ZAGREB - Najviše cijene motornih benzina od ponoći će biti više za 31 odnosno 32 lipe po litri, dok će eurodizel poskupjeti za 29 lipa, a plavi dizel za 17 lipa, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 7. do 20. kolovoza. To je u dvotjednom ritmu treće za redom poskupljenje benzina, a drugi po redu rast cijena dizelskih goriva. Po podacima Ministarstva, najviša cijena najprodavanijeg benzina, eurosupera 95 od sutra, 7. kolovoza, može biti 10,69 kuna po litri, što je 31 lipu više od dosadašnjih 10,38 kuna. Za 32 lipe od ponoći će poskupjeti eurosuper 98 i eurosuper 100. Najviša cijena eurosupera 98 u iduća dva tjedna može biti 11,02 kune (do sada 10,70 kuna), a najvišu cijenu eurosupera 100 Ministarstvo gospodarstva odredilo je na 11,23 kune (do sada 10,91 kuna). Eurodizel će se od ponoći moći prodavati po najvišoj cijeni od 9,96 kuna, što je 29 lipa više od dosadašnjih 9,67 kuna. Plinska ulja će poskupjeti za 20 lipa po litri te najviša cijena običnog loživog ulja od sutra može biti 6,94 kune (do sada 6,74 kune). Plavi dizel imat će 17 lipa višu cijenu jer je Ministarstvo najvišu cijenu tog goriva namijenjenog poljoprivrednicima i ribarima utvrdilo na 6,09 kuna (do sada 5,92 kune).
ZAGREB - U lipnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno pao 5,1 posto na godišnjoj razini, što je već četvrti mjesec zaredom kako potrošnja pada, i to po većoj stopi nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju nominalno pao za 1,9, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je i veći pad potrošnje nego u svibnju, kada je promet u trgovini na malo bio realno 4,4 posto manji u odnosu na isti lanjski mjesec. Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini i pogoršanje kretanja na tržištu rada, odnosno viša razina nezaposlenosti nego u istom lanjskom razdoblju, u prvom su polugodištu ove godine negativno utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća i razmjerno slabo kreditiranje stanovništva. Dodatno, negativan doprinos potrošnji stvara neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka te rast troškova života zbog povećanja PDV-a u ožujku te cijena električne energije i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke.
ZAGREB - Dug konsolidirane opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države, iznosio je krajem veljače ove godine 165,2 milijarde kuna i u odnosu na siječanj povećan je za sedam milijardi kuna, podaci su Ministarstva financija. Tako je i udio javnog duga u BDP-u povećan sa 46,4 posto krajem siječnja na 48,5 posto krajem veljače. Po podacima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, inozemna je komponenta javnog duga u veljači u odnosu na siječanj povećana za 705,2 milijuna kuna, ponajviše zbog rasta duga središnje države i izvanproračunskih korisnika, dok su na povećanje domaće komponente za 6,3 milijarde kuna utjecale sve razine vlasti. Krajem veljače inozemni je dug opće države iznosio 53,1 milijardu kuna, a unutarnji je dug bio 112,1 milijardu kuna. Prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu čiji je dug na inozemnom i na domaćem tržištu dosegnuo iznos od 155,3 milijarde kuna.
ZAGREB - Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, ukupan broj zaposlenih u industriji u lipnju je bio manji za 0,8 posto u odnosu na mjesec prije, dok je na godišnjoj razini, u usporedbi s lipnjem 2011., manji za 4,6 posto. Istodobno je ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do lipnja ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manja za 2,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci o kretanju zaposlenih u industriji po djelatnostima u lipnju u odnosu na svibanj pokazuje da je broj zaposlenih osoba u rudarstvu i vađenju smanjen za 2,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji manji je za 0,1 posto. Na godišnjoj razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju smanjen je za 6,3 posto, u prerađivačkoj industriji za 4,7 posto i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji manji je za 2,4 posto.
ZAGREB - Tijekom srpnja u Hrvatskoj je prodano 2.706 novih osobnih automobila, što je za 659 automobila ili 19,6 posto manje nego u lipnju, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji srpanj, prodaja je u sedmom mjesecu ove godine smanjena za 26,1 posto, a u razdoblju od početka godine do kraja srpnja u Hrvatskoj je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje prodaja pala za 14,5 posto. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj je prodano 22.907 novih osobnih automobila, što je 3.893 vozila manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Volkswagen je vodeći po prodaji u prvih sedam mjeseci ove godine sa 3.284 vozila i tržišnim udjelom od 14,3 posto. Sijede Peugeot sa 2.025 vozila, Opel sa 1.942 prodana automobila, Renault sa 1.735, Citroen sa 1.681, Hyundai sa 1.447, a više od tisuću prodanih vozila imali su i Chevrolet, Škoda, Kia i Ford. Najprodavaniji model osobnog automobila u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci je Opel Astra sa 909 prodanih komada, a slijede Volkswagenove uzdanice Polo (878) i Golf (750).
ZAGREB - Hrvatske autoceste (HAC) na svim su autocestama u svojoj nadležnosti proteklog vikenda, od 3. do 5. kolovoza, zabilježile promet od 549.907 vozila te naplatile 29,1 milijun kuna cestarina bez PDV-a, doznaje se iz HAC-a. Usporede li se ti s podacima za isti vikend prošle godine, promet vozila proteklog vikenda bio je 2,4 posto veći, dok je prihod od cestarina bio veći za 15,6 posto. Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb koji gospodari istoimenom autocestom, zabilježio je od 3. do 5. kolovoza prolazak 291.890 vozila te bruto prihod (uključen PDV) u iznosu od 17,5 milijuna kuna. U usporedbi s podacima za razdoblje od 5. do 7. kolovoza prošle godine broj vozila na autocesti Rijeka-Zagreb manji je 1,07 posto, dok je prihod veći za 9,4 posto. Na autocesti Zagreb-Macelj, kojom gospodari tvrtka istog naziva, proteklog je vikenda zabilježeno 109.572 vozila. U odnosu na usporedivi prošlogodišnji vikend to je 11,8 posto više vozila. Na Istarskom ipsilonu proteklog je vikenda zabilježeno 132.608 vozila, što je 1,5 posto više nego u prvom kolovoškom vikendu prošle godine.
ZAGREB - Prema novom istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta i u razdoblju gospodarske krize gotovo tri miliona građana u Hrvatskoj redovito posjećuje shopping centre, po čijoj smo površini na tisuću stanovnika u sredini europske ljestvice. Istraživanje GfK, provedeno u lipnju na reprezentativnom uzorku od tisuću građana, pokazalo je da oko 60 posto kupaca iz kućanstva s prihodima ispod prosjeka za Hrvatsku (do 5.500 kuna) odlaze do trgovačkih centar, dok to redovito čini više od 90 posto potrošača iz kućanstava s višim i visokim primanjima. U trgovačke centre najčešće se ide radi kupovine odjeće, što je na prvom mjestu za oko 70 posto posjetitelja, slijede supermarketi (za oko 65 posto posjetitelja) te obuća (za njih oko 60 posto). Izbor određenog trgovačkog centra najčešće određuje njegova blizina te ponuđeni asortiman trgovina/proizvoda (za približno oko 50 posto posjetitelja), a tek na trećem su mjestu akcije. Premda je kriza usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara - oko 240 metara kvadratnih na 1000 stanovnika, što je 17. mjesto u Europi. Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka.
ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze danas oscilira oko 1.700 bodova, uz vrlo slabu aktivnost investitora jer je sezona godišnjih odmora u punome jeku. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,51 posto, na 1.700 bodova, a Crobex10 za 0,48 posto, na 927 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,2 milijuna kuna. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom Tiska, u visini od 376.000 kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,39 posto, na 206 kuna. Slijedi dionica Konzuma, s prometom od 347.000 kuna i rastom cijene za 2,73 posto, na 168 kuna. Najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima dionica je Diokija. Cijena joj je ojačala 7,73 posto, na 23 kune. Njezina cijena nastavlja rasti, potaknuta prošlotjednom odlukom Vlade o izdavanju jamstva za pet milijuna eura za avansno plaćanje turskog investitora Caliskana za isplatu plaća radnicima Diokija i Dina Petrokemije.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnu listu od petka oslabila prema euru za 0,03 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,519922 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio i švicarski franak, za blagih 0,009 posto, na 6,260863 kune po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni oslabile američka i britanska valuta. Kuna je ojačala prema dolaru za 0,98 posto, na 6,083095 kuna, a funta 0,89 posto, na 9,469742 kune po srednjem tečaju.