za 0,58 posto na 7.574 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,61 posto i iznosio 3.634 boda. Pozitivna poslovna izvješća nekoliko europskih tvrtki su pomogla poduprijeti burzovne indekse. Tako je cijena dionice Whitbreada skočila 3,5 posto nakon što je taj najveći britanski operater hotela i kavana izvijestio o rastu prihoda u trećem tromjesečju. Finska inženjerska grupacija Metso dobila je na vrijednosti dva posto nakon objave više od očekivanja prognoze za sljedeću godinu. Francuski GDF Suez ojačao je pak 6,7 posto. Među gubitnicima izdvajao se bankovni sektor, izložen europskoj dužničkoj krizi i usporavanju u SAD-u. Tako je belgijska bankovna i osiguravateljska grupa KBC izgubila na vrijednosti 6,7 posto nakon što je sinoć objavila da je prikupila oko 1,25 milijardi eura kako bi ojačala bilancu i vratila državnu pomoć.
LONDON - Euro je ojačao u utorak prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima nakon što je ZEW-ov indeks povjerenja i očekivanja u njemačkom gospodarstvu ugodno iznenadio ulagače, a u fokusu je i dvodnevno zasjedanje američke središnje banke. Euro je ojačao 0,35 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2985 dolara. Time se dodatno udaljio od najniže razine u dva tjedna od 1,2880 dolara, na koju se spustio jučer. Ojačao je u sličnom postotku i prema švicarskom franku te se njime trgovalo po 1,2115 franaka. Dolar je ojačao 0,13 posto prema jenu, na 82,44 jena. Po riječima trgovaca, euro bi mogao zabilježiti daljnje dobitke, poglavito prema dolaru, ako Fed signalizira agresivnije kvantitativno ublažavanje monetarne politike na dvodnevnom zasjedanju Feda koje počinje danas. Glavni poticaj današnjem uzletu jedinstvene europske valute bio je skok indeksa gospodarske klime u Njemačkoj koji izrađuje ugledni ekonomski institut ZEW. Švicarski franak oslabio je pak prema euru nakon što je švicarski bankovni div UBS također najavio da će zaračunavati određene pristojbe za neke novčane pologe u francima.