ATENA - Politički vođe u Grčkoj dogovorili su većinu mjera štednje koje traže vjerovnici i sada se fokusiraju na smanjivanje mirovina i plaća kako bi se pronašlo još 1,5 milijarda koje treba uštediti, kazao je u nedjelju izvor blizak razgovorima. Grčka mora pronaći načine za uštedu 11,5 milijarda eura za 2013. i 2014. kako bi se zadovoljili zajmodavci koji se trenutno nalaze u Ateni kako bi ocijenili napredak zemlje u ispunjavanju uvjeta. Stručnjaci međunarodnih institucija, Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke ostat će u Grčkoj sve dok se ne izradi vjerodostojan program reforma, rekli su izvori u grčkom ministarstvu financija. Stručnjaci trojke trebaju ocijeniti napredak ostvaren u provedbi plana drakonske štednje koju traže od Atene u zamjenu za kreditnu liniju vrijednu 130 milijarda eura koja joj je odobrena u veljači kako ne bi otišla u stečaj. "Želimo pomoći i ostat ćemo koliko bude trebalo za izradu vašeg programa", rekao je izaslanik MMF-a Poul Thomsen na večeri s grčkim ministrom financija Janisom Sturnarasom u petak. Thomsen je obećao Sturnarasu da će stručnjaci trojke pomoći Grčkoj da do kraja razradi nove mjere koje mora poduzeti kako bi ostvarila te uštede i da će nakon toga otići kako bi sastavili svoje izvješće. Na temelju tog izvješća Europljani trebaju odlučiti hoće li isplatiti iduću tranšu pomoći od 31,5 milijarda eura koja je zemlji potrebna da bi isplivala iz financijskih teškoća.
BERLIN - Predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da izlazak Grčke iz eurozone nije dio njegovih "radnih hipoteza" jer bi imao "goleme negativne posljedice", u razgovoru za Sueddeutsche Zeitung od ponedjeljka. "Izlazak iz eurozone nije među mojim radnim hipotezama (...) Isključenje te zemlje ne bi riješilo probleme eurozone. Naprotiv. Međunarodni ugled zemalja članica bio bi zbog toga uvelike narušen i imao bi goleme negativne posljedice", istaknuo je. Ipak je podsjetio da si Atena ponajprije mora sama pomoći. "Ne želim umanjiti probleme koje si je Grčka stvorila. Ona i dalje ima obvezu da pokaže konkretne rezultate", dodao je.
ZAGREB/BUKUREŠT - Rumunjski predsjednik Traian Basescu preživio je pokušaj da ga se smijeni s dužnosti, jer je na nedjeljni referendum o njegovu opozivu izašlo manje od 50 posto birača koliko je bilo potrebno da bi rezultati izjašnjavanja bili važeći. Svjetske agencije i mediji prenose podatke izbornog povjerenstva prema kojima je na referendum izašlo 46 posto Rumunja s pravom glasa. Ističu da je riječ o nepotpunim i neslužbenim podacima koji ne uključuju glasove iz inozemstva i mogu varirati za tri posto. No, gotovo je sigurno da će službeni rezultati pokazati da je na referendum izašlo manje od 50 posto birača. Rumunjski ustavni sud je, naime, odlučio da većina glasova izašlih na referendum nije dovoljna za smjenu Basescua te da na izjašnajvanje mora izaći barem 50 posto od 18,3 miljuna Rumunja s pravom glasa. Mediji podsjećaju da je predsjednik svoje pristaše pozvao da ignoriraju referendum, no prenose i rezultate tzv. exit poll anketa prema kojima se više od 80 posto izašlih izjasnilo za opoziv. Referendum protiv predsjednika pokrenuo je parlament, s dominantnom ljevičarskom Socijalno-liberalnom unijom (USL) premijera Victora Ponte, nakon što je konzervativnog Basescua suspendirao zbog optužbi da je prekoračio ovlasti.
JERUZALEM - Republikanski kandidat za Bijelu kuću Mitt Romney nazvao je u nedjelju Jeruzalemu izraelskom prijestolnicom, na što su Palestinci reagirali izjavom da su takve riječi "neprihvatljive". "Vrlo sam dirnut činjenicom da se nalazim u Jeruzalemu, prijestolnici Izraela", rekao je Romney u govoru u Jeruzalemu. Romneyeve izjave štete američkim interesima u regiji, kazao je na to palestinski dužnosnik. "Romneyeve izjave štete američkim interesima u regiji, kao i miru, stabilnosti i sigurnosti. Čak i ako se te izjave mogu shvatiti kao dio predizborne kampanje, one su neprihvatljive i mi ih u potpunosti odbacujemo", rekao je palestinski pregovarač Saeb Erakat.
NEW YORK - Direktorica za humanitarne operacije UN-a Valerie Amos zatražila je u nedjelju da humanitarne organizacije mogu "sigurno doći" do stanovnika Alepa, na sjeveru Sirije, pod opsadom vladinih snaga. "Tražim od svih koji sudjeluju u borbama da ne gađaju civile i da humanitarnim organizacijama omoguće siguran pristup stanovnicima koji su se zbog borba našli u okruženju, kako bi im pružili žurnu pomoć", istaknula je Amos u priopćenju. "Humanitarnim agencijama je jako teško doći do obitelji" koje su izbjegle pred sukobima u Alepu, Hami i u drugim dijelovima zemlje, dodala je. "Mnogi su se privremeno sklonili u školama i drugim javnim zgradama u sigurnijim područjima" i hitno im trebaju hrana i pitka voda.
BAGDAD - Šest osoba, među kojima dvojica policajaca, poginulo je, a 21 je ranjena, u nedjelju u napadima diljem Iraka, doznaje se od medicinskih i sigurnosnih izvora. Četiri su osobe smrtno stradale u eksploziji autobombe na tržnici u Mokdadiji, 90 km sjeveroistočno od Bagdada, kazali su izvori. Trinaest osoba je ranjeno u tom napadu. U Faludži, gdje je također eksplodirala autobomba, poginula su dvojica policajaca i trojica su ranjena, a u eksploziji bombe postavljene uz cestu ranjene su četiri osobe u tome gradu, 60 km zapadno od Bagdada. Usto, u eksploziji bombe u Kirkuku, na sjeveru Iraka, ranjen je zapovjednik Rabih Nadim, zadužen za sigurnost naftnih postrojenja, priopćila je mjesna policija.