BRUXELLES - Španjolski proračunski manjak u 2011. godini iznosio je 8,5 posto BDP-a, podaci su europskog statističkog ureda Eurostata, čime su otklonjene sumnje oko visine manjka o kojoj je govorila nova španjolska vlada. Manjak prezadužene Italije iznosio je 3,9 posto BDP-a. Manjkovi Portugala i Grčke, obje države spašene od bankrota paketom pomoći eurozone, potvrđeni su u visini 4,2 posto BDP-a, odnosno 9,1 posto. Najviši deficit lani je, po podacima Eurostata, zabilježila Irska, u visini od 13,1 posto. Proračunski manjak u Nizozemskoj, gdje se koalicijska vlada nakon 7-tjednog pregovoranja nije uspjela dogovoriti o smanjenju proračuna u 2012. godini, lani je iznosio 4,7 posto BDP-a. Prema danas objavljenim podacima Eurostata, 17-člana eurozona lani je u prosjeku zabilježila proračunski manjak od 4,1 posto BDP-a i državni dug u visini 87,2 posto BDP-a. Na razini 27-članog EU manjak je bio u visini 4,5 posto, a državni dug 82,5 posto BDP-a. Prosječan manjak u eurozoni i EU u apsolutnom iznosu smanjen je u odnosu na 2010. godinu, dok je državni dug u obje zone uvećan.
DEN HAAG - Nizozemski premijer Mark Rutte podnio je u ponedjeljak kraljici Beatrix ostavku svoje vlade desnog centra jer se vladajuća koalicija nije dogovorila oko mjera za smanjenje deficita čime se otvara put za prijevremene parlamentarne izbore. Trojica čelnika od 5. ožujka bezuspješno su pregovarali o mjerama za smanjenje javnog deficita kojima bi trebali uštedjeti 16 milijardi eura i tako smanjiti javni deficit koji je dosegnuo 4,7 posto BDP-a prošle godine, što je iznad dopuštene granice eurozone od tri posto. Mjere za smanjenje deficita predviđaju povećanje PDV-a, zamrzavanje plaća vladinih dužnosnika i smanjenje proračuna za zdravstvo i pomoć zemljama u razvoju. Analitičari ističu da bi Nizozemska mogla izgubiti visoku ocjenu kreditnog rejtinga AAA koju su joj dodijelile tri vodeće svjetske bonitetne agencije. Manjinska vlada premijera Ruttea trajala je samo 558 dana.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na tržištu u Londonu ispod 118 dolara za barel pod pritiskom dugotrajne zabrinutosti zbog dužničke krize u eurozoni koja bi mogla utjecati na slabljenje potražnje, no veći pad cijena spriječava neizvjesnost oko opskrbe naftom iz Irana. Barel nafte pojeftinio je na londonskom tržištu za dolar, na 117,76 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 86 centi nižoj cijeni od 103,02 dolara. Sankcije Iranu pomalo guše iranski naftni izvoz. Jedan od najvećih kupaca, Kina je u prvom tromjesečju značajno srezala uvoz iranske nafte. U ožujku je uvoz sirove nafte iz Irana pao za 54,1 posto u odnosu na godinu ranije, na 253.302 barela dnevno. Iranski dužnosnici, pak, izvijestili su da je izvoz sirove nafte pao na 2,1 milijun barela dnevno, u usporedbi s prosječnih 2,3 milijuna barela dnevno u zadnjoj iranskoj godini, koja se računa do 19. ožujka. U međuvremenu, Organizacija zemalja izvoznica nafte izvijestila je da je cijena referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 116,46 dolara, što znači da je bila 21 centi viša nego prethodnog radnog dana.
LONDON - Tečaj eura u ponedjeljak se našao pod većim pritiskom prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima, pogođen bojaznima da bi se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti na njezina veća gospodarstva, a pod pritiskom će najvjerojatnije ostati i zbog slabih gospodarskih prognoza, kao i rastućih političkih rizika. Euro je tako oslabio prema dolaru za 0,7 posto i njime se trgovalo po 1,3127 dolara. Time se spustio s najviše razine u dva tjedna od 1,3225 dolara, koju je zabilježio u petak. Na većem gubitku, od oko jedan posto, bio je euro danas i prema jenu. I dolar je oslabio 0,5 posto prema jenu i njime se trgovalo po 81,09 jena.