OTOČEC OB KRKI - Na današnjem prvom sastanku u vezi problema duga Ljubljanske banke hrvatski stručnjak Zdenko Rogić i slovenski stručnjak France Arhar dogovorili su se da će napraviti detaljnu inventuru svih dosadašnjih događaja vezanih za pitanje duga Banke hrvatskim štedišama, te nakon toga ponuditi rješenje koje bi trebalo zadovoljiti obje strane. Rogić i Arhar istaknuli su kako je došlo vrijeme da se napokon završi ta priča koja već 22 godine opterećuje odnose dviju zemalja, te izrazili optimizam da uskoro mogu dogovoriti rješenje koje bi predstavljalo "win - win" situaciju. Ja nemam ograničenje mandata za pregovore, a Arharu mandat traje do kraja godine, no naš je cilj da to obavimo brzo. Neće biti predložen nikakav matematički model, već ćemo vidjeti koji je najbolji način za izlazak iz slijepe ulice, izjavio je novinarima nakon sastanka Rogić. Hrvatska traži da se priznaju obveze matične banke prema filijali, koje je Slovenija pokušala odgoditi. Vrijeme je da s time završimo jer pravna država mora funkcionirati, rekao je Rogić. Također je ustvrdio kako pitanje duga Ljubljanske banke ne bi trebalo biti povezano sa slovenskom ratifikacijom pristupnog ugovora Hrvatske za ulazak u EU, kao što su to najavili neki slovenski političari. Arhar ističe kako je pitanje povrata duga povezano s problemom sukcesije država bivše SFRJ. Kada se radi o novcu i odnosu banke i štediša, najvažnije je vratiti povjerenje, kaže Arhar za kojega nije sporna ni obveza Hrvatske da omogući nesmetan rad Novoj ljubljanskoj banci, koja je sljednica Ljubljanske banke, jer je na te uvjete (o slobodi kretanja kapitala) pristala prilikom pregovora o ulasku u EU. Kada Hrvatska uđe u EU, ni Nova ljubljanska banka neće imati problema da posluje u Hrvatskoj, ali pitanje je kakvu će reputaciju ta banka imati nakon 22 godine nepovjerenja, dodao je Rogić koji se također založio za povratak povjerenja između dviju država i njihovih financijskih institucija.
SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Ministarstvo poduzetništva i obrta će s 1,7 milijuna kuna sufinancirati programe triju poduzetničkih zona u Krapinsko-zagorskoj županiji - u gradu Zaboku, općinama Zlatar Bistrici i Svetom Križu Začretju, a ugovore o sufinanciranju danas je s čelnicima tih lokalnih jedinica u Svetom Križu Začretju potpisao ministar poduzetništva i obrta Goran Maras. Maras je ugovore o sufinanciraju potpisao sa zabočkim gradonačelnikom Ivanom Hanžekom te načelnicima općina Sveti Križ Začretje i Zlatar Bistrica, Ivanom Kranjčićem i Žarkom Miholićem. Ministar Maras podsjetio je da je u Hrvatskoj na papiru oko 400 poduzetničkih zona, a aktivno ih je samo 200-ak. Za potporu poduzetničkim zonama Ministarstvo poduzetništva i obrta ove je godine namijenilo ukupno 42 milijuna kuna. Tamo gdje taj novac, koje država daje, može najbrže doprinijeti da se zapošljavaju ljudi i da se određena sredstva vrate u proračun, bili su prioriteti ovog natječaja, kazao je Maras koji je uvjeren da će tri zagorske zone, koje su dobile sredstva, to i opravdati.
ZAGREB - Ministar turizma Veljko Ostojić razgovarao je danas s veleposlanikom Velike Britanije u Hrvatskoj Davidom Arthurom Slinnom o budućoj suradnji Velike Britanije i Hrvatske na području turizma, potencijalnim investicijama u turističke projekte britanskih kompanija, te o povećanju prometa turista između dvije zemlje, izvijestili su iz Ministarstva turizma. Na sastanku je istaknuto da je u prvih sedam mjeseci ove godine broj dolazaka i noćenja britanskih turista u Hrvatskoj povećan za 25 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i da je jedan britanski investitor zainteresiran za kupnju dionica ZRC-a Lipik. To su, po ocjeni ministra Ostojića, vrlo dobri temelji za gradnju budućih još boljih odnosa. Povećanje broja izravnih letova između Velike Britanije i Hrvatske, te ulazak Hrvatske u Europsku uniju također su razlozi zbog kojih će suradnja između dvije zemlje biti još snažnija, ističe se u priopćenju. Veleposlanik Slinn, koji je ovog ljeta prvi put bio turist na hrvatskoj obali, istaknuo je da bi Velika Britanija rado pomogla Hrvatskoj i na području investicija i na području razvoja samog turizma. Ministar Ostojić predstavio je Slinnu i katalog investicija u kojem se nalazi 13 društava koji su u većinskom državnom vlasništvu i koja će se privatizirati tijekom iduće dvije godine.
ZAGREB - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) donijela je novi Pravilnik o prenosivosti broja kojim želi ubrzati postupak promjene operatora i prijenosa broja, a ako se taj postupak ne provede u dogovoreno vrijeme operator koji je odgovoran za kašnjenje korisniku će morati isplaćivati naknadu od 10 kuna za svaki započeti sat nepravovremenog prijenosa. Novim Pravilnikom želi se postići brža i jednostavnija promjena operatora elektroničkih komunikacijskih usluga uz zadržavanje postojećeg telefonskog broja nego je to bilo do sada, ističe se u priopćenju HAKOM-a. Ako se postupak promjene operatora ne provede zajedno s prijenosom (zadržavanjem) telefonskog broja u vrijeme koje je dogovoreno između korisnika i novog operatora, operator, odgovoran za kašnjenje morat će isplaćivati naknadu od 10 kuna za svaki započeti sat nepravovremenog prijenosa. Uvjeti i rokovi isplate naknada detaljno su propisani Pravilnikom. Dodaju i da se ta obveza uvodi radi usklađenja s propisima EU-a, počet će se primjenjivati 30 dana nakon što novi Pravilnik stupi na snagu, a to će biti osmog dana od njegove objave u Narodnim novinama.
ZAGREB - Linijski pomorski prijevoznik, riječka Jadrolinija prvu je polovicu ove godine završila s gubitkom u poslovanju od 61,8 milijuna kuna, što je za 1,3 posto manji gubitak nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su iz financijskog izvješća te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U komentaru izvješća iz Jadrolinije ističu kako je i ove godine, kao i ranijih godina, u prvih šest mjeseci iskazan sezonski gubitak u poslovanju. Jadrolinija je u razdoblju siječanj-lipanj ostvarila ukupne prihode u iznosu od 354,4 milijuna kuna, što je za 0,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Za isti postotak (0,3 posto) smanjeni su i ukupni rashodi, na 416,1 milijun kuna. U prvom dijelu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,44 milijuna putnika, ili 2 posto manje nego u istom dijelu prošle godine, a prevezeno je gotovo 861 tisuća vozila, ili 1,6 posto manje. Iz Jadrolinije u komentaru ističu i da su cijene usluga zadržali na lanjskoj razini, uz primjenu sezonske tarife od 1. lipnja do 30. rujna ove godine.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 10,6 milijuna kuna, a dionički su indeksi imali različit smjer - Crobex je porastao za 0,18 posto, dok je Crobex10 pao za blagih 0,07 posto. Crobex je tako trgovanje završio na 1.681,24 boda, a Crobex10 na 912,76 bodova. Najtrgovanija dionica danas je bila dionica HT-a s 1,9 milijuna kuna prometa. Cijena dionice HT-a je porasla za 0,45 posto, na 200,90 kuna. Po prometu slijedi dionica Atlantic grupe sa 763,3 tisuće kuna, uz pad cijene za 1,48 posto, na 463,03 kune. Pad cijene za 5,63 posto, na 5,20 kuna, bilježe dionice Ingre kojih je protrgovano za 396,7 tisuća kuna. Dobitnica dana je dionica Badela 1862 s rastom cijene za 10 posto, na 77 kuna, uz 360,7 tisuća kuna prometa. Badel je danas izvijestio izvijestila da je za kupnju 67,68 posto dionica te tvrtke u vlasništvu države pristiglo 11 pisama namjere potencijalnih ponuditelja.