BERLIN - Pad njemačkih industrijskih narudžbi osjetno je ubrzao u rujnu ponajprije zbog posrtanja potražnje iz zemalja u eurozoni iako posustaje i domaća potražnja, pokazali su u utorak objavljeni podaci ministarstva gospodarstva. Sezonski i cjenovno prilagođen indeks narudžbi u njemačkoj industriji pao je u rujnu za 3,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su smanjene za revidiranih 0,8 posto. Ekonomisti koje je anketirao Reuters očekivali su osjetno blaži pad, za samo 0,5 posto. Inozemne narudžbe pale su u rujnu za 4,5 posto, pri čemu su se one iz eurozone strmoglavile za 9,6 posto. U prethodnom su mjesecu ukupne inozemne narudžbe stagnirale dok su one iz eurozone porasle za 1,8 posto. Domaće su naružbe pale za 1,8 posto, čime se njihov pad nastavio ujednačenim tempom u odnosu na kolovoz. Na godišnjoj su razini narudžbe u rujnu pale za 4,7 posto. Pritom su inozemne narudžbe smanjene za 3,3 posto, pritisnute 13,1-postotnim smanjenjem narudžbi iz eurozone. Domaće su narudžbe zabilježile još veći pad, za 6,5 posto.
PARIZ - Francuska vlada predstavila je u utorak paket mjera potpore posrnulom industrijskom sektoru. Francuski premijer Jean-Marc Ayrault predložio je nove poticaje za ulaganja u inovacije, malo poduzetništvo i profesionalno obučuvanje, kao i porezne kredite za kompanije koje sačuvaju radna mjesta u Francuskoj. Cilj tih mjera je sniziti troškove u uvjetima aktualne krize. Mjere uključuju 20 milijardi eura vrijedne porezne kredite u trogodišnjem razdoblju, pri čemu će vlada iduće godine ponuditi 10 milijardi eura poreznih kredita i povećati taj iznos za pet milijardi eura 2014. i 2015. U konačnici bi krediti trebali iznositi 20 milijardi eura na neodređeno vremensko razdoblje, što odgovara 6-postotnom smanjenju troškova rada. Vlada u Parizu planira financirati kredite i poticaje podizanjem temeljne stope PDV-a sa sadašnjih 19,6 posto na 20 posto od 1. siječnja 2014. Ujedno bi trenutno snižena stopa PDV-a za ugostitelje i kućne popravke trebala biti podignuta sa sadašnjih sedam na 10 posto. Time bi se trebalo prikupiti šest milijardi eura. Najavljeno je i smanjenje javne potrošnje i troškova zdravstvenog osiguranja za 12,5 milijardi eura od iduće godine. U vladi predlažu i uvođenje novog 'zelenog' poreza od 2016.
BEOGRAD - Srbijanski parlament usvojio je izmjene zakona o središnjoj banci, koje bi trebale otkloniti kritike Europske unije i MMF-a da zakon ograničava neovisnost banke, prenose srbijanski mediji. Razlozi za ove promjene su usklađivanje s europskim zakonima, imajući u vidu strategiju Srbije da uđe u EU, kazala je guvernerka središnje banke Jorgovanka Tabaković. Odredba koja omogućuje parlamentu da lako smijeni guvernera banke i druge visoke dužnosnike nije promijenjena izmjenom zakona. MMF je objavio da će svoje mišljenje o izmjeni zakona objaviti idući tjedan kada u Beograd stiže njegova misija na novi krug pregovora sa srbijanskim dužnosnicima. Srbijanska vlada, izabrana u svibnju, traži novi zajam od MMF-a koji je u veljači zamrznuo milijardu eura vrijedan stand-by aranžman jer Beograd nije ispunio dogovorene proračunske ciljeve za ovu godinu.
VARŠAVA - Ruski plinski div Gazprom postigao je s poljskim državnim plinskim distributerom PGNiG-om sporazum o novoj cijeni plina, čime je dokončan dugotrajni pravni spor, objavili su dužnosnici dvije kompanije. PGNiG i Gazprom potpisali su u Varšavi sporazum kojim je "promijenjena formula za izračun cijena" iz sporazuma iz 2010. godine, objavila je čelnica poljske kompanije Grazyna Piotrowska-Oliwa. Cijene će se ubuduće utvrđivati na tržištu, što znači da će se smanjiti više od 10 posto, a sporazum stupa na snagu odmah, rekla je Piotrowska novinarima. "Poljska je sada izjednačena s ostalim velikim europskim uvoznicima plina", istaknula je. Prema poslovnim izvješćima, PGNiG je dobavljaču Gazpromu plaćao oko 500 dolara za 1.000 kubičnih metara plina, dok je prosječna cijena u Europi iznosila 380 dolara. Piotrowska-Oliwa kazala je da će se cijene plina za poljske potrošače, uključujući i kućanstva, smanjiti od 1. siječnja, ali nije željela reći koliko.
LONDON - Svjetska turistička i industrija putovanja do kraja ove godine prvi put u povijesti očekuje milijardu turista u svijetu, što će ujedno biti i porast od 3 do 4 posto u odnosu na prošlu godine, a takvi rezultati naveli su Svjetsku turističku organizaciju-UNWTO da pokrene novu kampanju "Milijarda turista - milijardu mogućnosti" (One Billion Tourists-One Billion Opportunities) pozivajući svjetsku javnost da 'glasuje' za turizam koji kao sektor najviše pridonosi poticanju gospodarskog rasta i održivog razvoja u cijelom svijetu. Kampanju je danas u Londonu na UNWTO ministarskom summitu u sklopu Svjetske turističke burze-WTM najavio glavni tajnik te organizacije Taleb Rifai očekujući u tome pomoć prisutnih stotinjak turističkih ministara, državnih tajnika i drugih dužnosnika, među kojima je bio i hrvatski ministar turizma Veljko Ostojić. U sklopu kampanje tražit će se i najbolji savjeti za putovanja od putnika koji su posjetili određena mjesta, kao i za javni prijevoz, kupnju u odredištima i sl. Sve ce 'kulminirati' 13. prosinca kada ce najpopularniji savjet biti i otkriven te poslan na milijuna 'adresa' putem društvenih mreza, a taj je datum odabran kao simboličan jer se ne moze točno znati kad će se dogoditi milijarditi putnik, ali prognoze UNWTO-a ukazuju na prosinac. Za iduću godinu UNWTO u svijetu predviđa dalji porast međunarodnih dolazaka turista, ali nešto usporeniji nego ove, od 2 do 4 posto.
LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim tržištima nakratko zabilježio najnižu razinu u dva mjeseca prema dolaru pod pritiskom neizvjesnosti oko ishoda glasovanja u grčkom parlamentu o paketu reformi, ali i prijetnji izrazitog usporavanja gospodarstva eurozone. Euro se u takvim okolnostima nakratko spustio na 1,27635 dolara, najnižu razinu u posljednja dva mjeseca, da bi se potom njime trgovalo po 1,2800 dolara, što znači da je na dobitku 0,05 posto u odnosu na zatvaranje dan ranije. Dolar je blago oslabio prema jenu, kliznuvši za 0,1 posto na 80,19 jena. Ulagači su se okrenuli sigurnim utočištima poput dolara i jena uoči današnjih američkih predsjedničkih izbora koje ulagači budno prate. "Ulagači gube optimizam u pogledu eurozone, pozitivni učinci najavljenog ECB-ovog plana kupovina obveznica jenjaju i to je ono što temeljno pogađa tečaj eura", kazao je Neil Mellor, valutni strateg Bank of New York Mellon.