Euro je tako oslabio prema dolaru oko 0,5 posto, na 1,2433 dolara, što je njegova najniža razina od prve polovine srpnja 2010. godine. Oslabio je i oko 1,4 posto prema jenu i njime se trgovalo po 97,99 jena, jer su ulagači pojačano ulagali u japansku valutu, koju percipiraju sigurnim utočištem za kapital u neizvjesnim vremenima.
I dolar je u takvim okolnostima povećao gubitke prema jenu, oslabjevši za 0,7 posto, na 78,90 jena.
Guverner španjolske središnje banke, koji se povlači s dužnosti prije isteka mandata u okolnostima golemih bankarskih teškoća koje su podigle troškove zaduživanja te zemlje nadomak neodržive razine od sedam posto, upozorio je da Madrid neće spustiti proračunski manjak na zacrtanu razinu u ovoj godini.
"Španjolska bankovna kriza ima potencijala da razbije eurozonu neovisno o ishodu grčkih izbora", kazala je Jane Foley, viša valutna analitičarka u banci Rabobank. Ulagači strahuju da bi grčki izbori 17. lipnja mogli dovesti na vlast stranku koja bi mogla odbaciti međunarodne pakete pomoći i napustiti eurozonu.
Pritiske na jedinstvenu europsku valutu nakratko su tek ublažile preporuke Europske komisije da bi zona primjene jedinstvene valute trebala ići u smjeru izravne dokapitalizacije banaka uz pomoć trajnog fonda za spašavanja članica eurozone koje je zadesila kriza.
Bruxelles je pozvao zemlje članice da krenu u smjeru "bankovne unije" i da razmotre izdavanje euroobveznica, što su redom mjere koje bi ublažile krize u perifernim članicama eurozone ali im se neke članice, uključujući Njemačku, oštro protive.
Pozivi EU-a spustili su prinose na španjolske obveznice s rekordnih razina, no oni na 10-godišnje obveznice su i dalje u blagom plusu i iznose 6,66 posto.
"Što više prinosi rastu, to je veća vjerojatnost da će Španjolska u konačnici biti prisiljena tražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda ili Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rekao bih da su trenutno šanse 50 posto da će Španjolska zatražiti pomoć", kazao je Joerg Kraemer, glavni ekonomist u banci Commerzbank.