BERLIN - Sve zemlje koje su potpisale fiskalni pakt moraju poštivati taj sporazum, izjavila je u srijedu njemačka kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare u Berlinu, a analitičari smatraju da su njezine riječi posebice upućene Francuskoj i Grčkoj. "Svi se moraju pridržavati onoga što smo odlučili. Dvadeset pet zemalja je potpisalo fiskalni pakt", kazala je Merkel i čestitala Grčkoj, Portugalu i Sloveniji na njegovu ratificiranju. Podsjetila je i na Irsku koja će se o tome očitovati na referendumu u svibnju. Novoizabrani francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je na preispitivanje sporazuma o proračunskoj disciplini, ocjenivši da rezove i mjere štednje moraju biti nadopunjene mjerama za poticanje gospodarskog rasta. I grčki dužnosnici su se obrušili na strogoću mjera štednje, zabrinuvši tržišta te dovodeći u pitanje ostanak zemlje u eurozoni. Merkel im je uzvratila izjavom da "gospodarski rast i zdrave financije nisu u opreci". "Čvrsti proračun je nužan, ali ne i dovoljan uvjet gospodarskog rasta, kazala je Merkel i poručila da "se o fiskalnom paktu ne može ponovno pregovarati".
BRUXELLES - Grčka će u četvrtak primiti tranšu kredita u iznosu 5,2 milijardi eura, kao što se i očekivalo, unatoč pojačanoj neizvjesnosti oko političke budućnosti zemlje, priopćila je Europska komisija. "Isplata će se izvršiti jer je već odobrena", kazao je u srijedu za AFP Amadeu Altafaj, glasnogovornik povjerenika Europske unije za gospodarstvo Ollija Rehna. Luksemburg je u međuvremenu upozorio Atenu da bi mogla ostati bez idućih tranši. Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je da novac neće biti isplaćen ukoliko Grčka ne instalira stabilnu vladu. "Moramo odmah reći Grcima da je situacija ozbiljna, da nijedna zemlja Europske unije neće moći odobriti isplatu Grčkoj ni djelića ukupne svote od 130 milijardi eura ako se ne uspostavio funkcionalna vlada koja će poštivati propise i upravljati isplaćenim novcem ", kazao je Asselborn u Bruxellesu. Grčkoj 15. svibnja na naplatu stiže oko 450 milijuna eura obveznica čiji su vlasnici odbili otpisati dug u sklopu sporazuma o restrukturiranju. Atena bi do 18. svibnja također morala vratiti Europskoj središnjoj banci oko 3,3 milijarde eura.
TEL AVIV - Najveći proizvođač generičkih lijekova u svijetu, izraelski Teva Pharmaceutical Industries izvijestio je da mu je dobit u prvom tromjesečju povećana 13 posto zahvaljujući snažnoj prodaji brendiranih lijekova američke tvrtke Cephalon koju je Teva kupila prošle godine. Izraelska kompanija, u čijem je vlasništvu i hrvatska Pliva, izvijestila je da joj je neto dobit u tromjesečnom razdoblju zaključno s 31. ožujkom poskočila na 859 milijuna, dok je u prvom lanjskom tromjesečju iznosila 761 milijun dolara. Prihodi su u promatranom razdoblju porasli oko 25 posto i iznosili su 5,1 milijardu dolara. Tevine je rezultate u prvom tromjesečju podupro 54-postotni skok prihoda od prodaje brendiranih lijekova, na 2,1 milijardu dolara. Najveći dio tog iznosa otpada na prodaju Cephalonovih proizvoda, poput lijeka za poremećaje spavanja Provigil. Prihodi od prodaje generičkih lijekova porasli su 12 posto, na 2,6 milijardi dolara. U razdoblju od siječnja do kraja ožujka Teva je zabilježila 46-postotni skok prodaje na američkom tržištu, čime je amortiziran 2-postotni pad na europskim tržištima.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice spustile su se u srijedu na novu najnižu razinu u četiri mjeseca, pritisnute padom vrijednosti dionica banaka zbog novog poziva španjolskim zajmodavcima da povećaju rezervacije za nenaplative zajmove i političke blokade u Grčkoj. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 1,1 posto na 5.495 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX bio je u minusu 0,1 posto i iznosio je 6.437 bodova, dok je pariški CAC izgubio na vrijednosti 0,8 posto i iznosio je 3.098 bodova. Španjolske su banke bile najveći gubitnici nakon što su financijski izvori kazali da će Madrid od zajmodavaca zatražiti da prikupe dodatnih oko 35 milijardi eura za potrebe rezervacija za potencijalno problematične zajmove. Španjolski burzovni indeks Ibex pao je 3,2 posto, a europski indeks bankovnog sektora 3,4 posto. Njemačka je Commerzbank pak dobila je na vrijednosti 0,7 posto nakon što je objavila da je poboljšala kapitalnu poziciju i ispunila zahtjeve europskih regulatora. "Trenutno je glavni pokretač tržišta strah da će Grčka napustiti eurozonu. Oscilacije će prestati tek kada Međunarodni monetarni fond signalizira da će isplatiti novac Grčkoj", tumači Karen Olney iz UBS-a.
LONDON - Euro se u srijedu stropoštao na višemjesečne najniže razine prema dolaru i jenu, zbog straha ulagača od političkih previranja u Grčkoj i krhkosti španjolskog bankovnog sektora. Euro je tako oslabio prema dolaru 0,4 posto, na 1,2946 dolara. Nakratko je kliznuo i na 1,2929 dolara, najnižu razinu od 23. siječnja. Bio je na još većem gubitku prema jenu, od 0,8 posto, i njime se trgovalo po 103,04 jena. Dolar je također oslabio prema japanskoj valuti, i to 0,4 posto, spustivši se na 79, 58 jena. Euro se našao pod pritiskom nakon što je skok prinosa na španjolske državne obveznice pokazao da ulagače zabrinjava rast troškova sanacije španjolskih banaka. Ulagači pozorno prate i zbivanja u Ateni, s obzirom na očekivanja da nastojanja da se formira nova vlada nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora neće uroditi plodom. "U naredna četiri tjedna trebali bismo saznati tko kontrolira Grčku, kao i hoće li ostati bez novca ili će nastaviti ispunjavati uvjete iz međunarodnog sporazuma o pomoći, te kako španjolska vlada namjerava srediti stanje u svom bankovnom sektoru", dodaje Kathleen Brooks iz FOREX.coma.