LJUBLJANA - Nadzorni odbor "Mercatora" izabrao je u petak za novog direktora uprave Tonija Balažiča, dosadašnjeg direktora ljubljanskog mlinsko-pekarske kompanije "Žito", koji će na tom mjestu naslijediti dosadašnjeg direktora Žigu Debeljaka. Balažič će svoj petogodišnji mandat početi s 1. lipnja ove godine, rekao je na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik nadzornog odbora Matej Lahovnik, dodajući da na Balažiča i nove članove uprave koje još treba imenovati gleda kao na dugoročno rješenje, a ne samo za izvedbu jednog projekta. Balažič je novinarima izjavio da za sebe kao direktora najvećeg slovenskog trgovca vidi dva izazova: da postane najbolji u Sloveniji u svojoj branši te da popravi svoju poziciju na tržištima u regiji. Nije želio komentirati nagađanja o mogućem novom interesu Agrokora za kupnju najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. "Želimo stabilnog i dugoročnog vlasnika", rekao je, a na pitanje o tome bi li to bio Agrokor odgovorio da je to preuranjeno komentirati. Prijašnja uprava Mercatora na čelu s bivšim direktorom Debeljakom u ožujku je dala ostavku zbog razmimoilaženja s nekim od glavnih vlasnika oko zadnjeg neuspjelog pokušaja prodaje više od polovice Mercatorovih dionica, pretežito u vlasništvu Nove Ljubljanske banke i skupine Pivovarna Laško, za koje je Agrokor nudio 221 euro po dionici.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament odobrio je u petak novi paket poreza za mobilne telekomunikacije koji će pogoditi telekomunikacijske tvrtke već opterećene takozvanim kriznim porezima. Od 1. srpnja za svaku minutu i svaku tekstualnu poruku plaćat će se dvije forinte (0,7 eurocenta) poreza, iako će mjesečni maksimum na ime tog nameta biti ograničen na 700 forinti za fizičke odnosno 2.500 forinti za pravne osobe. Izuzeti će biti pozivi i poruke prema hitnim službama i humanitarnim i udrugama u nevladinom sektoru. Vlada se nada da će novim porezom prikupiti 44 milijardi forinti godišnje za potrebe smanjenja proračunskog manjka. Telekomunikacijska poduzeća već su oštro kritizirala uvođenje novog poreza. Premijer Viktor Orban već je 2010. uveo niz takozvanih kriznih poreza poduzećima u maloprodajnom, energetskom, financijskom i telekomunikacijskom sektoru u nastojanju da skreše proračunski manjak.
LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u najnovijim je gospodarskim prognozama u petak objavila kako u 2012. očekuje značajno usporavanje rasta u regiji svoga djelovanja u koju su prvi put uključene i četiri zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka, navodeći kao razlog prelijevanje dužničke krize iz eurozone. EBRD-ove gospodarske prognoze prvi put uključuju regiju južnog i istočnog Mediterana (SEMED) koja obuhvaća Egipat, Jordan, Maroko i Tunis. Za regiju djelovanja EBRD-a u cjelini, uključujući SEMED, se za ovu godinu prognozira prosječan rast od 3,1 posto, osjetno niži u usporedbi s rastom za 4,6 posto ostvarenom u prošloj godini. U 2013. rast bi trebao blago ubrzati na 3,7 posto. Ako se izuzme regija SEMED, prosječan bi rast tranzicijskih gospodarstava ove godine trebao usporiti s prošlogodišnjih pet posto, na 3,2 posto, nakon čega će blago ubrzati u 2013. po stopi od 3,7 posto. Među razlozima značajnog usporavanja rasta gospodarstva regije EBRD-a u cjelini navodi se dužnička kriza u eurozoni koja pogađa regiju putem kanala kao što su trgovinska razmjena, financijski sektor i novčane doznake. Za regiju središnje Europe i baltičkih država, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, procijenjena stopa rasta za 2012. povišena je na 1,6 posto, s ranije očekivanih 1,4 posto, no i dalje ukazuje na usporavanje rasta u odnosu na ostvarenih 3,5 posto u 2011. Za iduću godinu prognozira se oporavak, uz stopu rasta od 2,3 posto.
LONDON/NEW YORK - Euro je u petak blago ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima, držeći se nedaleko najniže razine u četiri mjeseca, u ozračju nastavljenih zabrinutosti oko Grčke i nestabilnosti španjolskog bankovnog sustava. Nakratko se tako euro spustio na 1,2640 dolara, što je nedaleko njegovih najnižih razina u ovoj godini. Potom se stabilizirao na 1,2724 dolara, na dnevnom dobitku od 0,2 posto. Od početka mjeseca izgubio na vrijednosti četiri posto a na putu je da zaključi treći uzastopni tjedan na gubitku. Jedinstvena europska valuta spustila se nakratko i na najnižu razinu prema jenu od početka veljače, od 100,17 jena, nakon čega se oporavila. Dolar nije zabilježio promjene prema jenu i njime se trgovalo po 79,35 jena. Snažna potražnja za američkom valutom podigla je vrijednost dolarovog indeksa, koji mjeri vrijednost američke prema košarici međunarodnih valuta, na najvišu razinu u četiri mjeseca. Ulagači su prednost dali valutama kao što su dolar i jen koje percipiraju sigurnim utočištima za ulaganja u nemirnim vremenima, ne želeći se izlagati većim rizicima nakon što je agencija za rejtinge Moody's u četvrtak snizila kreditne rejtinge 16 španjolskih banaka. Valutni stratezi kazali su da će euro ostati ranjiv na daljnje loše vijesti iz eurozone i na putu je da testira najniže razine u ovoj godini.