ZAGREB - Svjetske i regionalne novinske agencije u nedjelju opsežno pišu o referendumu na kojem se 4,5 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu izjašnjava žele li da njihova zemlja postane članica Europske unije, ističući kako je ovo tek drugi referendum u Hrvatskoj, nakon onoga o samostalnosti iz svibnja 1991. godine. Reuters piše da su hrvatski čelnici jasno "dali do znanja da nema bolje opcije od pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, usprkos ekonomskim previranjima" u bloku 27-orice. Zagovornici pristupanja, javlja Reuters, smatraju da bi Hrvatska u slučaju negativnog ishoda "zaglavila" s problemima opterećenim bivšim jugoslavenskim republikama zapadnog Balkana, "opustošenog ratovima iz 90-ih i jedinim dijelom jugoistočne Europe koji je još uvijek izvan EU-a". AFP piše da su hrvatski politički dužnosnici, "jednoglasno proeuropski orijentirani", ocijenili da je glas u korist integracije u EU "najvažnija odluka u zemlji od njezina osamostaljenja koja je izborena uz cijenu rata od 1991-95 protiv srpskih pobunjenika i u kojem je poginulo 20.000 ljudi". Agencija prenosi i riječi predsjednika Ive Josipovića nakon glasovanja da je "ovo veliki dan za Hrvatsku" te da ga veseli što će cijela Europa postati njegov dom. BBC prenosi kako ankete sugeriraju da će 60 posto Hrvata na referendumu zaokružiti "za" i da su sve glavne političke stranke u tom taboru, dodajući kako je entuzijazam za ulazak Hrvatske u EU ipak opao u odnosu na prije nekoliko godina. BBC također ističe proeuropsku poruku Ante Gotovine iz Haaga, ocjenivši je "iznenađenjem" s obzirom na to da je njegov bijeg od haaške optužnice svojedobno bio prepreka u hrvatskom približavanju Uniji.
ZAGREB - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) u svojem je najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu, objavljenim u nedjelju, ocijenila da napredak Hrvatske na području ljudskih prava, kao države koja je dovršila pregovore s EU-om o punopravnom članstvu, zaostaje u odnosu na preuzete obveze. "Reakcija vlade na osuđujuću presudu ICTY-ja hrvatskim generalima i način rješavanja pitanja ratnih zločina na domaćim sudovima ukazuju na nastavak poteškoća u suočavanju s prošlošću", stoji u izvješću HRW-a. Presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču potaknula je višednevne prosvjede skupina ratnih veterana i osudu hrvatskih političkih čelnika, uključujući tadašnju "premijerku Jadranku Kosor i predsjednika Ivu Josipovića", dodaje HRW u svom izvješću. U njemu se također navodi da je u prvih osam mjeseci 2011. godine dvadeset osoba optuženo za ratne zločine na domaćim sudovima: 11 Srba i devet pripadnika hrvatske vojske i policije, a da je među njima najvažniji Tomislav Merčep, optužen po zapovjednoj odgovornosti za protuzakonito pritvaranje, mučenje i ubojstvo 53 pripadnika JNA 1991. godine. HRW navodi i da se posljednjih šest mjeseci 2010. i prvih šest mjeseci 2011., u Hrvatsku, prema podacima UNHCR-a, vratilo 479 izbjeglih Srba, što je nešto manje nego u istom razdoblju godinu dana ranije. HRW piše da su hrvatske vlasti počele s primjenom odluke iz rujna 2010. kojom se Srbima kojima su za vrijeme rata bila oduzeta stanarska prava omogućila kupnja stana uz popust do 70 posto, ali da se do sredine prošle godine nije prodao niti jedan stan jer je došlo do zastoja u pravnoj registraciji državnog tijela zaduženog za prodaju stanova, što se ocjenjuje preprekom njihovoj reintegraciji u hrvatsko društvo. Navodi se također da Hrvatska objavila dugoočekivani plan za deinstitucionalizaciju osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama, odnosno za njihovu integraciju u društvo, ali je učinila malo toga na njegovoj provedbi.
TEHERAN - Sedamnaest ljudi je poginulo u potonuću iranskog broda u subotu navečer u Hormuškom tjesnacu, izvijestila je u nedjelju službena novinska agencija IRNA. Brod na kojem se nalazilo 20 putnika, njegov kapetan i jedan mornar ostao je bez goriva tijekom plovidbe nakon čega su ga jaki vjetrovi prevrnuli i poslije potopili, dodaje agencija. Nevrijeme je otežavalo akcije spašavanja tijekom kojih spasioci nisu uspjeli spasiti pet osoba, dodaje IRNA i precizira da je pronađeno 16 tijela, a jedan se putnik i dalje smatra nestalim.
KAIRO - Arapski ministri na sastanku Arapske lige počeli su u nedjelju u Kairu razmatrati izvješće o promatračkoj misiji u Siriji, koja bi mogla biti produžena za mjesec dana unatoč sve jačim kritikama. Izvješće je predstavio šef promatrača, sudanski general Mohamed Ahmed Mustafa al-Dabi. Misija se nalazi na terenu od 26. prosinca, ali je zbog nemoći da prekine nasilje doživjela oštre kritike oporbe režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Aasada. Zamjenik šefa ćelije Arapske lige zadužene za misiju, Ali Jarush je rekao u subotu da "sve ukazuje da će misija biti produžena za mjesec dana".