MANNHEIM - Njemačka gospodarska klima u prosincu se poboljšala, odražavajući očekivanja stručnjaka na financijskom tržištu da će se gospodarske aktivnosti stabilizirati do početka ljeta iduće godine, najnovije je izvješće njemačkog instituta ZEW. Indeks gospodarske klime koji izrađuje utjecajni ekonomski institut u prosincu je uvećan za 22,6 bodova, na 6,9 bodova. Time se vratio u pozitivno područje prvi puta od svibnja ove godine, navodi se u današnjem priopćenju. Stručnjaci za financijska tržišta prognoziraju da će se aktivnosti najvećeg europskog gospodarstva stabilizirati do početka ljeta 2013. a takva ocjena možda se djelomice temelji na dobrim pokazateljima iz američkog gospodarstva koji ulijevaju nadu da će najveće svjetsko gospodarstvo dobiti na zamahu, stoji u priopćenju ZEW-a. Ocjenu o stabilizaciji u institutu temelje na sadašnjoj vrijednosti indeksa gospodarske klime, tek neznatno iznad nule, iz čega se ne može izvući zaključak o već započetom uzletu u narednih šest mjeseci, napominju u priopćenju. Premda će se slabljenje gospodarske aktivnosti zadržati do početka 2013., Njemačka se neće suočiti s recesijom. No, to će vrijediti jedino ako se kriza u eurozoni ponovno ne produbi, kazao je predsjednik ZEW-a Wolfgang Franz.
MILWAUKEE - Većina poslodavaca na globalnom tržištu rada manje je uvjerena da će zapošljavati radnike no što su bili početkom godine, što navješćuje teška vremena za one koji traže posao, zaključuje u prognozama za prvo tromjesečje iduće godine grupa Manpower. Istraživanje planova zapošljavanja u prvom tromjesečju iduće godine pokazalo je slabije prognoze zapošljavanja u 29 od 42 obuhvaćene zemlje nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestili su iz vodeće grupe za posredovanje pri zapošljavanju. Slabije raspoloženje u pogledu zapošljavanja najočiglednije je u Europi, gdje su poslodavci u 13 od ukupno 24 zemlje obuhvaćene istraživanjem iznijeli negativne prognoze o zapošljavanju u prvom tromjesečju 2013. Prije samo tri mjeseca takve su prognoze stigle iz samo osam zemalja. Najoptimističnije planove zapošljavanja u prvom tromjesečju iduće godine objavili su poslodavci u Tajvanu, Indiji, Brazilu, Meksiku, Kolumbiji i Panami dok su najveći pesimisti oni u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Nizozemskoj.
STRASBOURG - Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pokretanje procedure pojačane suradnje radi uvođenja jedinstvenog europskog patenta, projekta o kojem se pregovaralo više od trideset godina. Jedinstveni europski patent, koji će uvesti 25 od 27 država članica, trebao bi olakšati zaštitu izuma u EU-u i bitno smanjiti troškove te procedure. Italija i Španjolska odbile su sudjelovati prosvjedujući zbog činjenice što će se patente prevoditi samo na tri radna jezika Unije: njemački, engleski i francuski. Zbog toga su se obratile i Europskom sudu pravde. Neovisni odvjetnik ECJ-a, čije mišljenje Sud obično slijedi, ocijenio je u utorak da bi njihove prigovore trebalo odbaciti. Prvi europski patenti trebali bi biti registrirani 2014., očekuje Komisija. Države članice, odnosno njihovi ministri za industriju, prijedlog zakona usvojili su u ponedjeljak. "Ovo je povijesna odluka koja će potaknuti inovacije i rast", ocijenio je u ponedjeljak europski povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier. "To je značajno smanjenje troškova za tvrtke, osobito za male i srednje poduzetnike, koji se zaštićuju loše ili nikako", rekao je.
BRUXELLES - Europska unija nema mnogo načina za odgovor na krizu u automobilskom sektoru koji pritišću problemi prevelikih proizvodnih kapaciteta, suglasili su se europski ministri za industriju na sastanku u Bruxellesu. Ministri su ipak istaknuli "važan doprinos automobilske industrije rastu i zapošljavanju" u EU. Europska unija na svojem teritoriju ima 180 tvornica automobila, na koje se nadovezuju tisuće opskrbljivača. Automobilski sektor osigurava 12 milijuna radnih mjesta, doprinosi sa 70 milijardi eura trgovinskoj bilanci i ulaže više od 28 milijardi eura na godinu u istraživanja i razvoj. Međutim, zbog pada potražnje uslijed krize sektor je suočen s prevelikim proizvodnim kapacitetima. Proizvodne kapacitete zato treba prilagoditi aktualnoj situaciji, istaknuli su ministri. Oni su također podržali inicijativu povjerenika za industriju Antonija Tajanija, koji se zauzeo za usvajanje akcijskog plana koji bi obuhvatio inovacije, otvaranje vanjskih tržišta zahvaljujući "uravnoteženim trgovinskim sporazumima" i predviđanje restrukturiranja.
BRUXELLES - Četrdeset i osam posto europskih tvrtki daje na korištenje svojim zaposlenicima prijenosna računala ili pametne telefone, a među njima ima najviše velikih tvrtki a najmanje malih poduzeća, pokazuju podaci iz novog istraživanja Eurostata, statističkog ureda Europske unije, provedenog u okviru istraživanja o korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije. "U siječnju 2012. 48 posto tvrtki u EU-27 kazalo je da je dalo na korištenje neki oblik mobilnog uređaja barem dijelu zaposlenika u poslovne svrhe. To je slučaj s 88 posto velikih tvrtki, 71 posto srednjih i 43 posto malih poduzeća", kaže se u priopćenju. Istraživanje je provedeno u 27 zemalja EU-a, Hrvatskoj, Islandu, Norveškoj i Makedoniji. U većini zemalja članica, osnovni cilj davanja na korištenje je omogućiti zaposlenicima pristup sustavu elektronske pošte tvrtke, pristup internetu te pristup dokumentima. Što se tiče Hrvatske, 54 posto tvrtki, što je više od europskog prosjeka, daje na korištenje mobilne uređaje a među njima 50 posto prijenosna računala a 40 posto ostale mobilne uređaje poput pametnih telefona.
LJUBLJANA - U Sloveniji je u utorak stupio na snagu zakon po kojemu će se jednom mjesečno objavljivati lista poreznih dužnika čije obveze prema državi prelaze 5.000 eura, ali je dužnicima pružena prilika da dug podmire ili smanje do 15. travnja iduće godine te tako izbjegnu objavu. Kako je za televizijsku postaju POP-TV izjavio predstavnik državne porezne uprave Stojan Glavač, prva lista dužnika objavit će se na stranicama porezne i carinske uprave tek 15. travnja 2013. godine. Iako su izmjene zakona o poreznom postupku već na snazi, njima se određuje da se na porezni "stup srama" stave oni koji s podmirenjem obveza kasne najmanje 90 dana, no zakon se ne može se primjenjivati retroaktivno, na one koji u sadašnjem trenutku toliko kasne. Zato oni u iduća tri mjeseca mogu svoje dugovanje podmiriti ili smanjiti na iznos niži od 5000 eura, a mogu se dogovoriti i o otplati duga na rate. Bez tromjesečne odgode stupila je, međutim, na snagu odredba iz istog zakona po kojoj računalni programi u blagajnama ne smiju sadržavati opciju brisanja izvornih podataka, čime se želi smanjiti porezne utaje prilikom gotovinskog poslovanja.
LONDON - Bankovni div HSBC objavio je u utorak da je pristao platiti američkim vlastima rekordnih 1,92 milijarde dolara u sklopu nagodbe u sporu u kojem ga se tereti za pranje novca za račun terorista i Irana. "HSBC je postigao dogovor s vlastima Sjedinjenih Država u vezi istraga o neprimjerenom poštivanju zakona o borbi protiv pranja novca i o sankcijama", stoji u priopćenju zajmodavca čije su dionice izlistane na hongkonškoj burzi a sjedište mu je u Londonu. Zastupnici u američkom Kongresu optužili su u srpnju banku da Iranu, teroristima i trgovcima drogom omogućuje pristup američkom financijskom sustavu. Pododbor američkog Senata usvojio je kritički intonirano izvješće o bančinom poslovanju. Nakon toga čelnik bančina odjela za poštivanje propisa David Bagley bio je prisiljen podnijeti ostavku a HSBC se ispričao zbog nepoštivanja zabrane pranja novca. Izvijestivši o nagodbi, banka se u utorak obvezala na nastavak cjelovite suradnje s vlastima na jačanju mjera poštivanja zakona nakon što je s američkim ministarstvom pravosuđa postigla "sporazum o odgodi kaznenog gonjenja".
DOHA - Poljska će pričekati znakove rasta u južnoeuropskim zemljama prije no što razmotri mogućnost ulaska u eurozonu, kazao je guverner središnje banke Marek Belka. Prošlog je mjeseca poljski predsjednik izjavio da njegova zemlja sastavlja rokovnik pristupa eurozoni i da će njezino gospodarstvo biti spremno pristupiti zoni primjene jedinstvene europske valute u 2015. Bio je to najsnažniji znak dotada da najveće gospodarstvo istočne Europe ozbiljno razmišlja o skorom pristupu eurozoni usprkos dužničkoj krizi. "Stalno ponavljamo da je euro naš strateški cilj. Pričekat ćemo da južnoeurpske zemlje počnu bilježiti rast, što će biti jako dobar trenutak za opetovano razmatranje naše pozicije prema euru", kazao je Belka na jednoj konferenciji u glavnom gradu Katara. "Imamo sreće što ovih dana nismo u eurozoni. No, svjedoci smo da članice eurozone formiraju interni krug u kojem se donose odluke i provodi integracija a mi ne želimo biti na rubu europskih integracija", dodao je.
MOSTAR - Prodaja stanova u Bosni i Hercegovini ove je godine smanjena za trećinu, dok je kreditiranje opalo za petinu zbog lošeg poslovnog ozračja, političke krize, cijene nekretnina u zemljama okruženja te opreza građana, objavio je u utorak sarajevski "Dnevni avaz" pozivajući se na navode agencija za prodaju nekretnina. Unatoč tome što se cijene stanova kreću u prosjeku oko 80.000 konvertibilnih maraka (40.000 eura) i u ovoj godini je dodatno smanjena za 25 posto u odnosu na godinu dana ranije i dalje opada njihova potražnja. Direktor i vlasnik agencije "Sigenx" iz Sarajeva Spaho Ljajić tvrdi da je posljednjih nekoliko mjeseci situacija na tržištu nekretnina u glavnom gradu BiH vrlo loša. Direktor lanca nekretnina "Aktido" Fahrudin Baluković istaknuo je da je kupovna moć građana iznimno niska. Mogućnosti kreditnog zaduženja prosječnog zaposlenika su između 70.000 i 80.000 maraka, rekao je Baluković. Najskuplji stanovi u BiH se prodaju u u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.
ESSEN - Izvršni direktor njemačkog proizvođača čelika ThyssenKruppa Heinrich Hiesinger obećao da će izvesti kompaniju iz gubitaka i suzbiti korupciju, zbog koje je smijenjena polovina članova uprave. "Neću uljepšavati stvari jer je očito da je puno toga loše napravljeno", kazao je Hiesinger novinarima u utorak, dan nakon što je kompanija izvijestila o godišnjem gubitku u visini 4,7 milijardi eura. Kao najvažniji razlog naveden je otpis dijela vrijednosti čeličana u SAD-u i Brazilu u iznosu 3,6 milijardi eura. Knjigovodstvena vrijednost čeličana objedinjenih u poduzeće Steel Americas sada je 3,9 milijardi eura. ThyssenKrupp je tijekom više godina u njih uložio 12 milijardi eura, namjeravajući ih pretvoriti u svoje uporište u Americi. No, troškovi su probili plafon a potražnja za čelikom je oslabila i sada ih ThyssenKrupp namjerava prodati. Iz njemačke su kompanije poručili da je uprava u tom slučaju temeljila odluke na pretjerano optimističnim prognozama i da je sa zakašnjenjem izvijestila nadzorni odbor o problemima u tom projektu, što je rezultiralo odstupanjem Hiesingerova prethodnika Ekkeharda Schulza.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima, poduprte slabijim dolarom i nemirima na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 64 centa, na 107,94 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 28 centi višoj cijeni, od 85,84 dolara. Indeks dolara koji mjeri njegovu vrijednost prema košarici ključnih svjetskih valuta oslabio je 0,1 posto zbog izgleda za nove monetarne poticajeu SAD-u. To je poduprlo cijene nafte jer je ojačala kupovna moć imatelja ostalih valuta a time i potražnja za naftom čije su cijene iskazane u dolarima. Nastavljeni nemiri u Egiptu, borbe u Siriji, pritisak na Iran da obustavi svoj nuklearni program i ubojstvo visokog dužnosnika obavještajne službe u Jemenu također su poduprli naftna tržišta. "Tenzije na Bliskom istoku podupiru cijene u određenoj mjeri i bez problema će potaknuti njihov skok i za jedan posto tijekom jednog dana trgovanja. Iako zbivanja u Egiptu ili Siriji obično ne utječu izravno na opskrbu naftom, mogla bi se dogoditi i iznimka ako niz događaja bude negativan", tumači Filip Petersson iz stockholmskog SEB-a.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer nema vijesti koje bi mogle znatnije pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju oslabile 0,4 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i Australiji ojačali su, pak, između 0,2 i 0,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu od kolovoza prošle godine. Među najvećim je dobitnicima jutros rudarski sektor jer su porasle cijene sirovina, nakon što su jučer iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, stigle vijesti o ubrzanju rasta gospodarstva.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi blago porasli, zahvaljujući usponu cijena dionica u tehnološkom i rudarskom sektoru, no trgovalo se oprezno jer još uvijek nema napretka u pregovorima u Washingtonu o izbjegavanju 'fiskalne litice'. Dow Jones indeks ojačao je 14 bodova, ili 0,11 posto, na 13.169 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,03 posto, na 1.418 bodova, a Nasdaq indeks 0,30 posto, na 2.986 bodova. Među dobitnicima je jučer bio S&P indeks tehnološkog sektora, s rastom od 0,3 posto. To se ponajviše zahvaljuje skoku cijene dionice Hewlett-Packarda za 2,6 posto, zbog špekulacija da poznati investitor Carl Ichan povećava svoj udjel u vlasništvu tog tehnološkog diva. Znatno je, 2,4 posto, poskupila i dionica Cisco Systemsa, nakon što je taj tehnološki lider predstavio srednjoročnu strategiju. U fokusu ulagača bila je i dionica McDonald'sa i poskupila je 1,1 posto. Među dobitnicima je jučer bio i rudarski sektor, što se zahvaljuje rastu cijena sirovina. S&P indeks rudarskog sektora porastao je 0,7 posto.