ZAGREB - Vladin nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu s pratećim pravilnicima potpuno je neupotrebljiv i treba ga odbaciti jer bez suvislih objašnjenja i na izuzetno niskoj pravno-tehničkoj razini ukida prava radnika iz područja zaštite na radu, rečeno je na današnjoj novinskoj konferenciji Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sindikalna predstavnica u Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu Svjetlana Šokčević rekla je da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pri izradi prijedloga nije konzultiralo stručnjake ni Nacionalno vijeće. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever upozorio je da nisu konzultirani ni Vladini socijalni partneri. Unatoč tome prijedlog je na javnoj raspravi i to tijekom ljeta, kada je zanimanje javnosti za takve teme u pravilu slabo. Važeći zakon puno je bolje rješenje od onoga što predlaže resorno ministarstvo, a pored toga je usklađen i s pravnom stečevinom EU-a, kaže Šokčević. Prema njezinim riječima, novi prijedlog zakona nije izrađen u skladu s metodologijom koju je Hrvatska razvila u suradnji s EU-om u sklopu projekta koji je stajao 1,25 milijuna eura. Umjesto toga, izrađen je prijedlog pun tehničkih površnosti i grešaka, što svjedoči o izrazitom padu pravničke stručnosti od početka mandata ministra Miranda Mrsića, dodaje Šokčević.
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva zaprimilo je danas odluku Europske komisije o prihvaćanju izmjena i dopuna Programa restrukturiranja i nacrta Ugovora o privatizaciji Brodosplita, priopćeno je iz toga ministarstva. Sukladno dogovorenim rokovima, Hrvatska je 16. srpnja Europskoj komisiji dostavila potrebnu dokumentaciju, koja je u redovnoj proceduri prihvatila Odluku o prihvaćanju izmjena i dopuna Programa restrukturiranja i nacrta Ugovora o privatizaciji Brodosplita, navodi se u priopćenju. Vlada RH je 22. ožujka donijela Odluku kojom se ponuda samoborskog DIV-a za kupnju 8.073.568 dionica društva Brodograđevna industrija Split d.d. prihvaća i nastavlja rad na privatizacijskom ugovoru. Odluku o tome treba u redovnoj proceduri donijeti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, sukladno čl. 11. Zakona o državnim potporama. Postupak odobrenja i donošenja rješenja je u tijeku, navodi se u današnjem priopćenju iz Ministarstva gospodarstva.
ZAGREB - Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu opteretila bi se carinama, koje za znatan broj proizvoda mogu biti i veće od 20 posto, a prosječna carina pri izvozu tih proizvoda u Srbiju povećala bi se sa sadašnjih 4,5 na 13,2 posto, što će smanjiti konkurentnost hrvatskih izvoznika na ta i neka druga tržišta. Pokazuje to analiza analitičara Hrvatske narodne banke o utjecaju pristupanja Hrvatske EU na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredih i prehrambenih proizvoda objavljena u jednom od Biltena HNB-a. Pristupanjem EU za Hrvatsku, naime, prestaju vrijediti postojeći trgovinski sporazumi, od kojih je najvažniji onaj sa zemljama potpisnicama Cefte (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini), a započinje primjena zajedničke trgovinske politike Europske unije. To se posebice može odraziti na domaću poljoprivredu i prehrambenu industriju. Riječ je o utjecaju koji će uslijediti ako se u međuvremenu ništa ne dogodi. No, prema najavama potpredsjednika Vlade Nevena Mimice s kraja srpnja, odmah nakon ljetne stanke, EU će u ime Hrvatske početi pregovore sa zemljama Cefte o zadržavanju nultih ili najnižih carina na naše proizvode nakon ulaska u europsko članstvo. O važnosti Cefte za hrvatsko gospodarstvo govori podatak da Hrvatska na ta tržišta plasira petinu svoga ukupnoga robnog izvoza.
ZAGREB - Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je iznosila 1,76 milijardi kuna, što je 2,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 1,2 milijarde kuna i ostala je na prošlogodišnjoj razini, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 551,5 milijuna kuna, što je pad od 4,1 posto. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u drugom tromjesečju sirovo kravlje mlijeko sudjeluje s 20,2 posto, grubo obrađeno drvo 17,9 posto, žive svinje 14,8 posto, živa goveda 10 posto, žitarice s udjelom od 9,1 posto itd.
ZAGREB - Unatoč pozitivnom raspoloženju na inozemnim burzama, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas u blagom minusu, a po gubitcima se izdvaja dionica Diokija. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,21 posto, na 1.697 bodova, a Crobex10 za 0,29 posto, na 923 boda. Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 4 milijuna kuna, što je 2,7 milijuna biše nego jučer u to doba, no i dalje vrlo skromno. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom Rivijere Poreč, u visini od 1,7 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,23 posto, na 13 kuna. Slijedi dionica HT-a, s 481.000 kuna prometa. Cijena joj stagnira na 206 kuna. U mirnoj trgovini, po gubitku se izdvaja dionica Diokija. Cijena joj je potonula 14,63 poto, na 17,1 kunu, uz promet od 308.000 kuna. Vezano uz Dinu, tvrtku u sastavu Dioki grupe, ministar financija Slavko Linić jučer je najavio je da će Ministarstvo financija danas posljednji put vidjeti ima li odgovora od investitora - turskog Caliskana, a ako ga ne bude otvorit će se stečaj.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 012 posto, dok je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, ojačala prema euru za 0,65 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,446101 kunu. Kuna je na tjednoj i dnevnoj razini ojačala i prema drugim važnijim valutama. U odnosu na tečajnicu od prošlog petka kuna je ojačala prema američkom dolaru za 1,40 posto, britanskoj funti 0,69 posto i švicarskom franku 0,67 posto. U usporedbi pak s jučer utvrđenom tečajnom listom HNB-a kuna je ojačala prema dolaru za 0,93 posto, funti 0,79 posto i franku za 0,13 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,019483 kune, funte 9,462576 kuna i franka 6,200950 kuna.