ZAGREB - Vlada je izdala radnike zaposlene u javnim službama, istaknuli su čelnici Matice hrvatskih sindikata na prosvjedu ispred sjedišta Vlade na Trgu svetog Marka. "Vlada je izdala medicinske sestre, učitelje, profesore, znanstvenike i druge zaposlene u javnom sektoru, rekla je pred prosvjednicima na Markovu trgu predsjednica Sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak. Izdali ste radnike jer prije izbora niste govorili o svojoj stvarnoj politici i jer ste stali na stranu kapitala, dodala je i optužila Vladu da "laže o visokoj javnoj potrošnji" i suprotstavlja zaposle u javnom i privatnom sektoru. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zvonimir Mihalinec pak kazao je kako su među onima koje Vlada nije izdala klasa bogatih te bankari, MMF i dio medija, posebno onih u sastavu Europapress Holdinga. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je da je današnji prosvjed tek početak prosvjednih aktivnosti te najavio da će vrhunac uslijediti krajem školske godine. Nakon okupljanja na Markovu trgu prosvjednici su se vratili na Trg bana Josipa Jelačića gdje su njihovi kolege pratili zbivanja ispred sjedišta Vlade putem video zida, a prosvjed je ubrzo potom okončan prikazom animiranog songa "Ja sam luzer" s likom predsjednika Vlade Zorana Milanovića kao pjevača. Prosvjed je oko 11 sati započeo okupljanjem na Trgu Francuske Republike, prosvjednici su se potom Ilicom uputili na Trg bana Jelačića gdje su im se obratiti sindikalni čelnici koji su kritizirali Vladine politike štednje, dio medija i sindikate koji ih ne podržavaju. Po različitim neslužbenim procjenama medija, broj sudionika prosvjeda kreće se od više od pet tisuća pa do 10 tisuća.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru prijedlog zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i izmjene Zakona o poljoprivredi kojima se hrvatska poljoprivredna politika usklađuje sa sustavom zajedničke EU-ove poljoprivredne politike i pravilima korištenja europskih poljoprivrednih fondova. To se prvenstveno odnosi na sustav izravnih plaćanja u poljoprivredi koji u idućoj godini mora biti identičan onome koji se primjenjuje u EU kako bi Hrvatska odmah nakon ulaska dobila mogućnost povlačenja sredstava iz EU-ovih fondova. Po riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, ako Hrvatska ispoštuje Zakon o potporama poljoprivredi na raspolaganju će joj početkom 2014. godine za proizvodnu 2013. biti gotovo 700 milijuna kuna iz EU proračuna. Početkom 2015. godine za proizvodnu 2014. godinu moći će povući gotovo 1,3 milijardi kuna, a iz godine u godinu ta će sredstva rasti, napomenuo je Jakovina.
ZAGREB - Američka kompanija National Railway Equipment Company (NREC) kao dugogodišnji i jedan od najvažnijih inozemnih poslovnih partnera TŽV Gredelja zainteresirana je za nastavak suradnje i nove poslove s Gredeljom kao i za kupnju odnosno ulazak u vlasničku strukturu njihovog pogona Lokomotive, ali ne i za kupnju cijelog Gredelja. Potvrdio je to danas novinarima u sjedištu Gredelja predsjednik Uprave NREC-a Steven Beal dodajući da žale što se Gredelj, koga smatraju kvalitetnom tvrtkom, našao u problemima te vjeruje da će se sve dobro riješiti. Beal je to novinarima kazao nakon sastanka sa stečajnim upraviteljem Gredelja Perom Hrkaćem koji je pak naglasio da temeljem postojećih ugovora s NREC-om za obnovu 20 'fremova' (okvira za lokomotive), ukupno vrijednih 20 milijuna američkih dolara, Gredeljevih najmanje 300-ak radnika imaju što raditi do kraja 2013. Hrkać je kazao i da ponuda NREC-a za ulazak u vlasništvo pogona Lokomotive u Gredelju stoji već šest godina, što je potvrdio i Beal, te su obojica kazali da je sad očito došlo vrijeme da se o tome razgovara bez obzira na odluke vjerovnika. Vjerovnicima Gredelj duguje ukupno više od 800 milijuna kuna, a u najvećem su broju, kako je kazao Hrkać, upravo radnici, njih više od 1.400 koji trenutno rade otkazni rok koji ističe sredinom studenog. Sve i da američki partner kupi Lokomotive radnih mjesta će, kako je rečeno, biti za njih 300-400.
RIJEKA - U riječkom brodogradilištu 3. maj danas je u more porinut tanker za prijevoz asfalta, nafte i kemikalija "Palanca Sydney", nosivosti 15.000 tona, a uoči porinuća održane su svečanosti krštenja tog i tankera "Palanca Luanda", brodova istih karakteristika koji se grade za švedskog naručitelja Wisby Tankers. "Palanca Luanda" prvi je iz serije od ukupno četiri broda za Wisby Tankers, a "Palanca Sydney" je treći iz te serije. Oba broda dugačka su po 133,3 metra, širine 23 metra. Po riječima predsjednika Uprave 3. maja Edija Kučana, sva četiri broda za Wisby Tankers trebala biti biti isporučena do sredine sljedeće godine. Na upit o kašnjenju "Palaca Luande" Kučan je novinarima kazao da se isporuka očekivala potkraj rujna, ali da je to svjetski prototip broda i da se najviše kasnilo u izradi dokumentacije. Kupac je jako zadovoljan kvalitetom broda, pa misli da će se "kroz taj dio donekle kompenzirati i kašnjenje", a da će se plaćanje penala tek razmotriti. Kučan je najavio da se danas ili sutra, ovisno o pripremi dokumentacije, očekuje potpisivanje ugovora o gradnji četiri teglenice za švedskog naručitelja te da je moguće ugovaranje još tri teglenice. Osim toga, Wisby Tankers dao je pismo namjere za gradnju još 30 novih teglenica u 3. maju. Govoreći o stanju knjige narudžbi Kučan je rekao da "nije puno popunjena". Na upit o privatizaciji kazao je da 3. maj s Uljanikom radi na reviziji programa restrukturiranja te da je svaki potencijalni kupac, koji bi omogućio egzistenciju i nastavak gradnje brodova, dobrodošao.
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na četvrtoj je aukciji za Program razvoja gospodarstva poslovnim bankama ponudila ukupno 500 milijuna kuna, pristiglo je osam ponuda pet poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 345 milijuna kuna, pa su sve ponude prihvaćene, a ponderirana kamatna stopa za krajnjeg korisnika kreće se od 3,44 do 4,2 posto, podaci su iz izvješća HBOR-a o zadnjoj aukciji, održanoj 5. listopada. HBOR je na aukciji ponudio 300 milijuna kuna za kredite poslovnih banaka u kunama, a interes triju banaka (Zagrebačka, Raiffeisenbank Austria i OTP banka Hrvatska) je bio upola manji, 150 milijuna kuna, dok je interes za kvotu za kredite uz valutnu klauzulu bio nešto manji od ponuđenog iznosa, HBOR je ponudio 200 milijuna kuna, a interes za 195 milijuna kuna je iskazalo pet banaka (Zagrebačka, RBA, OTP, Splitska banka i Istarska kreditna banka Umag). "Unatoč naporima HBOR-a da povoljna kreditna sredstva budu što prije na raspolaganju hrvatskim gospodarstvenicima poslovne banke su i ovaj put iskazale manji interes u odnosu na visinu ponuđenih sredstava", navodi se u priopćenju HBOR-a.
OKOLI - Predstavnici tvrtki Podzemno skladište plina (PSP) i Crosco naftni servisi, članica INA Grupe, danas su svečano obilježili početak kapitalnih rudarskih radova na remontu postrojenja i bušotina podzemnog skladišta plina u Okolima, vrijednih 45 milijuna kuna. Ugovor o izvođenju rudarskih radova potpisali su krajem rujna direktor PSP Krešimir Malec i predsjednik Uprave Crosca Jerko Jelić Balta. Ugovor je potpisan na razdoblje do 31. prosinca sljedeće godine. Direktor tvrtke PSP Krešimir Malec istaknuo je kako je njihovo ulaganje od 45 milijuna kuna u rudarske radove na remontu i povećanju izlaznih kapaciteta tek je početak niza investicija od ukupno 250 milijuna kuna ulaganja u postojeće skladište plina u Okolima. No, i to je, napomenuo je, tek dio ulaganja koje će tvrtka PSP ostvariti u okviru svog investicijskog ciklusa u sljedeće četiri godine. Naime, dodatnih 200 milijuna kuna uložit će u izgradnju vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju gdje dodatni rudarski istražni radovi počinju za 30 dana.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio svega 5,4 milijuna kuna, samo je dionica HT-a imala milijunski promet, a dionički su indeksi, nakon jučerašnjeg rasta, ponovo pali. Vrijednost Crobexa je pala za 0,32 posto, na 1.752,24 boda, a Crobexa10 za 0,25 posto, na 977,82 boda. Samo je dionica HT-a ostvarila promet iznad milijun kuna, oko 1,2 milijuna, a cijena joj je porasla za 0,45 posto, na zadnjih 208,93 kune. Porast cijene zabilježila je i dionica Ericssona Nikole Tesla, za 1,38 posto, na 1.267,20 kuna, ostvarivši 547,6 tisuća kuna prometa. Podravkinih je dionica prodano za 521,6 tisuća kuna, a cijena im je porasla 0,81 posto, na 248 kuna. Pad cijene za 2,08 posto, na 145 kuna, bilježi dionica Konzuma uz promet od 320 tisuća kuna. Među nešto trgovanijim dionicama pad cijene bilježe i dionice Valamar Adria Holdinga za 0,23 posto, Ine za 2,27 posto, Leda za 4,57 posto, šibenskog Solarisa za 5,31 posto, Viadukta 6,11 posto, itd. S rastom cijene trgovanje su pak završile dionice Belja za 0,53 posto, AD Plastika za 0,75 posto, Janafa za 0,86 posto, Riviera Adrie za 1,76 posto, Arenaturista 5,10 posto, itd.