TOKIO - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrit će u iduće dvije godine tri milijarde eura kredita zemljama jugoistočne Europe koje su se našle pod najžešćim udarom krize u eurozoni, izjavio je bančin čelnik u Tokiju. Suma Chakrabarti dodao je da namjerava nagovoriti i druge međunarodne institucije da dadu financijski doprinos tom planu. EBRD će se fokusirati na potporu bankovnom i privatnom sektoru u zemljama regije i nastojati poticati zapošljavanje kroz velike infrastrukturne projekte, poput gradnje željezničkih pruga i cesta, kazao je čelnik EBRD-a. Svjetska banka signalizirala je da je zainteresirana za taj plan i mogla bi sudjelovati u njegovu financiranju s do pet milijardi eura, kazao je dobro upućeni izvor. Tome valja dodati da svaki euro koji uloži EBRD obično u prosjeku privuče dodatnih 2,6 eura privatnih ulaganja, čime bi procijenjen početni iznos narastao na oko 15 milijardi eura. EBRD namjerava pripremiti kreditni paket do kraja ove godine. Banka je inače u srpnju prognozirala pad hrvatskog, slovenskog i mađarskog gospodarstva u ovoj godini, a upozorila je i da su zemlje jugoistočne Europe, poput Bugarske i Rumunjske, posebno ranjive na krizu u eurozoni zbog izloženosti Grčkoj i ostalim rubnim zemljama eurozone.
BRUXELLES - Velika Britanija zahtijeva promjene u predloženoj europskoj bankovnoj uniji i ograničavanje moći Europske središnje banke (ECB), što bi moglo zakočiti nastojanja da se izgradi infrastruktura hitno potrebna za potporu euru, tvrde dužnosnici Europske unije. Europska komisija prošlog je mjeseca predložila da ECB nadzire banke u procesu uspostave bankovne unije, u sklopu koje bi u prvom redu zemlje članice eurozone zajedničkim snagama rješavale probleme u bankama i štitile depozite štediša. Prijedlog čini okosnicu tješnje ekonomske integracije eurozone a britanski otpor mogao bi odgoditi ili čak osujetiti uspostavu bankovne unije. London namjerava predložiti sustav koji bi zemljama izvan bankovne unije omogućio da blokiraju udružena nastojanja njezinih članica da kreiraju propise za cijelu Europsku uniju. "Strahuje se da bi ECB mogao preglasati (britansku središnju) Bank of England (BoE) pri odlučivanju o pojedinim aspektima propisa", tumači jedan dužnosnik.
PEKING - Rast potrošačkih cijena u Kini u rujnu je blago usporio na godišnjoj razini, ostavivši tamošnjoj središnjoj banci prostora za nove monetarne poticaje u cilju podupiranja posustalog gospodarskog rasta. Godišnja inflacija u rujnu je iznosila 1,9 posto, nasuprot dva posto u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci kineskog ureda za statistiku. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci potrošačke su cijene u Kini u usporedbi s istim razdobljem lani bile više za 2,8 posto, objavio je taj ured. Dan uoči objave podataka o inflaciji iz tamošnje su središnje banke poručili kako je kontrola cijena njihova temeljna zadaća. "Kao središnji bankari dužni smo obuzdavati inflaciju", kazao je u nedjelju zamjenik guvernera Yi Gang sudionicima godišnjeg zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Tokiju. Središnjoj banci u posljednje vrijeme učestalo stižu pozivi da dodatno ublaži monetarnu politiku kako bi potaknula domaću potražnju i gospodarsku aktivnost u uvjetima globalnog gospodarskog usporavanja.
TOKIO - Premda dužnička kriza u eurozoni utječe na države koje nisu njezine članice, kao što je Mađarska, ona ne umanjuje potrebu za uvođenjem eura, rekao je Andras Simor, guverner mađarske sreišnje banke, u intervjuu za japansku agenciju Kyodo. "To nije pitanje hoćemo li, nego kada", rekao je Simor u intervjuu danom na rubu godišnjeg sastanka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB). Kriza nas ipak upozorava da "moramo učiti na pogreškama koje su učinile druge države, koje su ušle u eurozonu ali nisu baš uspješne", dodao je. Uvođenje eura potrebno je također jer je zemlja razvila uske veze s eurozonom. "Rekao bih da je Mađarska, kada je riječ o trgovini, vjerojatno više integrirana u eurozonu od nekih država koje su već njezine članice", rekao je. "Prema tome, bilo kakav nepovoljan gospodarski razvoj u eurozoni ima trenutačan utjecaj na Mađarsku". Dodao je da se Mađarska mora bolje pripremiti u područjima kao što su proračun ili tržište rada.
BERLIN - Euro dijeli Europljane i nije dobar za mir, ocijenio je u intervjuu za njemački dnevnik Handelsblatt od ponedjeljka dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 2001. Amerikanac Joseph Stiglitz. "Svi vanjski promatrači suglasit će se da su Europljani u ovom trenutku podijeljeni oko eura i politike spašavanja eura. Podjele su prisutne među državama, ali i unutar samih država u kojima jačaju ekstremističke i nacionalističke struje. To nije dobro za mir. Ukratko, euro je bio kontraproduktivan", rekao je Stiglitz, profesor na svučilištu Columbiji. Ocijenio je da je "sadašnje stanje nestabilno" i vodit će ili "jačoj integraciji" ili "njezinu slabljenju". Utemeljitelji Europske unije "bili su u pravu kada su odlučili stvoriti euro", ali su zacijelo zamišljali političku uniju, a "ne prisilno zajedništvo kako bi izbjegli katastrofu". Stiglitz je ipak pozdravio odluku Nobelova odbora da ovogodišnju nagradu za mir dodijeli Europskoj uniji. "EU je stvorena kao mirovni projekt i osigurala je mir u Europi", međutim, "EU nije isto što i eurozona", smatra Stiglitz.
STOCKHOLM - Američki ekonomisti Alvin Roth i Lloyd Shapley ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, objavio je u ponedjeljak odbor švedske kraljevske akademije za dodjelu nagrada. Švedska kraljevska akademija znanosti dodijelila je nagradu, 'tešku' 1,2 milijuna dolara, ekonomistima Rothu i Shapleyu za "teoriju stabilnih raspodjela i praksu strukturiranja tržišta". U obrazloženju nagrade navodi se da je Shapley primijenio teoriju igre kako bi istražio i usporedio različite metode povezivanja i učinio povezane čimbenike prihvatljivima za sve ostale, uključujući i kreiranje posebnog algoritma. Roth je primijenio Shapleyove rezultate u nizu empirijskih istraživanja i pomogao preustrojiti postojeće institucije, kako bi se novi liječnici povezali s odgovarajućim bolnicama, učenici sa školama odnosno pacijenti s donatorima organa. "Ovogodišnja nagrada dodijeljena je za izvanredan primjer ekonomskog inženjeringa", dodaje se u priopćenju odbora za dodjelu nagrada.
BERLIN- Njemački operateri elektrodistribucijskih mreža objavili su u ponedjeljak da će za gotovo 50 posto povisiti naknadu za financiranje obnovljivih izvora energije u kontekstu postupnog gašenja nuklearnih elektrana. Potrošači će tako od siječnja iduće godine umjesto 3,7 eurocenti po kilovat-satu plaćati 5,3 eurocenta, objavila su četiri glavna operatera. Time će se trošak financiranja obnovljivih izvora energije za prosječno tročlano domaćinstvo povećati za 60 eura godišnje, na oko 185 eura dodatnih naknada u računima za električnu energiju. Operateri se nadaju da će ukupno prikupiti više od 20 milijardi eura za financiranje obnovljivih izvora energije. Naknada se koristi za financiranje zajamčeno viših cijena proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, kako bi se osigurala isplativost njihovih ulaganja. Trenutno se u Njemačkoj četvrtina energije proizvede iz obnovljivih izvora a do 2050. taj bi udio trebao porasti na 80 posto.
ZUERICH - Kuehne & Nagel, švicarski logistički koncern, izvijestio o rastu prihoda i dobiti u trećem tromjesečju, što se pripisuje većem obujmu pomorskog i zračnog prijevoza roba i intenzivnijem upravljanju troškovima. Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) uvećana je za 3,1 posto, na 233 milijuna švicarskih franaka. Prihodi su uvećani na 4,45 milijardi franaka, s 3,96 milijardi franaka u lanjskom trećem tromjesečju. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci prihodi su porasli za šest posto, na 15,47 milijardi franaka, dok je EBITDA u iznosu 687 milijuna franaka bila manja za 5,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. U jednoj od najvećih svjetskih logističkih tvrtki, prisutnoj u više od 100 zemalja, uključujući i Hrvatsku, i s više od 63 tisuće zaposlenih, iskazuju optimizam glede zacrtanih godišnjih rezultata poslovanja. "Poboljšanje rezultata u trećem tromjesečju ulijeva nam pouzdanje da ćemo postići zacrtanu profitabilnost u cijeloj 2012.", kazao je izvršni direktor kompanije Reinhard Lange.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač automobila Volvo Cars, u vlasništvu kineskog Geely Holding Groupa, odlučio je na tjedan dana obustaviti proizvodnju u glavnom švedskom pogonu zbog nastavljenog pada potražnje na automobilskom tržištu u recesijom pogođenoj Europi. Proizvođač sa sjedištem u švedskom Goteborgu u ponedjeljak je objavio da će prestanak proizvodnje pogoditi oko 3.300 zaposlenika, a trajat će od 29. listopada do 2. studenog. Radnici bi trebali otići na plaćeni odmor. Financijski direktor Volvo Carsa i vršitelj dužnosti predsjednika uprave Jan Gurander ističe da je "Europa glavno tržište za Volvo Cars pa nastavak recesije, prirodno, utječe na potražnju". Kompanija je od 1. listopada odlučila usporiti tempo proizvodnje u pogonu u Torslandu, pa sada montira 50 automobila na sat, umjesto dosadašnjih 57. Volvo Cars ukupno zapošljava 22 tisuće radnika u zemljama širom svijeta.
LONDON - Zabrinutost za potražnju spustila je u ponedjeljak u Londonu cijene nafte prema 114 dolara za barel, iako je njihov pad ograničio strah za opskrbu zbog napetosti na Bliskom istoku. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu skoro nepromijenjena, na 114,53 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 25 centi nižoj cijeni od 91,61 dolara. Na kraju prošlog tjedna naftna tržišta pogodila je snižena prognoza Međunarodne agencije za energiju (IEA) o rastu potražnje za naftom u idućoj godini, za 100 tisuća barela dnevno, uslijed niže potrošnje u Europi, Americi i Kini. U ponedjeljak su se na IEA-ino izvješće nadovezali podaci iz kojih su analitičari izvukli zaključak o slaboj kineskoj potražnji za naftom u rujnu, usprkos 12,8-postotnom rastu uvoza nafte na dnevnoj razini. Pad cijena ograničila je, pak, pojačana napetost između Turske i Sirije, zaprijetivši izbijanjem nove geopolitičke krize, povrh napetosti oko spornog iranskog nuklearnog programa.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer se zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava procjenjuje da će tekuća sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata biti najslabija u posljednjih nekoliko godina. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,5 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Singapuru. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju oslabili su, pak, između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,3 posto. Tržište su jutros ponešto podržali podaci o nejakoj inflaciji u Kini, što bi, nadaju se ulagači, moglo navesti tamošnje monetarne vlasti na dodatno poticanje gospodarskog rasta.
NEW YORK - Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje nesigurno trgovanje, a cijene bi dionica mogle dodatno pasti, budu li kvartalni poslovni rezultati velikih kompanija i banaka, kao što su Microsoft, General Electric i Citigroup, slabiji nego što se procjenjuje. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 2,1 posto, na 13.328 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,2 posto, na 1.428 bodova, a Nasdaq indeks 2,9 posto, na 3.044 boda. To je najveći tjedni pad tih indeksa u posljednja četiri mjeseca. Prošloga je tjedna počela sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. S obzirom na niz upozorenja iz kompanija o pogoršanju poslovnih uvjeta u svijetu, analitičari su smanjili svoje procjene.