BUDIMPEŠTA - Mađarska i Hrvatska sklopile su sporazum o razmjeni radarskih snimaka i drugih informacija, što će pridonijeti većoj integraciji njihovih obrambenih sustava, rekao je u petak u Budimpešti mađarski ministar obrane Csaba Hende. Hende je na konferenciji za novinare nakon sastanka s hrvatskim kolegom Antom Kotromanovićem rekao da je sporazum sastavljen kako bi se mađarskim i hrvatskim zračnim prostorima upravljalo učinkovitije i uz manje troškove. Dvojica ministara dogovorila su i uspostavu stručnog povjerenstva koje će usuglasiti pojedinosti te suradnje, dodao je Hende. Kotromanović je ocijenio da će razmjena radarskih snimaka pomoći u djelotvornijoj zaštiti zračnih prostora dviju država. Mađarski je ministar kazao kako se na sastanku razgovaralo i o sigurnosnom stanju u jugoistočnoj Europi, dodavši kako su se oba sugovornika složila da je najvažniji čimbenik stabilnosti otvorena mogućnost ulaska u euroatlantske integracije zemalja u regiji. Kotromanović je rekao da je s mađarskim kolegom razgovarao o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Mađarske, koja se već potvrdila u Afganistanu i na Kosovu, gdje su blisko surađivale godinama. Naglasio je da se produbljivanjem veza između dviju malih susjednih zemalja mogu ostvariti uštede.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je u nastupni posjet veleposlanika Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj Agusa Sardjana, a tijekom razgovora istaknuti su dobri bilateralni odnosi te potreba jačanja gospodarskih odnosa, priopćeno je u petak iz Sabora. Tijekom razgovora istaknuto je obostrano zadovoljstvo bilateralnim odnosima te je izražena želja za nastavkom dobre političke suradnje, ali je istaknuto i da gospodarska suradnja zaostaje za političkim odnosima. U vezi s time se razgovaralo o mogućnostima proširenja postojeće gospodarske suradnje i povećanja trgovinske razmjene. Interes za suradnju u poslovnim krugovima postoji, potvrdio je indonezijski veleposlanik te najavio posjet izaslanstva hrvatskih gospodarstvenika Indoneziji u listopadu ove godine kao i mogućnost posjeta indonezijskih poslovnih ljudi Hrvatskoj sljedeće godine. Indonezija je, prema njegovim riječima, zainteresirana u prvom redu za hrvatska brodogradilišta i suradnju na području energetike.
U razgovoru je potvrđen i obostrani interes za nastavkom parlamentarne suradnje.
ZAGREB - Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović razgovarali su u petak u Zagrebu o primjeni europske pravne stečevine u području zaštite okoliša i prirode, pri čemu je Vandoren istaknuo važnost potpune primjene odredaba Direktive o procjeni utjecaja na okoliš i Direktive o staništima za razvojne projekte, priopćeno je iz Delegacije. Također je ukazao na izazove s kojima će se Hrvatska suočavati obzirom na sustav trgovanja emisijama EU-a za koji su potrebne kompleksne pripreme. Po priopćenju, Vandoren i Zmajlović također su razgovarali o otvorenim pitanjima vezanim uz zbrinjavanje otpada, planove upravljanja slivnim područjima, te uz institucionalni okvir za apsorpciju sredstava iz strukturnih i kohezijskog fonda. "Ključno je da Hrvatska izbjegava odgađanje implementacije infrastrukturnih projekata u sektorima otpada i zaštite voda", naglasio je Vandoren.
BEOGRAD - U najnovijem popisu američkog State Departmenta, odnosno tamošnjeg ministarstva financija, među imenima pojedinaca i organizacija kojima se zamrzava sva eventualna imovina u toj državi i kojima je zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države (SAD) nalaze se i dvojica vođa Srba sa sjevera Kosova, Marko Jakšić i Milan Ivanović, pišu u petak beogradske "Večernje novosti". U tekstu naslovljenom "Kosovski Srbi uz Bin Ladena na 'crnoj listi' SAD-a" taj dnevnik navodi kako se u popisu objavljenom početkom srpnja na 533 stranica, među imenima kolumbijskih i meksičkih narko-bosova, pripadnika libanonske organizacije Hezbolah, članova obitelji Osame Bin Ladena, Moamera Gadafija i Sadama Huseina, našlo i više od 200 imena s Balkana. Ističe se kako se među njima na popisu nalazi najviše bosanskih Srba, zatim Albanci s Kosova "i nešto malo Hrvata", te da su tu i vođe kosovskih Srba Marko Jakšić i Milan Ivanović. Zabrana se odnosi i na kompletnu obitelj bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića - suprugu Miru, sina Marka i kći Mariju, snahu Milicu Gajić, brata Borislava i snahu Milanku, a na popisu je i dalje ime pokojnog Slobodana Miloševića kako bi, u slučaju da se neka imovina još vodi na njega, ona mogla biti blokirana. Uz njih su i haaški optuženici i osobe osuđene pred Haaškim sudom - Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Jovica Stanišić, Franko Simatović Frenki, Milan Martić, Goran Hadžić, Predrag Banović, Milan Lukić, Sreten Lukić, Nikola Šainović, Veselin Šljivančanin, Dragoljub Ojdanić, Nebojša Pavković, Ljubiša Beara, Pavle Strugar, Biljana Plavšić, Miroslav Radić, prvi haški optuženik Duško Tadić, Milan Milutinović...
Na popisu je, kako navodi list, i bivši zapovjednik nekadašnje jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek, poznat i kao Milorad Luković Legija, osuđen u Srbiji na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića.
SARAJEVO - Predsjednici sedam najvećih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini još nisu postigli suglasnost o načinu promjene ustava i izbornog zakona kojima bi se spriječila diskriminacija pripadnika manjinskih etničkih skupina, potvrđeno je nakon njihova sastanka koji je u petak održan u Banjoj Luci. Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, koji je bio domaćin sastanka, novinarima je izjavio kako stranke iz Republike Srpske i one iz Federacije BiH i dalje zastupaju različita stajališta o tome kako promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH. Kazao je kako su u RS za to da se jedan član državnog vrha iz tog entiteta i dalje bira izravno na općim izborima s tim da se izbriše ustavna i zakonska odrednica da to mora biti Srbin. Političke stranke iz Federacije BiH predlažu pak neizravan izbor članova Predsjedništva BiH koji bi se provodio u parlamentu. Asimetrično rješenje po kojemu bi se izbor članova Predsjedništva BiH provodio po različitim modelima u dva entiteta odlučno odbija Stranka demokratske akcije (SDA), kazao je Bosić. Eliminiranje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu temeljni je uvjet kojega BiH mora ispuniti ako želi do kraja godine predati zahtjev za odobravanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Europski sud za ljudska prava je 2009. godine u slučaju poznatom pod nazivom "Sejdić-Finci" presudio kako BiH krši prava pripadnika manjinskih entičkih skupina jer im onemogućava kandidiranje za Predsjedništvo BiH i za Dom naroda državnog parlamenta. Sedam najvećih parlamentarnih stranaka dobile su zadaću dogovoriti konkretna rješenja do kraja kolovoza.
MOSTAR - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izrazio je očekivanje da će donatori koji su se u travnju ove godine obvezali uplatiti 300 milijuna eura za potporu povratku prognanika, ispuniti svoje obećanje i na taj način pomoći i velikom broju prognanih Hrvata s područja Republike Srpske koji su se prijavili za povratak. Bevanda je u razgovoru s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i ministrom za izbjeglice Republike Srpske Davorom Čordašem istaknuo da je za povratak potrebno osigurati financijsku potporu budući da je proteklo jako puno vremena otkako su ljudi prognani. U tome procesu jako značajnom ocijenio je i ulogu predstavnika crkava i vjerskih zajednica. "Moramo imati poseban senzibilitet prema svim vjerama, prema ljudima koji su, kao biskup Komarica, ostali tu u najtežem razdoblju", rekao je Bevanda. Biskup Komarica istaknuo je da se više od 800 hrvatskih obitelji prijavilo za povratak na područje Republike Srpske, a najviše u Posavinu. Pri tome je ocijenio iznimno značajnim zanimanje i potporu za povratak Hrvata na to područje.
ŽENEVA - Posebni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan izjavio je u petak da je "šokiran i užasnut" novostima o novom nasilju u sirijskom selu Taramseh, u blizini Hame, te "najoštrije osuđuje te užase". "Od najveće je važnosti i hitnosti da to nasilje i brutalnosti prestanu i sada je važnije nego ikada prije da vlade koje imaju utjecaj taj utjecaj i iskoriste na najdjelotvorniji način kako bi se osigurao trenutačni prestanak nasilja", rekao je Annan. U priopćenju objavljenom u petak u Ženevi, posebni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju ocijenio je da se radi o "kršenju preuzetih obaveza o tome da se neće koristiti teško oružje u mjestima gdje žive ljudi". On je istaknuo da je promatračka misija UN-a za Siriju spremna otići na lice mjesta i "provjeriti činjenice ako to okolnosti budu omogućile". Sirijska vojska i paravojne postrojbe ubile su više od 200 ljudi, uglavnom civila, u četvrtak u selu Taramseh u pobunjenoj pokrajini Hami, kazali su oporbeni aktivisti.