Jagoda Munić iz Zelene akcije kaže da u SAD-u i drugdje u svijetu ima primjera rušenja brana zbog posljedica njihova rada. Ako se pokaže da rušenje brane u Lešću nije moguće, od odgovornih traže da se bitno poveća minimalni režim protoka vode. Takozvani biološki minimum s 2,7 prostornih metara u sekundi treba povećati i time znatno ublažiti razorni utjecaj vodnoga vala, posebice kada prorade generatori i kad se pušta od 60 do 120 prostornih metara vode u sekundi.
Denis Frančišković i Eko-Pan traže da se postavi pitanje "političke, moralne i neke druge odgovornosti" zato što se, unatoč glasnim upozorenjima zelenih, prije pet godina dopustila gradnja HE Lešća, a sada 15. veljače i službeno u uredu župana donose "zaključake o potrebnim radnjama i mjerama za sanaciju zemljanih obala, sigurnosti cesta i putova i zaštiti kupača tijekom kupališne sezone te poduzimaju akciju za poribljavanje rijeke nizvodno od brane".
Pošto je uništen kanjon Dobre, s teškim posljedicama, u dobro uređenim državama za tako loše vođen projekt netko bi već bio u zatvoru, a u jednom Japanu voditelj projekta i njegov tim vjerojatno bi počinili javni harakiri, rekao je Frančišković.
Munić je ustvrdila kako se HE Lešće gradila prema studiji utjecaja na okoliš iz 1986., koju nitko nije mogao dobiti na uvid, te bez studije isplativosti izgradnje tog objekta. Cijena se s početnih 55 milijuna eura povećala na gotovo 100 milijuna eura, a zbog najavljenih sanacija štete, moguće gradnje nasipa i slično, konačni bi trošak izgradnje mogao biti i znatno veći.
Stvar se može relativno lako popraviti, a to je da se brana sruši i kanjon vrati u prvobitno stanje. Iako ćemo zbog jedne glupe i škodljive investicije biti malo siromašniji, možda ćemo naučiti lekciju i zaustaviti ostale slične štetne projekte, rekla je Munić.
Najavila je da će Zelena akcija učiniti sve da HEP ne ostvari još dva štetna projekta koja imaju stare i loše studije, projekt za novu HE Kosinj iz 1988. i HE Omblu iz 1999. godine.
U vezi s izgradnjom još 15 hidrocentrala u Karlovačkoj županiji, što je predviđeno i prostornim planovima, Frančišković je rekao kako je potrebno potpuno "redefiniranje upravljanja rijekama" jer je nedopustivo da se uništava priroda na svakih nekoliko kilometara vodnog toka s malim hidrocentralama, makar svaka za sebe možda i ne bi bila jako štetna.
Na sjednici Tima za uklanjanje posljedica rada HE Lešće, održanoj 15. veljače, rečeno je da se izrađuje studija za sanaciju obala i plavljenja polja, slijedi natječaj, a ona će biti gotova ove godine. Milan Sabljak, direktor HE Gojak u sklopu koje nizvodno radi i HE Lešće, rekao je da je gradnja izvedena točno po projektu i ostaloj dokumentaciji, a da je tijekom probnog rada od kolovoza 2010. do sada utvrđeno da studijom o utjecaju na okoliš "nisu bile sagledane sve posljedice vodnih valova na trideset kilometara dugačkome toku Dobre do ušća u Kupu i dalje utjecaj na Kupu".