"U bankovnoj uniji kriza u bankovnom sustavu jedne zemlje možda će zahtijevati da se za njeno rješavanje koristi novac poreznih obveznika drugih zemalja", kazala je viceguvernerka Bundesbanke Sabine Lautenschlaeger u govoru pripremljenom za konferenciju o bankovnoj superviziji.
"Tko plaća račun, mora imati pravo i na kontrolu, poglavito kada se radi o golemim iznosima kojima svjedočimo u bankovnim krizama", dodala je.
Niz europskih političkih dužnosnika sugerirao je uspostavu svojevrsne bankovne i fiskalne unije kako bi se teret financijske krize prebacio na šira europska pleća i time smanjio pritisak na pojedine članice, poput Grčke ili Španjolske.
Zasad nije jasno što su političari mislili pod "bankovnom" odnosno "fiskalnom" unijom, kazala je Lautenschlaeger. Bankovna unija bit će od koristi ako bude uključivala viši stupanj integracije mehanizama za superviziju banaka odnosno veći skup instrumenata kojima bi se provodilo gašenje banaka u pojedinim članicama i spriječila navala na banke, dodala je.
Upozorila je također da uspostava bankovne unije mora biti popraćena uspostavom fiskalne unije koja će joj biti oslonac.
Banke u zemljama s visokim troškovima refinanciranja imale bi najviše koristi od bankovne unije i mogle bi iskoristiti njezine prednosti za pojačane kupovine obveznica matičnih država, kazala je viceguvernerka. Tako bi banke zapravo prebacile povoljnije uvjete refinanciranja na matične zemlje i time prigušile disciplinske učinke financijskih tržišta, pojasnila je.
Podjela tereta odgovornosti kroz bankovnu uniju obuhvatila bi i državne obveznice problematičnih zemalja, upozorila je Lautenschlaeger.
"Rezultat toga bilo bi podjela obveza država na 'mala vrata', i to bez mogućnosti kontrole i zaštite koju pruža fiskalna unija", kazala je viceguvernerka Bundesbanke.