BEOGRAD - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u utorak u Beogradu kako Hrvatska tek treba zauzeti stajalište u vezi s kandidaturom srbijanskog ministra Vuka Jeremića za predsjednika Opće skupštine UN te najavila kako će na večerašnjem bilateralnom sastanku s njime razgovarati i o toj temi. ''Različite se špekulacije javljaju, mi smo tek prije dva dana dobili tu najavu. Malo nas je iznenadilo moram reći, obzirom da je to područje, dakle taj dio Europe sada na redu sa svojom kandidaturom i obično je tu postojao konsenzus, ali u ovom trenutku Hrvatska još treba zauzeti stav oko toga'', kazala je Pusić novinarima u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu nakon sastanka s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji. Istaknula je kako je stajalište o tom pitanju potrebno zauzeti do lipnja te da će Hrvatska do tada imati definitivno stajalište.
BEOGRAD - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovarala je u utorak u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu s predstavnicima hrvatske manjinske zajednice u Srbiji o položaju Hrvata u toj zemlji. Ministrica, koja u utorak Beogradu boravi u povodu neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), izjavila je po završetku sastanka da je u razgovorima bilo riječi o obrazovanju, političkoj predstavljenosti hrvatske manjine, znanstvenoj i kulturnoj suradnji, pitanju udžbenika i obrazovnih materijala na hrvatskom jeziku, odnosno o stvarima koje su ključne za održanje, identitet i procvat hrvatske zajednice u Srbiji. Upitana o tome treba li i može li Hrvatska učiniti više za Hrvate u Srbiji, Pusić je kazala kako Hrvatska u tom pogledu mora proaktivnije nastupiti prema regiji, pa i u ovom slučaju, u suradnji s hrvatskom zajednicom u Srbiji. Istaknula je kako se, kao komparativna prednost, mora početi koristiti to da hrvatski jezik razumije oko 20 milijuna ljudi u regiji, te da sa tog stajališta zasigurno postoji ogroman prostor i za kulturnu, medijsku i obrazovnu suradnju. U obrazovnoj suradnji posebnu ulogu bi moglo igrati formiranje centara izvrsnosti u Hrvatskoj, preko kojih bi se onda promicalo i visoko obrazovanje kao proizvod koji ljudi iz regije žele kupiti i žele tamo studirati. "Što se Hrvata iz Srbije tiče, tu treba pojačati suradnju naročito na temu obrazovanja, i ovdje u Srbiji, ali i mogućnosti visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj'', navela je Pusić.
SARAJEVO - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Srbije Boris Tadić i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović okupit će se u četvrtak i petak na Jahorini kod Sarajeva kako bi razgovarali o stanju u regiji, potvrđeno je u utorak Hini iz Predsjedništva BiH. Kako se doznaje, predsjednici će se u četvrtak naći na zajedničkoj večeri, a u petak će razgovarati o zajedničkim problemima i pitanjima od interesa za sve tri države. Tijekom ovog susreta, koji je najavljen kao neformalni, predviđena je rasprava o pet tema koje su ocijenjene važnima za sve tri države. Prema riječima Davora Vuletića, savjetnika predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, predviđena je rasprava o koordinaciji aktivnosti u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkoj kandidaturi za organiziranje sportskih natjecanja te o zajedničkom apliciranju za fondove Europske unije namijenjene prekograničnoj suradnji. Previđeni su i razgovori o zajedničkom zastupanju u konzularnim stvarima u trećim državama te o novom graničnom režimu koji će nastupiti kao posljedica ulaska Hrvatske u EU. U uredu hrvatskog predsjednika Hini je međutim potvrđeno kako bi među temama o kojima će se raspravljati moglo biti i procesuiranje ratnih zločina. Predsjednik Josipović sugovornicima na Jahorini tako kani iznijeti svoj prijedlog rješavanja ovog problema bilo kroz bilateralne ili kroz trilateralni sporazum Hrvatske, Srbije i BiH.
KIJEV - Više od 60 ljudi umrlo je od posljedica vala hladnoće diljem istočne Europe, a neke države bile su prisiljene pozvati vojsku da pomogne osigurati hranu i medicinske potrepštine i organizirati prihvatilišta za beskućnike. Najmanje 30 ljudi, od kojih su većina beskućnici, umrlo je u Ukrajini u posljednjih pet dana, priopćilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo za izvanredna stanja. Usto je oko 500 ljudi primljeno u bolnice zbog ozeblina te prehlade ili sličnih bolesti uzrokovanih hladnoćom. Ovo je najhladnija zima u Ukrajini u zadnjih šest godina. U toj bivšoj sovjetskoj republici temperature se obično spuštaju do minus 15 Celzija. Ministarstvo je izvijestilo kako je oko 1600 prihvatnih centara spremno kako bi ponudilo utočište, hranu i tekućinu beskućnicima. Temperatura u Ukrajini pala je na minus 33 Celzijeva stupnja, dok je u istočnoj BiH zabilježen minus 31 stupanj, a u Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj minus 30. Meteorolozi su objavili da će hladnoća potrajati barem do petka, a novi snijeg se očekuje u toj regiji u srijedu. Petero ljudi umrlo je u Bugarskoj, a osam u Rumunjskoj gdje su vojnici pozvani prošlog tjedna kako bi spasili stotine ljudi koji su ostali zarobljeni u automobilima negdje na cestama zbog mećave. Crno more je zaleđeno oko rumunjskog turističkog odredišta Mamaje, a preko granice u Bugarskoj slano jezero se zamrznulo prvi put u 58 godina. Tijekom noći u Poljskoj je umrlo petero ljudi, tako da je broj žrtava hladnoće u toj zemlji porastao na 15. Nekoliko njih se otrovalo ugljikovim monoksidom zbog neispravnih sustava grijanja, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
TAMPA - Republikanski birači počeli su u utorak ujutro u 7 sati po mjesnom vremenu izlaziti na biračka mjesta u državi Floridi na stranačke izbore za republikansku nominaciju za američke predsjedničke izbore, a favoritom se smatra bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney. Biračka mjesta zatvaraju se u 1 sat iza ponoći po srednjoeuropskom vremenu. Prema istraživanju javnog mnijenja, najviše izgleda za pobjedu na Floridi ima Mitt Romney, koji u anketama ima od 11 do 15 postotaka prednosti pred bivšim predsjednikom Predstavničkog doma, konzervativcem Newtom Gingrichem. Daleko iza njih su, kako je pokazalo istraživanje javnog mišljenja, Teksašanin Ron Paul i Rick Santorum. Florida je četvrta najnaseljenija američka država u kojoj su na birališta pozvana četiri milijuna birača. Pobjeda bi znatno ojačala Romneyevu poziciju u utrci za republikansku nominaciju jer će svih 50 floridskih delagata za stranačku konvenciju pripasti pobjedniku izbora.
RIM - Talijanske vlasti završile su potragu za tijelima u potopljenim dijelovima nasukanog kruzera Costa Concordije, više od dva tjedna nakon brodoloma, objavili su izvori iz talijanske civilne zaštite. Uvjeti u olupini onemogućuju siguran nastavak rada ronilaca u potopljenim dijelovima 290 metara dugog broda, rekao je izvor. Odluka će biti službeno objavljena nakon što se o njoj obavijeste obitelji 15 osoba koje se još vode kao nestale. Od nesreće koja se dogodila prije 17 dana pronađeno je ukupno 17 tijela. Potraga će biti nastavljena u drugim dijelovima djelomice potonulog broda i na 18 četvornih kilometara mora oko broda, gdje je viđeno nekoliko neistraženih objekata. Kruzer Costa Concordia na kojem je bilo 4200 putnika i članova posade nasukao se 13. siječnja ispred otoka Giglia.
AMAN - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je u utorak kako se nada da će Vijeće sigurnosti biti jedinstveno i da će prilikom razmatranja nacrta rezolucije u kojem se sirijski predsjednik Bašar al-Asad poziva da odstupi s vlasti odraziti volju međunarodne zajednice. "Iskreno se nadam da će Vijeće sigurnosti biti jedinstveno i da će govoriti na dosljedan način i odraziti želje međunarodne zajednice", rekao je on novinarima u glavnom gradu Jordana. "To je od presudne važnosti." Arapska liga, koju podupiru SAD, Francuska i Velika Britanija, tražit će u utorak od Vijeća sigurnosti da usvoji rezoluciju kojoj se protivi Rusija, jedna od rijetkih sirijskih saveznica, zato što bi ona mogla otvoriti put za vojnu intervenciju u Siriji. Kina, koja kao i Rusija ima pravo veta, također ima rezerve glede nacrta rezolucije. Zamjenik ruskog šefa diplomacije Genadij Gatilov izjavio je u utorak da je guranje ovakve rezolucije "put prema građanskom ratu" u Siriji.
PARIZ - Francuski ustavni sud zaprimio je u utorak tužbe senatora i zastupnika protiv zakona kojim se kažnjava nijekanje genocida iz 1915. nad Armencima, što ga je francuski parlament prihvatio 23. siječnja te izazvao krizu s Tuskom. Potpise na tužbu stavila su 72 senatora od potrebnih 60 da bi tužba bila prihvaćena. Njihovu inicijativu pozdravio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan. Francuski ustavni sud može zabraniti zakon koji ocijeni protivnim ustavu na zahtjev 60 zastupnika Nacionalne skupštine, 60 senatora, na zahtjev predsjednika republike, predsjednika Nacionalne skupštine ili Senata. Tužba je prekinula primjenu zakona koja je trebala nastupiti u roku od dva tjedna nakon prihvaćanja teksta, a Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od mjesec dana. Prihvaćanje zakona o kažnjavanju nijekanja genocida što ga je Osmansko Carstvo počinilo nad 1,5 milijuna Armenaca tijekom Prvog svjetskog rata, izazvalo je krizu s Turskom koja je prekinula vojnu i političku suradnju te najavila nove mjere ako zakon potpiše francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.