Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu za 46 centi, na 107,01 dolar. U istom je iznosu poskupjela i na američkom tržištu, te se barelom trgovalo po 91,12 dolara.
Razgovori o iranskom nuklearnom programu zapeli su budući da zapadne zemlje traže od Irana da prestane s obogaćivanjem urana prije nego što budu ublažene sankcije uvedene protiv Teherana. Dvije strane nisu uspjele naći zajednički jezik i dogovorile su se da će se ponovno sastati sljedećeg mjeseca.
"Zbog situacije oko Irana cijene nafte vjerojatno će uključivati premiju rizika, bez obzira na stanje u Europi, jer držim da je pad cijena za 15 dolara (od početka svibnja) već obuhvatio rizik izlaska Grčke iz eurozone", tumači Jonathan Barratt iz sydneyskog BarrattBulletina.
Pritom je negativni ton i dalje prisutan na tržištu, s obzirom na usporavanje američke proizvodnje i pad kineske industrijske proizvodnje.
Indeks menadžera nabave za eurozonu koji izrađuje londonski institut Markit također je u četvrtak pokazao da su i najvažnija europska gospodarstva, Njemačka i Francuska, zahvaćena krizom, iako se trenutno bave planovima za rješavanje financijskih i gospodarskih previranja u slučaju grčkog izlaska iz eurozone.
"Ne postoji stvarni razlog za rast cijena nafte. Problemi koji muče eurozonu nisu riješeni, riječ je tek o oporavku (cijena) nakon duljeg pada", komentirao je trendove na naftnim tržištima Bjarne Schieldrop iz norveškog SEB-a.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 103,49 dolara za barel, što znači da je bila 67 centi niža nego prethodnog dana.