BRUXELLES - Promet u maloprodaji 17-člane eurozone pao je u travnju za 1,0 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porastao za 0,3 posto, izvijestio je Europski statistički ured. U cijeloj Europskoj uniji umanjen je za 1,1 posto, nakon revidiranog 0,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazuju prve procjene Eurostata. Na godišnjoj razini promet u maloprodaji pao je u travnju za 2,5 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU27, pokazuju procjene statističkog ureda. U ožujku smanjio se na godišnjoj razini za 0,2 posto dok je u EU27 porastao za revidiranih 0,9 posto. Među zemljama članicama za koje postoje raspoloživi podaci na mjesečnoj je razini promet u maloprodaji pao u 18 zemalja, ostao stabilan u Bugarskoj, a porastao samo u Rumunjskoj (za 0,8 posto) i Njemačkoj (za 0,6 posto). Najizrazitiji pad prometa na mjesečnoj razini zabilježen je u travnju u Austriji (3,5 posto), Sloveniji (2,9 posto) i Finskoj (2,7 posto). Na godišnjoj razini među članicama za koje postoje dostupni podaci obujam prometa u maloprodaji pao je u njih dvanaest, a porastao u njih devet. Najveći pad zabilježile su Španjolska (9,6 posto), Portugal (9,3 posto) i Malta (4,6 posto), a najveći rast Estonija (8,5 posto), Latvija (7,8 posto) i Rumunjska (3,4 posto).
LONDON - Poslovne aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u svibnju su zabilježile najveći mjesečni pad u posljednje gotovo tri godine, pri čemu je dramatičan pad zabilježen u Italiji i Španjolskoj, a sada i u Francuskoj, najnovije je izvješće londonskog Markita. Sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI), koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, u svibnju je smanjen na 46 bodova, sa 46,7 bodova u prethodnom mjesecu. Riječ je o najvećem mjesečnom padu od lipnja 2009., pokazalo je izvješće Markita. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti, a novi pokazatelji navode na zaključak da recesija u dugovima pritisnutim članicama eurozone uzima danak i u aktivnostima velikih gospodarstava. Konačni PMI nešto je bolji od prvotno procijenjenih 45,9 bodova, a svjedoči o prvom padu aktivnosti u Njemačkoj od studenoga, dok je pad ubrzao u Francuskoj i Španjolskoj. Italija je pak čvrsto zaglibila u oštrom padu aktivnosti. Francuski PMI spustio se tako na 44,6 bodova, što je njegova najniža razina u 37 mjeseci. Španjolski PMI iznosi slabašna 41,2 boda, dok je talijanski PMI, iako uvećan, iznosio svega 43,5 bodova.
LONDON/ZAGREB - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's izmijenila je prognozu za kreditni rejting Zagrebu iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga, u skladu s prošlotjednom izmjenom prognoze za kreditni rejting Hrvatske, priopćeno je iz te agencije. "Potez agencije vezan za Grad Zagreb odražava tijesne financijske i operativne veze između tijela središnje i lokalne uprave u Hrvatskoj. Zagreb u velikoj mjeri ovisi o međuvladinim prihodima u vidu poreza i transfera središnje države koji su u 2011. godini činili oko 70 posto operativnih prihoda", kazao je pomoćnik potpredsjednika i glavni analitičar agencije Gjorgji Josifov. U Moody'su ističu da bi unatoč planiranim projekcijama konzervativnijeg proračuna pogoršanje makroekonomskih uvjeta u Hrvatskoj moglo nepovoljno utjecati na prihode grada Zagreba i time otežati njegovo ispunjenje ciljeva fiskalne konsolidacije.
LUXEMBOURG - Europski revizorski sud kritizirao je Europsku središnju banku zbog neprimjerenog upravljanja rizikom u odlukama koje utječu na stanje u eurozoni. U izvješću o aktivnostima ECB-a u 2010. sud sa sjedištem u Luxembourgu upozorio je da bančine procedure za ocjenjivanje rizika "povećavaju opasnost da ocjena o izloženosti neke banke riziku možda neće biti potpuna". Glasnogovornik suda istaknuo je da središnja banka eurozone "ne primjenjuje iste procedure za upravljanje financijskim i poslovnim rizicima". Stoga je sud pozvao banku da imenuje "hijerarhijski neovisnog dužnosnika za procjenu rizika", kako bi se pri donošenju političkih odluka primjenjivalo isto načelo strogosti kao i pri sastavljanju financijskih prognoza. "Sud smatra da bi pojačano povezivanje te dvije strane moglo rezultirati uspješnijim ublažavanjem rizika", kazao je glasnogovornik. ECB će odlučivati o ključnim kamatnim stopama u eurozoni na sastanku zakazanom 7. lipnja, a analitičari smatraju da predsjednik Mario Draghi neće signalizirati moguće ponovno pokretanje spornog programa otkupa obveznica.
LONDON - Njemačka bi se mogla naći pod pritiskom vodećih gospodarstava svijeta iz grupe G20 da ubrza potrošnju u sklopu nastojanja da jača gospodarstva podupru globalni rast, izjavio je u utorak neimenovani dužnosnik skupine G20 iz Azije. Govoreći pod uvjetom da ostane anoniman jer nema ovlaštenje za javne istupe, dužnosnik je istaknuo odgovornost Njemačke s obzirom na njezinu ulogu gospodarskog pokretača problematične eurozone. Sličnu ulogu ima i Kanada, također zemlja "fiskalno sposobna' ubrzati potrošnju, dodao je. "Na razini G20 zemlje s dobrim fiskalnim pozicijama bit će ohrabrene da povećaju potrošnju", rekao je izvor. "Odsad bi se Njemačka i Kanada među razvijeniom gospodarstvima mogle smatrati zemljama s određenim manevarskim prostorom na području fiskalne politike". Čelnici gospodarstava zemalja članica G20 sastat će se 18. i 19. lipnja na summitu u Meksiku.
BERLIN/ ZAGREB - Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je u ponedjeljak da podržava veću integraciju u eurozoni, što je neizravna aluzija na mogućnost zajedničkog rješenja problema duga pod uvjetom da europske institucije dobiju veće ovlasti nadzora, prenose europski mediji. "Potrebno nam je više Europe, ne manje, osobito u eurozoni. To znači da bi europske institucije, uključivo Europsku komisiju, trebale dobiti veće mogućnosti nadzora. Inače monetarna unija neće moći funkcionirati", kazala je Merkel na zajedničkoj novinskoj konferenciji s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom koji ju je posjetio u Berlinu uoči summita EU-a 28. i 29. lipnja. Priznajući da je fiskalni pakt, koji je u ožujku potpisalo 25 država članica, "prvi korak, ali sigurno ne i dovoljan", Merkel je istaknula da europski čelnici moraju dogovoriti plan za budućnost eurozone. Merkel je podržala osnivanje tzv. bankovne unije, osobito stavljanje velikih banaka pod središnji europski nadzor, te ponovno istaknula potrebu za većom konkurentnošću i nadzorom kako bi se osiguralo da sve države članice ispune obećanja o konsolidaciji proračuna.
PEKING - Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u utorak ujutro u trodnevni posjet Pekingu koji bi trebao osnažiti rusko-kineske veze na gospodarskom i političkom planu, napose u vezi sa sirijskim pitanjem. Njihovi će razgovori potaknuti razvoj ionako obimne kinesko-ruske gospodarske suradnje, napose na polju energetike, poglavito izvoza ruskog plina u Kinu. Ruski predsjednik će u srijedu i u četvrtak sudjelovati na summitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO), koja bi trebala biti protuteža američkom utjecaju u srednjoj Aziji. SCO okuplja Rusiju, Kinu i četiri bivše sovjetske republike, Kazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan. Iran, zajedno s još trima zemljama, ima status promatrača u toj organizaciji. Na gospodarskom polju, rusko-kineska suradnja razvija se ponajprije zahvaljujući energentima: Rusija je najveći svjetski proizvođač nafte, a Kina najveći potrošač energije u svijetu.
LJUBLJANA - Nakon što su prošle godine u stečaj otišle ljubljanska građevinska tvrtka "SCT-a" i velenjski "Vegrad", ista sudbina vjerojatno čeka i "Primorje" iz Ajdovščine, treće najveće slovensko građevinsko poduzeće. Zahtjev za pokretanje stečaja u utorak su preko svojih sindikalnih predstavnika Trgovačkom sudu u Novoj Gorici podnijeli sami zaposlenici "Primorja", koji žele da se agonija tvrtke što prije završi da bi mogli ostvariti naknadu za nezaposlene preko zavoda za zapošljavanje. Podnijevši zahtjev za stečajem, predstavnik sindikata zaposlenih u "Primorju" Damjan Volf izjavio je da su priložili dokument uprave kojim se potvrđuje da je tvrtka od početka ovog mjeseca trajno nelikvidna, odnosno nesolventna, te da je stečaj jedini izlaz za zaposlene da ostvare svoja socijalna prava. Oko 750 stalno zaposlenih već dva mjeseca nisu dobili plaće, a višekratne najave da bi Primorje moglo biti dokapitalizirano od strane strateškog investitora iz inozemstva ostale su neispunjene. Kako navode slovenski mediji, tvrtka se našla u teškoćama zbog opće krize u građevinskoj industriji te zbog prezaduženosti, budući da bankama duguje oko 220 milijuna eura.
SAN FRANCISCO - Američki internetski div Google priopćio je da se europskom regulatoru požalio na finsku Nokiju i njezinog američkog partnera Microsofta zbog dogovaranja cijena mobilnih uređaja. Googleova je pritužba u skladu s odgovarajućim pravnim mjerama koje je to poduzeće poduzelo u Sjedinjenim Državama, tvrdeći da Nokia i Microsoft surađuju kako bi podigli cijene 'pametnih' telefona i tablet računala. "Nokia i Microsoft surađuju kako bi podigli cijene uređaja za krajnje potrošače, manipulirajući patentima kako bi zaobišli preuzete obveze", navodi Google. "Trebaju snositi odgovornost za takvo ponašanje i nadamo se da će naš prigovor potaknuti druge da postanu svjesni ove prakse", dodaje u priopćenju. Google je već optužio kanadsku kompaniju Mosaid da stoji iza oko 2.000 žalbi na povredu patenata, obrana od kojih je tako skupa da takvi sporovi često uspješno sprečavaju promjene na tržištima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica nervozno su u utorak očekivala reakciju skupine G7 na krizu u eurozoni nakon što je španjolski ministar financija objavio da je njegovoj zemlji praktično onemogućeno zaduživanje. Londonska burza bila je danas zatvorena zbog svečanog obilježavanja 60 godina vladavine britanske kraljice Elizabete II. Dan ranije zaključio je trgovinu na 5.260 bodova. Indeks Frankfurtske burze DAX oslabio je 0,9 posto i iznosio je 5.922 boda dok je pariški CAC bio u plusu 0,3 posto i iznosio 2.962 boda. Kriza u eurozoni bit će glavna tema današnjeg sastanka ministara financija grupe G7, iako stratezi upozoravaju da vjerojatno neće rezultirati nikakvim konkretnim potezima. Grčka burza oštro je pala, kliznuvši za 4,3 posto. Sve oči uperene su u izbore koji će biti održani 17. lipnja jer se postavlja pitanje hoće Grčka biti u mogućnosti formirati vladu koja će se pridržavati uvjeta međunarodne pomoći i na taj način izbjeći izlazak iz eurozone. Španjolski burzovni indeks IBEX porastao je pak 0,3 posto, poduprt izjavom ministra Montoroa da španjolske banke treba dokapitalizirati kroz europske mehanizme.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada, dok se tečaj eura probio iznad 1,25 dolara, jer se ulagači nadaju odlučnijim potezima europskih vlasti u suzbijanju dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 0,8 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 1,2 posto, nakon što je jučer potonuo više od 2 posto. Ulagači su jutros nešto manje pesimistični jer se ovih dana održava nekoliko događaja koji bi mogli značajnije utjecati na tržište. Za poslijepodne najavljena je hitna telefonska konferencija ministara financija skupine G7 o europskoj dužničkoj krizi. Sutra se, pak, održava sjednica čelnika Europske središnje banke, koja bi mogla rezultirati dodatnim poticajnim monetarnim mjerama.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, nakon oštrog pada prošloga tjedna, jer su ulagači oprezni zbog europske dužničke krize i usporavanja rasta američkog gospodarstva. Dow Jones indeks skliznuo je 17 bodova, ili 0,14 posto, na 12.101 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,01 posto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 2.760 bodova. Nakon što su u petak cijene dionica potonule više od 2,2 posto, što je njihov najveći dnevni pad u ovoj godini, tržište se na početku ovoga tjedna smirilo. Jučer nije bilo novih negativnih vijesti koje bi potaknule daljnji pad cijena, ali nije bilo ni razloga za kupnju dionica. Usporavanje rasta američkog gospodarstva izazvalo je jučer pad cijena dionica u industrijskom sektoru, pa je S&P indeks tog sektora oslabio 1 posto.