ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine oštriji pad aktivnosti nego što se ranije predviđalo, i to po stopi od 1,1 posto, procjenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u danas objavljenim redovnim Svjetskim gospodarskim prognozama. Usporedbe radi, u proljetnim redovnim prognozama, objavljenima u travnju, MMF je procjenjivao da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad aktivnosti za 0,5 posto. No, MMF je danas potvrdio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za iduću godinu, na 1,0 posto. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj trebala bi u ovoj i idućoj godini iznositi tri posto, čime je MMF povisio travanjske prognoze kada je za ovu godinu očekivao stopu inflacije od 2,2 posto, te 2,4 posto u 2013. Tekući račun bilance plaćanja iskazat će u ovoj godini manjak od 1,2 posto, a u idućoj od 1,3 posto BDP-a. U travnju MMF je za ovu godinu predviđao višak od 0,4 posto, a za iduću manjak od 0,2 posto BDP-a. Podignuta je i procjena stope nezaposlenosti i MMF za ovu godinu očekuje stopu od 14,2 posto, u odnosu na ranije procijenjenih 13,5 posto. U idućoj godini ona bi trebala kliznuti na 13,3 posto, što je ipak više no što su očekivali u travnju, prognoziravši stopu nezaposlenosti od 12,7 posto. MMF je povisio ovogodišnju prognozu za regiju nove Europe, koja uz Hrvatsku obuhvaća i Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Latviju, te sada očekuje rast po stopi od 2,0 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 1,9 posto. Prognoza za iduću godinu snižena je, pak, s 2,8 na 2,6 posto.
ZAGREB - Ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić danas je u vezi prognoze MMF-a o padu BDP-a u Hrvatskoj ove godine od 1,1 posto podsjetio na svoju izjavu s početka godine da vlada čini sve da se spriječe katastrofične prognoze nekih analitičara o padu BDP za više od dva posto, te da i MMF potvrđuje što je i on govorio. Čačić je na konferenciji za novinare u središnjici HNS-a rekao da su u javnim tvrtkama nužne racionalizacije i da to pokazuju sve analize, no da u prvoj fazi neće biti otpuštanja, nego prirodni odljev. Nakon toga će se zaposlenicima s 38 ili 39 godina radnog staža omogućiti da bez velike penalizacije odu u prijevremenu mirovinu, a u trećoj fazi kontinuirano će se provoditi i ocjenjivanje uspješnosti zaposlenika koja će neuspješne eliminirati iz sustava javne uprave i dati mogućnost mladima i obrazovanijima. Na novinarski upit o privatizaciji hrvatskih brodogradilišta, Čačić je rekao da je Vlada, što se tiče Brodosplita, donijela sve odluka te predstoji potpisivanje ugovora. Što se tiče Brodotrogira u tijeku je pregovaranje na temelju vladinih odluka i očekujemo da će se do kraja godine završiti taj proces i njegova privatizacija. Privatizacija 3. maja ide prema konceptu privatizacije pulskog Uljanika, s drugom fazom kao mogućnošću ulaska pulskog brodogradilišta u 3. maj, a javljaju se i neke druge opcije koje će biti iznesene u javnost kada budu spremne za to, rekao je Čačić.
ZAGREB - Sa zagrebačkog Glavnog kolodvora danas je na prvu redovitu vožnju krenuo prototip dizelsko-električnog motornog vlaka, koji će i ubuduće voziti na relaciji Zagreb Glavni kolodvor - Kotoriba. TŽV Gredelj je u suradnji s Končar Električnim vozilima razvio i sagradio prototip dizelsko-električnog motornog vlaka za regionalni prijevoz. Stečajni upravitelj TŽV-a Gredelj Petar Hrkač uoči vožnje je istaknuo kako je sretan što postoji proizvod koji Gredelj može ponuditi hrvatskom i inozemnom tržištu te se nada se da je to poticaj i za partnerske odnose i za rad Gredelja u stečaju s hrvatskim i inozemnim tvrtkama. Hrkač je kazao i kako su se danas u Gredelj najavili američki partneri koji će najprije imati sastanak kod resornog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, a poslijepodne i sastanak u Gredelju. Od tog sastanka, kako kaže, očekuje "ono što je već i najavljeno - postojeći ugovori, ugovori u tijeku, nastavak posla i ponude za nove poslove, ali i ponuda za kupnju jedne od poslovnih cjelina u Gredelju". Direktor HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković je na novinarsko pitanje jesu li krenuli najavljeni otkazi u HŽ-u, odgovorio kako se sve odvija po programu restrukturiranja u svim društvima. Što se Putničkog prijevoza tiče, kaže kako je prije dva dana potpisao prvih 15 dobrovoljnih odlazaka u mirovinu i u Putničkom prijevozu je zapravo taj proces krenuo.
ZAGREB - Udruga Franak uputila je Ministarstvu financija prijedlog mjera za zaštitu korisnika kreditnih usluga, koje bi se mogle provesti hitnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, izvjestili su danas iz te udruge, ističući pritom da "niti jedna od predloženih mjera ne ide u smjeru zadiranja u državni proračun". Udruga je prijedlog poslala nakon nedavnog sastanka u Ministarstvu financija, a navode da je riječ o nizu konkretnih prijedloga uz isticanje potrebe za hitnim uvođenjem zakonske regulative i nadzora u području stambenog kreditiranja, a izdvajaju tri mjere, kao ključne i najznačajnije. Prva se mjera odnosi na novu zakonsku regulativu koja bi omogućila stabilizaciju glavnice za kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima prema tečaju važećem na dan puštanja kredita u otplatu, dakle primjenu inicijalnog tečaja na preostali iznos glavnice. Drugi korak te mjere bio bi konverzija kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku u valutnu kaluzulu u eurima ili u kunski kredit, što bi se u bankarskim bilancama vodilo kao otpis dijela potraživanja. Druga mjera koju predlaže Udruga Franak je uvođenje transparentne kamatne stope koja bi se sastojala od fiksnog i promjenjivog dijela. Udruga, kao treću mjeru, predlaže donošenje zakona o osobnom bankrotu po hitnom postupku.
ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze oslabili su danas, treći trgovinski dan zaredom, pod utjecajem negativnih kretanja na europskim burzama i sniženih prognoza MMF-a za globalno i hrvatsko gospodarstvo. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,22 posto, na 1.750 bodova, a Crobex10 0,57 posto, na 973 boda. Redovni promet iznosio je gotovo 4 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i u petak u ovo doba. Do podneva ej najveći promet ostvaren dionicom Atlantske plovidbe, 912.500 kuna, a cijena joj je ojačala 0,63 posto, na 261 kunu. Slijedi dionica HT-a, s 375.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,42 posto, na 207 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po dobitcima ističu se dionice turističkih tvrtki. Tako je dionica Solarisa poskupjela 16,67 posto, Arenaturista 6,51 posto, a Rivijere Adris za 2,12 posto. Među gubitnicama, pak, izdvajaju se dionice Ingre, s padom cijene za 4,8 posto, te Belja, za 1,23 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od prošlog petka oslabila prema euru za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,473547 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile i švicarska i američka valuta, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna švicarski je franak ojačao za 0,22 posto, a američki dolar za 0,68 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,172914 kuna, a dolara 5,777325 kuna. Istodobno je britanska funta oslabila prema kuni za 0,38 posto, na 9,252875 kuna po srednjem tečaju HNB-a.