BERLIN - Europska središnja banka (ECB) i njemačka središnja banka Bundesbanka ispituju zakonitost novog ECB-ovog programa kupovina obveznica posrnulih članica eurozone, pišu njemački mediji, ukazujući na moguću novu zapreku u nastojanjima da se okonča dužnička kriza. Po pisanju njemačkog visokotiražnog lista Bild, koji ne iznosi pojedinosti vezane uz izvore informacija, odvjetnički timovi ECB-a i Bundesbanke ispituju koje iznose i rokove ugovori Europske unije dopuštaju za navedeni program kupovina državnih obveznica. List dalje navodi kako to znači da postoji mogućnost da se to pitanje uskoro nađe pred Europskim sudom pravde (ECJ), te dodaje kako ECB i Bundesbanka za takav scenarij žele osigurati pravni 'arsenal'. Ni ECB ni Bundesbank nisu željeli komentirati napise u Bildu. Čelnik ECB-a Mario Draghi još je prilikom najave toga plana u prvoj polovini mjeseca kazao kako je siguran da se njime ne krše europski propisi. Članak 123 zabranjuje ECB-u da financira vlade zemalja članica. ECB je tada objavio da je spreman kupovati neograničene iznose obveznica koje izdaju države članice pod uvjetom da podnesu formalni zahtjev za pomoć i ispune stroge pripadajuće uvjete.
BRUXELLES - Europski povjerenik za zaštitu tržišnog natjecanja izrazio je sumnju da banke manipuliraju ključnim kamatnim stopama, istaknuvši u Europskom parlamentu i nelagodu zbog složenosti i veličine financijskog sektora. U jučerašnjem svjedočenju pred utjecajnim odborom EP-a za gospodarsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia kazao je da su tržištem možda manipulirale i banke i njihovi brokeri. "Financijski sektor postao je prevelik i presložen i to izaziva nelagodu", kazao je Almunia. "Mora doći kraj onome što mnogi nazivaju kasino kapitalizmom", dodao je. Almunia je zajedno s drugim međunarodnim regulatorima pokrenuo istragu o manipulacijama ključnim kamatnim stopama za međubankovne pozajmice liborom, euriborom i japanskim tiborom. "Određeni su tržišni akteri udružili snage i dostavljali usklađene procjene o kamatama kako bi poduprli svoje trgovinske pozicije u financijskim izvedenicama temeljenim na tim kamatama, na štetu trgovinskih partnera i kompanija koje nisu sudjelovale u dogovoru", kazao je Almunia pred EP-ovim odborom. Ako se dokaže da su prekršile europske propise o zaštiti tržišnog natjecanja, banke bi se mogle suočiti s novčanim kaznama u iznosu do 10 posto međunarodnih prihoda.
NUERNBERG/ZAGREB - Očekivanja njemačkih potrošača za listopad ostaju nepromijenjena u odnosu na tekući mjesec usprkos ekonomskim nevoljama u Europi, pokazalo je izvješće instituta GfK. GfK anketom utvrđuje očekivanja potrošača za sljedeći mjesec i u najnovijem je izvješću objavio da njegov indeks očekivanja potrošača za listopad iznosi 5,9 bodova, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na rujan kada je iznosio 5,8 bodova. Anketa među 2.000 potrošača pokazala je također da je spremnost Nijemaca na kupnju u rujnu ostala nepromijenjena, uz vrijednost odgovarajućeg indeksa od 33,1 bod. To je dobra vijest za kompanije koje nastoje nadoknaditi pad izvoza u dugom zahvaćene članice eurozone, te računaju na domaću potrošnju. Očekivanja vezana za gospodarstvo ostala su pak na niskoj razini, usprkos blagom rastu indeksa, s minus 18,9 na minus 17,2 boda. Očekivanja vezana za plaće oštro su se pak pogoršala, uz pad odgovarajućeg indeksa u rujnu na 23,9 bodova, s kolovoških 31,6 bodova.
BRUXELLES - Europski ministri ribarstva konstatirali su da se ne slažu u pogledu budućnosti potpora za dekomisiju ribarskih brodova, koje Francuska i Španjolska žele zadržati u povodu predstojeće reforme, dok mnoge druge države članice smatraju da one nisu učinkovite. Ministri su razmatrali najbolji način za podjelu gotovo 6,5 milijarda eura koliko Europa planira potrošiti od 2014. do 2020. na sektor ribarstva. "Mislim da sam shvatila da većina država članica ne želi produljiti tu mjeru u budućnosti", ili barem da "ne postoji jasna većina za vječnu dekomisiju", rekla je europska povjerenica za ribarstvo Maria Damanaki, nakon sastanka u Bruxellesu. Europska komisija predložila je ukidanje tih potpora, nakon oštrih kritika Revizorskog suda da one nisu dovele do smanjenja kapaciteta ribarskih flota. Damanaki je kazala da "većina država članica podržava mjere modernizacije" ribarskih flota.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je izjavila kako smatra da se Europa može nadati da će iz sadašnje krize izaći snažnija i konkurentnija u globaliziranom svijetu jedino ukoliko njezine članice nastave s bolnim reformama i krenu s još odgovornijom proračunskom politikom. U govoru održanom na kongresu Saveza njemačke industrije Merkel je izjavila kako Njemačka "nije otok" koji se može odvojiti od gospodarskog razvoja Europe ili svjetske ekonomije. Pozvala je partnere Berlina u euro zoni da se snažnije angažiraju oko vlastitih ekonomija te je odbacila ideju prema kojoj bi Njemačka trebala smanjiti vlastitu proizvodnju, jer bi na taj način pomogla svojim partnerima. "Da bismo nadvladali ovu krizu moramo svi vrlo duboko udahnuti i angažirati se na tomu da Europa izađe iz nje snažnija nego što je bila kad je u nju ušla", rekla je Merkel. "Na financijskom tržištu postoji nedostatak povjerenja da neke države euro zone dugoročno mogu vratiti svoje dugove. Svijet se pita u kojoj su mjeri države euro zone konkurentne", rekla je njemačka kancelarka.
BRUXELLES - Proizvođači francuskog vina Bordeaux upozorili su da bi odluka Europske unije da se njihovim američkim suparnicima dopusti korištenje termina "chateau" na vinima koja se prodaju u Europi bila "varanje potrošača". Američka vina s oznakom "chateau" trenutačno se ne smiju prodavati u Europskoj uniji, koja propisuje da takva vina moraju biti proizvedena na određenom gospodarstvu, dok je američka definicija jako široka. Ministri poljoprivrede 27 država članica EU-a razmotrit će na sastanku u Bruxellesu promjenu tog pravila koju traži Washington u sklopu širih trgovinskih pregovora, no neće o tome glasovati. Europska komisija preporučila je da se američki zahtjev ispuni, a francuski ministar poljoprivrede Stephane Le Foll priznao je u Bruxellesu da će Pariz vrlo vjerojatno biti nadglasan.
MADRID - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Španjolskoj porasle su u kolovozu na godišnjoj razini dvostruko bržim tempom nego u prethodnom mjesecu, objavio je statistički ured Ine. Indeks proizvođačkih cijena porastao je u kolovozu 4,1 posto, nakon skoka za 2,6 posto u srpnju. To je najviša stopa inflacije od ožujka i označava rast cijena na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom. U kategoriji netrajnih proizvoda proizvođačke su cijene u kolovozu porasle na godišnjoj razini 2,1 posto a u kategoriji trajnih dobara za jedan posto. Cijene potrošačkih proizvoda uvećane su za 1,9 posto. Kapitalna dobra i intermedijarni proizvodi poskupjeli su pri proizvođačima za 0,7 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz dok su cijene u energetskoj industriji poskočile 12,6 posto. Na mjesečnoj razini proizvođačke su cijene u kolovozu porasle 1,1 posto, nakon 0,8-postotnog rasta u srpnju. Također bilježe rast drugi mjesec zaredom, i to po najvećoj stopi od siječnja.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna i plinska grupa MOL uložit će u naredne tri godine više od 300 milijardi forinti (1,38 milijarde dolara) u poslovanje u matičnoj Mađarskoj, a polovica tog iznosa bit će usmjerena na istraživanja i razvoj polja. U Molu najavljuju i gradnju nove tvornice butadiena, važne industrijske kemikalije koja se koristi u proizvodnji sintetske gume. Vrijednost tog ulaganja navedena je na 30 milijardi forinti. Pod utjecajem najavljenog ubrzanja ulaganja Molova je dionica danas prijepodne ojačala 0,5 posto, na 18.435 forinti. Prošlog je mjeseca MOL najavio da u razdoblju od 2012. do 2014. cilja na kapitalna ulaganja u vrijednosti do dvije milijarde dolara godišnje. Dio tih sredstava bit će uložen u istraživačke i proizvodne projekte. Ostatak novca bit će usmjeren na modernizaciju rafinerija u Slovačkoj i Hrvatskoj, te u tvornicu butadiena i razvoj maloprodajne mreže, najavljeno je tada. MOL ima pet rafinerija u regiji, te mrežu od preko 1.600 benzinskih postaja.
TOKIO - Posrnuli japanski div potrošačke elektronike Sharp ukinuti će 11.000 radnih mjesta u podružnicama širom svijeta i prodati pogone i imovinu u vrijednosti 2,7 milijardi dolara kako bi poboljšao svoje financije, izvijestili su japanski mediji. Kompanija najpoznatija po kućanskim aparatima i LCD televizorima također će smanjiti plaće, objavila je agencija Kyodo News, pozivajući se na program mjera štednje kompanije predstavljen vjerovnicima banke. Nakon što je novi plan finaliziran, očekuje se da će banke Sharpu ponuditi nove zajmove u ukupnom iznosu od 360 milijardi jena (4,6 milijarde dolara). Čekaju ga veliki troškovi otkupa komercijalnih zapisa u ovoj godini, te obveznica u sljedećoj godini. Prema novom planu, Sharp će do kraja ožujka 2014. otpustiti 19 posto od ukupno 57.170 zaposlenih, prenosi Kyodo. Početkom kolovoza kompanija je također objavila da će smanjiti plaće i bonuse kako bi uštedjela skoro 50 milijardi jena u godinu zana zaključno s ožujkom 2013. Sharp očekuje ogroman gubitak u poslovnoj godini koja završava u ožujku 2013., od čak 250 milijardi jena (3,2 milijarde dolara).
LONDON - Cijena barela sirove nafte porasla je u utorak u Londonu iznad razine od 110 dolara, budući da je eskalacija napetosti oko Irana potisnula u drugi plan zabrinutost za zdravlje globalnog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte porasla je u Londonu 67 centi, na 110,48 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 71 centi višoj cijeni, od 92,64 dolara. Washington je u ponedjeljak pripremio teren za oštrije sankcije protiv Irana kako bi obuzdao njegove nuklearne ambicije, dok Teheran istodobno zaoštrava antiizraelsku retoriku, potpirujući zabrinutost zbog mogućeg sukoba dvije strane. Američka vlada službeno je u ponedjeljak optužila iransku državnu naftnu kompaniju da je povezana s Islamskom revolucionarnom gardom, čime je Washington utro put novim sankcijama za inozemne banke koje posluju s tom kompanijom. Potporu naftnim tržištima već neko vrijeme pruža i najava središnjih banake u SAD-u, Europi i Japanu da će pokrenuti poticajne mjere za gospodarstvo, iako se među ulagačima u međuvremenu proširila sumnja da to neće biti dovoljno da potakne gospodarski rast.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni ponovno je u utorak pritisnula europske dionice i preusmjerila ulagače prema relativno defanzivnim sektorima poput prehrambenog i energetskog. Indeks Frankfurtske burze DAX oslabio je 0,1 posto na 7.404 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,2 posto i iznosio 3.489 bodova. Londonski FTSE zabilježio je pak blagi rast, za 0,1 posto, i iznosio je 5.841 bod. Njemački prerađivač šećera Suedzucker bio je među vodećim dobitnicima, ojačavši 2,8 posto nakon što je povisio ciljane razine prodaje i dobiti. Cijene dionica britanskog proizvođača pića Diageo također su porasle, i to 1,9 posto, nakon što su analitičari pozitivno ocijenili plan tvrtke o kupovini udjela u United Spirits of India. Defanzivni sektor proizvodnje hrane i pića bio je najuspješniji u Europi i u prosjeku je ojačao 0,7 posto, nadmašivši bankovni i rudarski sektor koji više ovise o ciklusima gospodarskog rasta. Među gubitnicima izdvajao se pak njemački dobavljač auto-dijelova Continental, čije su dionice pale 4,4 posto.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagače zabrinjava slabost najvećih svjetskih gospodarstava i smanjenje procjena poslovanja multinacionalnih kompanija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji oslabile između 0,1 i 0,5 posto. U Singapuru su cijene blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,1 posto. „Vrlo je teško dokučiti fer cijene kada su središnje banke sasvim iskrivile financijsku realnost polijevajući probleme svježim novcem, dok pokušavaju iscijediti rast iz prezaduženog privatnog i javnog sektora“, kaže David Baran, suosnivač fonda Symphony Financial Partners.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, nakon razočaravajućih gospodarskih podataka iz Njemačke i smanjenja procjena poslovanja kompanija, među ostalim Caterpillara. Dow Jones indeks oslabio je 20 bodova, ili 0,15 posto, na 13.558 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,22 posto, na 1.456 bodova, a Nasdaq indeks 0,60 posto, na 3.160 bodova. Analitičari ne očekuju znatniji pad cijena dionica jer se bliži kraj trećeg tromjesečja. Dosad je u tom kvartalu S&P 500 indeks ojačao oko 7 posto, pa se do kraja mjeseca očekuje 'uljepšavanje portfelja', kupovanje dionica koje su najviše porasle, a prodaja onih koje su podbacile.