ECB je počeo kupovati državne obveznice 2010. godine u sklopu programa operacija na tržištima obveznica, kako bi pomogao zaduženim članicama eurozone koje su se otežano zaduživale na tržištima kapitala.
Prošlog tjedna središnja monetarna institucija eurozone nije kupovala obveznice, već 11. tjedan zaredom, što navodi na zaključak da u ECB-u smatraju da nema potrebe za intervencijom, nakon što su u bankovni sustav eurozone ubrizgali više od 1.000 milijardi eura jeftinih trogodišnjih kredita. Taj golemi iznos kredita ECB je plasirao bankama na dvjema aukcijama održanima u prosincu i veljači.
Program otkupa obveznica od veljače je tako gotovo zamrznut premda nije ugašen, a neki analitičari očekuju da će središnja banka uskoro uskočiti na sekundarna tržišta obveznica kako bi pomogla zemljama poput Italije i Španjolske.
Talijanski i španjolski troškovi zaduživanja posljednjih tjedana naglo rastu uslijed zabrinutosti zbog posljedica strogih mjera štednja za gospodarstva i zbog krhkog bankovnog sektora eurozone.
Na sljedećem bi sastanku ECB-a 7. lipnja čelnik Mario Draghi mogao naznačiti oživljavanje toga programa, inače kontroverznog od samog početka. Njegovi kritičari upozoravali su da ECB kupnjama državnih obveznica na sekundarnim tržištima prekoračuje svoje ovlasti.
Draghi i njegov prethodnik Jean-Claude Trichet opetovano su isticali da su te mjere privremenog karaktera i da imaju za cilj smanjiti napetosti u 17-članom bloku. Dvojica uglednih dužnosnika ECB-a dala su ostavku zbog toga programa.
Od siječnja do kolovoza 2011. kupovine su bile zamrznute, da bi s njima nastavili u kolovozu, nakon skoka španjolskih i talijanskih troškova zaduživanja na neodržive razine. Dosad je ECB akumulirao 212 milijardi eura u obveznicama iz Grčke, Irske, Portugala, Italije i Španjolske. U jednom trenutku ECB je u samo jednom tjednu kupio obveznica u iznosu čak 22 milijarde eura.