BEOGRAD - Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen izjavio je kako je sudski postupak koji se vodi za rehabilitaciju četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića unutarnja stvar Srbije te da Hrvatska ponajmanje ima pravo komentirati taj proces, piše u nedjelju beogradski list Večernje novosti. ''Pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića je unutarnja stvar Srbije, i taj proces ponajmanje ima pravo komentirati Hrvatska, koja je još početkom devedesetih izjednačila suradnike okupatora i partizane'', rekao je Homen za Večernje novosti. Reakcija Zagreba suprotna je, kako kaže, međunarodnim standardima, po kojima sud mora biti neovisan od utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti i ne može sud biti ovisan ako je u pitanju Draža Mihailović, a neovisan ako je u pitanju bilo tko drugi. Neprihvatljivo je, po njegovim riječima, izjednačavanje četničkog i ustaškog pokreta jer je NDH bila ''marionetska nacistička država u okviru Trojnog pakta, čija politika nije bila u skladu sa savezničkom'', dok su, kako tvrdi, SAD, Engleska i Francuska Mihailovićeve četnike prihvaćali kao saborce. ''Naravno da je i na toj strani bilo ratnih zločinaca, ali oni nisu i neće biti rehabilitirani!'', ističe Homen. Večernje novosti također prenose objašnjenje povjesničara Slavka Goldsteina, posebnog savjetnika hrvatskog premijera za kulturu, koji za taj list kaže kako je vlast bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bila sklona ideji pomirenja između ustaša i partizana i da je u tu svrhu i donijet zakon. Dodaje kako je to ''minulo doba'' te da nova vlast radi na reviziji svih propisa koji su rehabilitirali ustaše ili imali blaži odnos prema njima. ''Točno je da je između 1991. i 1996. bilo recidiva ustaštva, što je uplašilo i otjeralo srpsko stanovništvo. Danas je, međutim, ostao vrlo mali, doduše ratoborni broj ljudi koji podržava ustaške ideje'', tvrdi Goldstein.
ZAGREB - Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY) više ne ustraje u dostavi dokumenata koji se odnose na Oluju, što je dugo opterećivalo suradnju Hrvatske sa sudom, ali taj problem može riješiti hrvatska vlada zbog vlastitih potreba, izjavio je glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u intervjuu objavljenom u nedjelju. "Tijekom suđenja Gotovini i drugima tražili smo jedan broj vojnih dokumenata koji se odnose na operaciju Oluja. Međutim, sada kada je donesena prvostupanjska presuda u tom predmetu, više ne inzistiramo na tome da se ti dokumenti dostave u kontekstu postupaka koji se vode pred sudom", rekao je Brammertz u razgovoru za t-portal. "No, hrvatski dužnosnici su izjavili da će nastaviti istragu o tome gdje se ti dokumenti nalaze bez obzira na naš stav, tako da za svoje potrebe mogu riješiti taj problem", dodao je prvi čovjek haaškog tužiteljstva. Najavio je da uskoro planira posjet regiji, da će se u svibnju vrlo vjerojatno susresti s novom hrvatskom vladom i razgovarati o otvorenim pitanjima. Upitan kako ocjenjuje Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije koji je usvojio Hrvatski sabor u prošlome sazivu, Brammertz je rekao da zakonodavna inicijativa prethodne vlade predstavlja nesretan razvoj događaja i prepreku regionalnoj suradnji. "Međutim, novi prijedlog vlade da se taj zakon ukine vidimo kao dobar korak prema nastavku suradnje sudskih vlasti Hrvatske i Srbije", istaknuo je. Ocjenjujući nasljeđe Haaškoga suda Brammertz je ustvrdio kako je sud odigrao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločinaca u regiji. "Haaški sud je počeo s radom u trenutku kada nacionalni sudovi nisu htjeli i nisu mogli izvesti ratne zločince pred lice pravde. Da nije bilo Haaškog suda, vjerojatno ne bi bilo ni pravde za žrtve", rekao je.
ISTANBUL - Predstavnici više od 70 zemalja, među kojima i Hrvatske, okupili su se u nedjelju u Istanbulu kako bi odnijeli odluku o načinima povećanja pritiska na sirijski režim i kako bi naveli Damask da ispoštuje plan Kofija Annana za izlazak iz krize. "Sirija nije ispunila svoja obećanja. Uz tu humanitarnu tragediju u Siriji vrijeme je za akciju", rekao je na početku sastanka turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Druga konferencija Prijatelja Sirije je počela u nazočnosti američke državne tajnice Hillary Clinton i nekoliko europskih i arapskih ministara vanjskih poslova, čelnika Sirijskog nacionalog vijeća (SNC), glavne oporbene skupine. Na konferenciji sudjeluje i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Šef SNC-a Burhan Galiun je u subotu pozvao konferenciju da naoruža pobunjenike Sirijske oslobodilačke vojske. "SNC izražava zahtjeve sirijskog naroda. Nekoliko puta smo pozvali na naoružavanje Sirijske oslobodilačke vojske. Želimo da konferencija Prijatelja Sirije ispuni taj zahtjev. Očekujemo od međunarodne zajednice odluke o obrani građana izloženih svakodnevnim stradanjima", rekao je. Za tu ideju, koju odbacuju SAD i brojne arapske i zapadne zemlje, zalažu se Katar i Saudijska Arabija, čiji je ministar vanjskih poslova, princ Saud al-Faisal u subotu ponovio poziv da se naoruža sirijska oporba kazavši kako je to "dužnost".
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. predvodio je u nedjelju misu Cvjetne nedjelje na Trgu svetog Petra u Rimu u nazočnosti tisuća vjernika okupljenih na proslavi početka Velikog svetog tjedna. Treću godinu zaredom Papa je stigao u papamobilu, a ne pješice do oltara podignutog u podnožju obeliska u središtu Trga Svetog Petra. Blizu obeliska je rekonstruiran vrt stoljetnih maslina. Benedikt XVI. koji će 16. travnja proslaviti 85. rođendan, vratio se u četvrtak sa šestodnevnih apostolskih putovanja u Meksiko i Kubu i izgleda u dobroj formi. Tijekom homilije Papa se pitao "tko je za nas Isusu Nazarećanin, što mislimo o Mesiji, a što o Bogu" i naglasio da je to "ključno pitanje koje ne možemo izbjeći, jer smo tijekom ovog tjedna pozvani slijediti našeg Kralja koji je za prijestolje izabrao križ". "Pozvani smo slijediti Mesiju koji nam ne jamči jednostavnu zemaljsku, već nebesku sreću, blaženstvo Boga. Moramo se pitati koja su naša očekivanja. Koje su naše najdublje želje s kojima smo danas došli ovamo proslaviti blagdan Cvjetnice kojim počinje Veliki tjedan", naglasio je Benedikt XVI.