LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u petak je u najnovijim gospodarskim prognozama za regiju objavila da za Hrvatsku u ovoj godini prognozira pad realnog BDP-a za 0,6 posto, nakon čega bi u idućoj godini trebao uslijediti oporavak uz stopu rasta od 1,7 posto. Time je znatno snižena prognoza za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini budući da je u prethodnim projekcijama, objavljenim potkraj siječnja, banka prognozirala rast realnog BDP-a za jedan posto. "U Hrvatskoj je gospodarstvo očigledno zapelo u fazi stagnacije te će rast gospodarstva u 2012. godini vjerojatno izostati ili će biti negativan, odražavajući općenito nedovoljnu konkurentnost gospodarstva. No, potpisivanje sporazuma o pristupanju Hrvatske EU krajem prošle godine i realni izgledi njezina punopravnog članstva sredinom 2013. pozitivni su signali u srednjem roku i mogli bi pomoći oživjeti optimizam i ulaganja", navodi se u najnovijem izvješću EBRD-a. Za regiju središnje Europe i baltičkih država, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, stopa gospodarskog rasta za 2012. blago je povišena, na 1,6 posto, nasuprot ranije očekivanih 1,4 posto, a za 2013. prognozira se stopu rasta od 2,3 posto.
ZAGREB - Kamatne stope u Hrvatskoj su unutar intervala eurozone kada je riječ o kreditima stanovništvu, no kod poduzeća to nije slučaj i više su zbog razlika u riziku, navodi se u danas predstavljenim Analizama Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Kamatne stope ne znaju kamo krenuti - smanjila se razlika u odnosu na eurozonu". Od početka 2011. kamatne stope prošle kroz dva različita razdoblja - do ljeta 2011. nastavljeni su trendovi započeti još početkom 2010. i kamatne su stope u Hrvatskoj bilježile pad, čak i kada su rasle u eurozoni. No, u drugoj polovici prošle godine trend pada kamatnih stopa u Hrvatskoj je zaustavljen na što je utjecala druga eskalacija fiskalne krize u EU koja je počela u kolovozu lani i s njom strah od recesije. U zadnjih šest mjeseci kamate se kreću ni gore ni dolje, možda su prosječno u blagom porastu, ali se razlika s eurozonom smanjuje, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Napominje kako je teško očekivati da će, ako se država zadužuje po 5 ili 6 posto, poduzetnici imati niže kamatne stope. Nada se i da će se za najavljeni novi program razvoja gospodarstva, za što je dogovorom HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka osigurano osam milijardi kuna, pojaviti dovoljno kvalitetnih projekata i da će se ta sredstva iskoristiti za pokretanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Sigurno je to jedna od mogućnosti da se to oslobađanje likvidnosti iskoristi za one koji su u krizi možda oklijevali ući u nove investicije jer su im kamate bile preskupe, kazao je.
ZAGREB - Tijekom lipnja pripremat će se ukidanje tzv. mobilnog poreza i načini za dodjelu koncesija za digitalnu dividendu, doznaje se iz Ministarstva financija koje zajedno s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvom gospodarstva od početka ove godine razgovara s tvrtkama-mobilnim operatorima o mogućnostima i uvjetima ukidanja poreza na usluge u mobilnoj telefoniji. Iako se ni iz jednog uključenog ministarstva nije moglo doznati više detalja o tom ukidanju, pa ni hoće li se možda, kako je bilo ranije ove godine najavljeno, ukinuti već ovog ljeta, neslužbeno se doznaje da su svi operatori zaduženim ministarstvima dostavili svoje projekcije i studije vezane za rizike i prijedloge investicija, kao i da se razgovori o tome i dalje vode. Početkom ove godine Vlada je mobilnim operatorima nakon samo jednog mjeseca stanke ponovo uvela 6 postotni porez na prihode od mobilnih razgovora i poruka, s rokom trajanja do 1. srpnja 2013., ali uz napomenu da će taj porez ukinuti, možda još ovog ljeta, ako se operatori na neki način obvežu na jače investiranje. Kao i prije, tako i sada iz sve tri telekom tvrtke-mobilnih operatora, Hrvatskog telekoma, Vipneta i Tele2 Hrvatska ističu da bi ukidanje tog poreza olakšalo i povećalo njihove investicije, koje ni do sada, kako se slažu, nisu bile male za hrvatske okvire.
ZAGREB - Iz Ministarstva poljoprivrede su izvjestili da je u tijeku osmi krug natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i za Mjeru 103 „Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda", započeo je 16. svibnja i trajat će do 2. srpnja. U sedam dosadašnjih natječaja za mjere 101 i 103, ukupno je zaprimljeno 261 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 1,19 milijardi kuna u vrijednosti tražene potpore od 586,8 milijuna kuna, a od toga su donesene odluke o odobrenju za 112 prijava s odobrenim iznosom potpore od 276,9 milijuna kuna.
OSIJEK - U Osijeku je danas započeo dvodnevni sajam organskih proizvoda "Budi eko" koji je okupio 40 izlagača, proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Predsjednica osječke udruge "Slap", koja je organizator sajma, Sonja Vuković kazala je kako se organiziranjem ovakvih sajmova pokušava pomoći ekološkim proizvođačima u ostvarivanju boljeg kontakta s kupcima. Načelnik Odjela za ekološki integriranu poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede Tomislav Petrović kazao je kako se u Hrvatskoj od 1,3 milijuna hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta oko 35 tisuća hektara nalazi pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, od čega najviše u Osječko-baranjskoj županiji. Dodao je kako Ministarstvo ima akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede sa ukupno 16 mjera.
KUTINA - Dobit Petrokemije iz 2011. u iznosu od 107,8 milijuna kuna prema jednoglasnoj odluci Glavne skupštine u cijelosti se raspoređuje za pokriće dijelova gubitaka u poslovanju prenesenog iz 2009., izvijestili su iz Petrokemije. Glavna skupština, održana jučer, donijela je i odluku o opozivu dosadašnjih članova Nadzornog odbora tvrtke, Miroslava Goluba, Zlatana Kuljiša i Mije Šepaka, te odluku o izboru novih članova, a to su Sonja Ivoš, Ivan Nekvapil, Ivan Majstrović i Krešimir Huljev. Prema ranije objavljenim podacima, Petrokemija je u prošloj godini ostvarila dobit od 107,8 milijuna kuna, i to nakon prethodne dvije godine poslovanja s gubitkom, dok su ukupni prihodi porasli gotovo 30 posto, na 2,97 milijardi kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeks oko podneva blago je ojačao, prekinuvši tako 9-dnevni negativni niz tijekom kojeg je oslabio za više od 6 posto. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,14 posto, na 1.713 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,18 posto, na 947 bodova. Redovni promet dionicama do podneva je iznosio 4,2 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom Ericssona Nikole Tesle, 786.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,54 posto, na 1.195 kuna. Nešto više trguje se i dionicama Valamar Adrije, kojima je cijena blago ojačala, za 0,09 posto na 89 kuna, te dionicama HT-a, uz rast cijene za 0,05 posto, na 200,8 kuna. Među likvidnijim izdanjima po rastu cijene za tri posto izdvaja se dionica Petrokemije, a za više od 2 posto porasle su i cijene dionica Đure Đaković Holdinga i Ingre.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,10 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,64 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,546048 kuna. Kuna je na tjednoj razini oslabila i prema drugim važnijim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za čak 2,57 posto. Vrijednost britanske funte na tjednoj je razini porasla za 0,74 posto, a švicarskog franka za 0,64 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a, kuna je oslabila prema dolaru za 0,24 posto, prema franku za 0,11 posto, dok je prema funti ojačala za 0,17 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,943642 kune, franka 6,283661 kunu i funte 9,399661 kunu.