ZAGREB - Štete na poljoprivrednim kulturama od suše ove će godine biti veće od milijardu kuna, a pribroje li im se štete zbog kasnog mraza u proljeće mogle bi se popeti na milijardu i pol kuna, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na današnjoj konferenciji za novinare i od Ministarstva poljoprivrede zatražili hitnu reakciju i mjere. Slavonija je opustošena, u poljima je sve manje zelene, a sve više boja s kraja listopada pa seljaci samo zbrajaju minuse, kaže predsjednik HPK Mato Brlošić. Štete na proljetnim usjevima, po njegovim su riječima, katastrofalne i kreću se između 50 i 100 posto. Najavio je da će HPK danas od Ministarstva poljoprivrede zatražiti uvrštavanje stanja u poljoprivredi zbog šteta od suše kao jedne od točaka sljedeće sjednice Vlade, na kojoj bi Vlada, po njegovom mišljenju, trebala donijeti odluku o financijskoj pomoći seljacima.Ne donese li Vlada u primjerenom razdoblju mjere pomoći, HPK će istupiti sa svojim prijedlozima, kaže Brlošić. Dodaje kako Komora traži isplatu zaostalih potpora za prošlu godinu, za što je rok istekao 30. lipnja, te predlaže Vladi da razmisli o isplati punog iznosa poticaja za ovu godinu. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede u aktualnoj, teškoj situaciji za poljoprivrednike previše šuti, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede poduzima kontinuirane i interventne mjere radi sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja i suzbijanja posljedica suše koja je zahvatila gotovo cijelo područje Hrvatske, a samo je krajnji jug zemlje ostao donekle pošteđen većih problema u javnoj vodoopskrbi, priopćeno je danas iz tog ministarstva. Ministarstvo surađuje s Hrvatskim vodama, pogođenim županijama, gradovima i općinama te vodno-komunalnim društvima, navodi se u priopćenju te dodaje da je samo u ovoj godini u razvoj novih sustava javne vodoopskrbe uloženo oko 400 milijuna kuna. Radi ublažavanja poremećaja u vodoopskrbi, interventno je uloženo približno 220 milijuna kuna u hitno poboljšanje stanja pojedinih vodovoda, s posebnim naglaskom na sprječavanje posljedica na turističku sezonu. Napominje se kako je na cijelom području Hrvatske već drugu godinu zaredom hidrološka situacija vrlo loša što je rezultiralo dugotrajnom sušom. Prema dostupnim statističkim podacima, posljednjih 50 godina nije zabilježeno manje oborina, a mjere redukcije vode posljednjeg puta provedene su 1986. godine.
ZAGREB - Tijekom prošlog vikenda, od petka ujutro do nedjelje navečer, na autocestama u Hrvatskoj broj vozila bio je manji u odnosu na usporedivi vikend prošle godine, a prihod od cestarine je povećan. Na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta od 10. do 12. kolovoza zabilježen je promet od 534.320 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 28,1 milijuna kuna bez PDV-a. U usporedbi s drugim kolovoškim vikendom prošle godine to je manji broj vozila za četiri posto, dok je utržak od cestarine veći za 10,6 posto, na što je utjecalo poskupljenje cestarine u lipnju. Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb na svojim je naplatnim mjestima prošli vikend izbrojao 298.383 vozila uz bruto priljev od cestarine od 18,4 milijuna kuna. Pritom je broj vozila u odnosu na prošlu godinu pao za 4,3 posto, a cestarina povećana za 9,3 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u lipnju prikupljeno 51.865 tona kravljeg mlijeka, što je za 1,2 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je mlijeka za piće proizvedeno 3,1 posto manje nego u lipnju lani, odnosno 25.164 tone. Podaci DZS-a pokazuju da je u lipnju u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena i proizvodnja vrhnja, fermentiranih proizvoda, maslaca te kravljeg sira. Vrhnja je proizvedeno 10,1 posto manje, odnosno 1.984 tona, fermentiranih proizvoda 6.704 tona ili 11,3 posto manje, a kravljeg sira 2.616 tona ili 0,3 posto manje. Proizvodnja maslaca u lipnju je iznosila 324 tone, što je pad od 8,5 posto prema istom prošlogodišnjem mjesecu.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi trgovanje je danas izrazito mirno - Crobexi ne bilježe znatnije oscilacije, a promet jedva da je premašio milijun kuna. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,2 posto, na 1.691 bodu, a Crobex10 u plusu 0,09 posto, na 923 boda. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,07 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom AD Plastika, 208.000 kuna. Cijena joj se spustila 1,14 posto, na 107,11 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, sa 172,4 tisuće kuna prometa, a cijena joj se spustila 0,47 posto, na 205,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,488398 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,37 posto i švicarskom franku za 0,11 posto, a oslabila prema britanskoj funti za 0,01 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 6,082689 kuna, franka 6,236174 kune, a funte 9,530862 kune.