Dow Jones indeks porastao je jučer svega 7 bodova ili 0,05 posto, na 13.175 bodova, dok je tehnološki Nasdaq oslabio 0,15 posto, na 3.011 bodova.
Istodobno, S&P 500 indeks ojačao je 0,06 posto, na 1.402 boda, te je i dalje na najvišoj razini od 2. svibnja.
Očekivanja investitora da će Europska središnja banka (ECB) i Fed uvesti nove stimulativne mjere poticala su posljednjih dana uzlet cijena dionica, no investitori su sada sve više na oprezu.
Nade u akcije središnjih banaka u svijetu uslijedile su zbog sve slabijih gospodarskih procjena za nadolazeća tromjesečja te slabe potražnje u svijetu.
Još jedan znak sve slabije potražnje podaci su iz američkog lanca restorana brze prehrane McDonaldsa, koji je izvijestio o stagnaciji prodaje u srpnju, što je najlošija izvedba te kompanije u zadnjih 9 godina. Cijena te dionice oslabila je jučer 1,7 posto, na 87,53 dolara.
Međutim, engleska središnja banka jučer nije signalizirala da će uvesti dodatne stimulativne monetarne mjere, iako se oštro srezala srednjoročne prognoze gospodarskog rasta u Britaniji. Francuska središnja banka, pak, predviđa da će francusko gospodarstvo u trećem tromjesečju zabilježiti pad, uslijed slabe potražnje iz Britanije i s periferije eurozone.
Cjenovna kretanja na Wall Streetu jučer su uglavnom bila pod utjecajem algoritamskog trgovanja, što signalizira da tržište ustvari nema smjernica.
I obujam trgovanja bio je slab. Ukupno je na Njujorškoj burzi, Američkoj burzi i Nasdaq protrgovano 5,72 milijarde dionica.
Na europskim burzama cijene dionica održale su se u srijedu na najvišim razinama u zadnje četiri godine, pri čemu su na najvećem dobitku bile dionice rudarskog i bankarskog sektora, a na najvećem gubitku automobilskog i naftnog sektora, dok investitori iščekuju nove poteze središnjih banaka.
Londonski FTSE indeks ojačao je 0,08 posto, na 5.845 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,03 posto, na 6.966 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 3.438 bodova.