BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak izrazila očekivanje da bi se ministri financija zemalja članica EU-a na neformalnom sastanku u Kopenhagenu krajem ovoga tjedna mogli dogovoriti jačanje kriznog fonda za zaštitu eura. "Vjerujemo da je kombiniranje kreditnih sposobnosti postojećeg fonda EFSF-a i budućeg ESM-a dobar način za uklanjanje sumnji u sposobnost eurozone da se nosi s krizom", izjavio je Amadeu Altafaj Tardio, glasnogovornik povjerenika za monetarna i ekonomska pitanja Olija Rehna. U okviru borbe za spas eura, EU je dogovorila uspostavu stalnog kriznog fonda Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji bi trebao početi djelovati u srpnju ove godine. Taj bi fond trebao imati na raspolaganju 500 milijardi eura, što mnogi smatraju nedovoljnim u slučaju da se neka od većih članica, poput Italije, nađe u situaciji da se ne može zaduživati na financijskim tržištima kako bi servisirala svoje dugove. Privremenom fondu EFSF, koji je u početku imao 440 milijardi eura, nakon pomoći Grčkoj, Irskoj i Portugalu kreditni kapacitet pao je na oko 240 milijardi eura. Europska komisija iznijela je nekoliko ideja kako povećati zaštitni zid oko eurozone. Najizglednija je da EFSF nastavi djelovati i nakon što krene ESM, čime bi se ukupno dobilo 740 milijardi eura kreditnih sposobnosti.
FRANKFURT/TOKIO - Ključno je da Europska središnja banka (ECB) postupno privede kraju nestandardne mjere kako ne bi stvorila nove rizike za financijski sustav, upozorio je u ponedjeljak član upravnog vijeća banke Benoit Coeure. "Pravovremeno ukidanje nestandardnih mjera i povratak na manje popustljivu politiku, kada za to sazriju uvjeti u gospodarstvu, od temeljne je važnosti", kazao je Benoit Coeure na bankovnoj konferenciji u Tokiju. "Ublažavanje monetarne politike kroz dulje vremensko razdoblje moglo bi potaknuti prekomjerno poduzimanje rizika, zaduživanje i snažan rast cijena imovine. To bi moglo odvratiti banke, kompanije i vlade od jačanja bilanci i posljedično stvoriti ovisnost o niskim kamatnim stopama", rekao je. Od izbijanja aktualne krize ECB je pokušavao suzbiti krizu na brojnim frontama. Najnovije mjere ECB-a uključuju više od 1.000 milijardi eura vrijednih jeftinih trogodišnjih zajmova bankama u eurozoni u sklopu aukcija u prosincu i veljači kako bi se spriječila nestašicu kredita. "Nije uloga ECB-a da otklanja temeljni uzrok krize. Monetarna politika nije i ne može biti zamjena za održive fiskalne politike, strukturalne reforme i odgovarajuće upravljanje. Te su politike u nadležnosti vlada", kazao je Coeure u Tokiju.
KOPENHAGEN - Europska agencija za okoliš (EEA) u Kopenhagenu pokrenula je internetsku platformu koja bi trebala pomoći europskim gospodarstvima da smanje financijske troškove klimatskih promjena. Platforma "CLIMATE-ADAPT" omogućit će korisnicima pristup i razmjenu informacija o očekivanim klimatskim promjenama u Europi, sadašnjim i budućim ranjivim regijama i sektorima, te nacionalnim i transnacionalnim strategijama prilagodbe. Platforma će objediniti "svo znanje koje posjedujemo na općinskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini", kao i rješenja koja su predložili znanstvenici i tvrtke, kazala je europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard. "Puno govorimo o gospodarskoj i financijskoj krizi, ali da budem iskrena mislim da proživljavamo mnogo ozbiljniju krizu i to klimatsku", upozorila je danska ministrica za zaštitu okoliša Ida Auken. Europska komisija procjenjuje da bi, kada bi se danas ostvarile klimatske prognoze za 2080., godišnja šteta gospodarstvu EU-a iznosila između 20 i 65 milijardi eura.
ŽENEVA - Proizvođač satova Swatch najavio je proizvodnju ekološkog autombila koji bi za pogonsko gorivo koristio tekući vodik i kisik, izjavio je dužnosnik tvrtke Nick Hayek za švicarske novine NZZ am Sonntag. "Tekući vodik i kisik se koriste kao gorivo, a ta kombinacija proizvodi odlično sagorjevanje", objasnio Hayek i dodao da je podružnica Swatcha specijalizirana za automobile već proizvela prototip ekološkog vozila. Kazao je također da se još ne zna da li bi proizvodnja te vrste vozila bila isplativa. Ovo nije prvi pokušaj Swatcha u proizvodnji ekološkog vozila. Godine 1997. Swatch se udružio s Daimler-Benzom u proizvodnji Smarta, ali je potom prodao svoje udjele.
BRUXELLES - Više od tri četvrtine europskih građana zna se služiti računalom, petina mladih napisala je neki računalni program, a 3,4 posto studenata diplomiralo je računarstvo, objavio je Eurostat povodom Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija 2012. koji se obilježava od 26. do 30. ožujka. Po podacima za 2011., više od tri četvrtine europskih građana u dobi od 16 do 74 godine služilo se računalom, odnosno 96 posto u dobi od 16 do 24 godine. Računalom se najviše služe građani Švedske (96 posto), Danske, Luksemburga i Nizozemske (94 posto), a najmanje Rumunjske (50 posto), Bugarske (55 posto) i Grčke (59 posto). U većini država članica udio mladih koji se služe računalom veći je od 95 posto. U Hrvatskoj, računarstvo je 2009. diplomiralo 4 posto ukupnog broja studenata, prema 2,4 posto 2005.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Neočekivano poboljšanje njemačkog poslovnog raspoloženje potaknulo je u ponedjeljak rast europskih tržišta dionica, iako ulagače donekle brine što španjolska vladajuća stranka nije uspjela osvojiti jasnu izbornu pobjedu na regionalnim izborima u Andaluziji. Indeks Londonske burze FTSE porastao je 0,6 posto na 5.892 boda, indeks Frankfurtske burze DAX za jedan posto na 7.063 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,5 posto i iznosio 3.493 boda. Najveći dobitnici bile su cikličke dionice, poput proizvođača automobila Daimler i Renaulta, na dobitku 2,5 odnosno 1,5 posto. Ojačali su i proizvođači cementa. Ključni španjolski burzovni indeks Ibex pao je 1,4 posto. Najviše su oslabile španjolske banke. Talijanske banke Intesa Sanpaolo i UniCredit također su oslabile, za 2,2 posto odnosno 1,9 posto, nakon što je talijanski premijer Mario Monti u subotu kazao da se pribojava širenja dužničke krize sa Španjolske na Italiju.
LONDON/NEW YORK - Dolar je u ponedjeljak oslabio prema euru i švicarskom franku na međunarodnim tržištima nakon što je predsjednik američke središnje banke Fed kazao da najveće svjetsko gospodarstvo treba brže rasti da bi se smanjila stopa nezaposlenosti. Euro je u takvim okolnostima bio na dobitku 0,32 posto i njime se trgovalo po 1,3314 dolara, nakon što je nakratko dosegnuo najvišu razinu u danu od 1,3329 dolara. Dolar je oslabio i prema švicarskom franku, kliznuvši za 0,32 posto na 90,48 švicarskih centima. Američka valuta ojačala je pak prema jenu za 0,45 posto i njime se trgovalo po 82,68 jena. Dolar se našao pod pritiskom nakon što je predsjednik Feda Ben Bernanke svojim ocjenama podupro stajališta da bi banka tržište ponovo mogla preplaviti likvidnošću u sklopu novog kruga kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. To je poduprlo stajališta da će američka monetarna politika ostati nepromijenjena još neko vrijeme i pobudilo nade da bi tržišta mogla svjedočiti novom krugu kvantitativnog popuštanja američke središnje banke.