BUDIMPEŠTA - Mađarski predsjednik Pal Schmitt, kojem je u četvrtak budimpeštansko sveučilište Semmelweis oduzelo doktorat zbog plagijata, odbio je dati ostavku jer smatra da njegov doktorat i funkcija šefa države nisu povezani. Predsjednik Schmitt govorio je na državnoj televiziji u petak navečer naglasivši da je doktorat stekao prije 20 godina, a da je izabran za predsjednika države na izborima prije godinu dana. "Iskreno, ne vidim nikakvu vezu između doktorata i predsjedništva. Prihvaćam da sam ostao bez titule, ali pišući disertaciju poštovao sam pravila koja su tada bila na snazi", rekao je. "Iako imam 70 godina, još uvijek imam energije i napisat ću novu disertaciju kako bi to dokazao", naglasio je. Schmittu (69), dvostrukom osvajaču zlatne olimpijske medalje u mačevanju i četvrtom predsjedniku države nakon pada komunizma, sveučilište je oduzelo doktorat jer je nakon novinarskog otkrića o Schmittu kao plagijatoru na portalu hvg.hu provelo internu istragu i utvrdilo da su neka poglavlja disertacije prepisana od riječi do riječi. Schmittu je naslov oduzet uz obrazloženje da disertacija ne udovoljava znanstvenim i etičkim standardima.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama zaključio je kako je svjetsko naftno tržište sposobno podnijeti nove sankcije na izvoz iranske nafte krajem lipnja, objavila je u petak Bijela Kuća. "U sadašnjoj gospodarskoj situaciji, uz povećanje proizvodnje nekih zemlja, razine raspoložive proizvodnje i strateške rezerve i uz ostale čimbenike, moguće je znatno smanjenje nabave nafte i naftnih proizvoda od Irana", napisao je Obama u memorandumu koji je objavilo američko predsjedništvo. Obama je po zakonu bio dužan do 30. ožujka, i zatim svakih šest mjeseci, objaviti dopuštaju li okolnosti na naftnom tržištu mogućnost da potrošači "znatno" smanje nabavu iranske nafte. Sankcije su oblik pritiska na Iran da zaustavi svoj nuklearni program za koji zapadne zemlje smatraju da služi razvoju atomskog oružja. Zakon predviđa sankcioniranje stranih financijskih institucija koje kontaktiraju s iranskom središnjom bankom, preko koje se vodi trgovina iranskom naftom.
JERUZALEM - Izraelski vojnici ubili su u petak palestinskog prosvjednika u Gazi, gdje su tisuće Palestinaca s autonomnih područja, Izraela i susjednih zemalja sudjelovale u godišnjem prosvjedu protiv izraleske zemljišne politike. Izraelske snage bile su podignute u visok stupanj pripravnosti i raspoređene uz granicu Izraela i palestinskih teritorija kako se ne bi ponovilo prošlogodišnje nasilje kada je najmanje 38 ljudi poginulo uz granicu s Libanonom i Sirijom. "Dan zemlje" svake godine obilježavaju izraelski Arapi i Palestinci na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze prosvjedujući protiv, kako tvrde, diskriminirajuće zemljišne politike Izraela. Medicinski izvori u Gazi prenose da su izraelski vojnici ubili 21-godišnjeg Mahmouda Zakuta i teško ranili jednog muškarca dok su se približavali granici s Izraelom tijekom prosvjeda koji je organizirao Hamas. Izraelska vojska objavila je da su vojnici najprije pucali u zrak, a potom u Zakuta, u skladu s vojnim pravilima. Tijekom dana došlo je i do sukoba prosvjednika i policije u okolici Jeruzalema. Na palestinsko gađanje kamenjem, izraelski su vojnici odgovorili suzavcem i gumenim mecima. Desetak Palestinaca iz tog je sukoba primljeno u bolnicu s lakšim ozljedama i jedan s težim.
BRUXELLES - EU i Ukrajina parafirale su u petak sporazum o jačanju političke i gospodarske integracije, no dužnosnici Unije ističu da će on zaživjeti samo ako politička klima u Ukrajini postane "europskija". Time je okončan tehnički dio posla na Sporazumu o pridruživanju s Ukrajinom, uključujući i ono što u EU-u nazivaju "dubinski i sveobuhvatni" sporazum o slobodnoj trgovini. On pokriva trgovinu roba i usluga, ulaganja i slobodu kretanja kapitala, kao i područje intelektualnog vlasništva, rekao je visoki europski dužnosnik. Sporazumom se od Ukrajine traži da usvoji brojne europske zakone. Prije stupanja na snagu, sporazum moraju potpisati vlade i parlamenti 27 zemalja članica Unije. To je trenutačno malo vjerojatno zbog zabrinutosti Europe oko pravnog sustava, uhićenja oporbenih čelnika i uvjerenja da su izbori nepošteni i neslobodni. Poseban problem je sedmogodišnje zatvorska kazna bivšoj premijerki Juliji Timošenko za zloporabu ovlasti, što na Zapadu ocijenjuju kao politički motivirani proces.