BRUXELLES - Hrvatska će i prije nego što se na to obveže primjenjivati odredbe fiskalnog pakta, kojim se ograničava proračunski deficit i javni dug, a u rezanju potrošnje i deficita ne vidi cilj nego sredstvo koje treba omogućiti rast, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Zoran Milanović. Hrvatski premijer sudjelovat će u ponedjeljak popodne prvi put na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, na kojima Hrvatska do ulaska sudjeluje kao aktivni promatrač. Prije početka summita Milanović se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Komisije Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Također je sudjelovao i na sastanku lidera Stranke europskih socijalista (PES). "Ono što mi u Hrvatskoj radimo s proračunom, a što nije pretjerano lijepo ni popularno, ali je nužno, to Europa radi na svojoj razini dogovarajući ugovor o fiskalnom paktu, koji se svodi na to da se fiskalni deficit i javni dug ograničavaju i da to postaje dio europskih ugovora. To je vrlo strogo pravilo, mi ćemo ga primjenjivati prije nego što nas to bude obvezivalo", rekao je Milanović nakon susreta s Barrosom i Fueleom. Milanović je dodao da bi Hrvatska u ovom trenutku zadovoljila odredbe fiskalnog pakta, za koji se očekuje da danas bude dogovoren, ističučući da "nema nikakve sreće u rezanju deficita, ako nemate rast".
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovat će u utorak u Beogradu na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), u okviru predsjedanja Republike Srbije ovom regionalnom inicijativom, priopćio je u ponedjeljak MVEP. Na sastanku, kojeg će otvoriti srbijanski predsjednik Boris Tadić, a voditi ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, raspravljat će se o odnosima zemalja u regiji, rješavanju preostalih otvorenih pitanja i napretku zemalja jugoistočne Europe prema euroatlantskim integracijama. Za vrijeme boravka u Beogradu ministricu Vesnu Pusić primit će i srbijanski predsjednik Boris Tadić. Na marginama sastanka SEECP-a Pusić će održati bilateralni sastanak s Jeremićem, a također su predviđeni sastanci s ministrima vanjskih poslova Turske Ahmetom Davutogluom i Grčke Stavrosom Dimasom. Tijekom boravka u Beogradu ministrica Pusić sastat će se i s predstavnicima hrvatske manjine - predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, predsjednikom Demokratskog Saveza Hrvata u Vojvodini Petrom Kuntićem, te ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovim.
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo predložilo je raspravnom vijeću Haaškoga suda izmjene optužnice protiv bivšeg vođe pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića kojima se precizira njegova odgovornost u okviru udruženog zločinačkog pothvata te ispravljaju neke nejasnoće u optužnici, objavio je u ponedjeljak Haaški sud. Predloženim izmjenama optužnice jasnije se i preciznije iznose točke optužnice i one ne predstavljaju materijalnu izmjenu optužnice odnosno dodavanje novih točaka, navodi se u tužiteljskom prijedlogu podnesenom 27. siječnja. Bivši predsjednik tzv. RSK optužen je za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim hrvatskim područjima tijekom Domovinskog rata te za niz drugih zločina među kojima su i zlostavljanja, razaranja i pljačka. Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio nasilno i trajno ukloniti Hrvate i drugo nesrpsko stanovništvo s trećine hrvatskog teritorija koji su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Tužiteljstvo navodi kako izmjenama želi preciznije definirati Hadžićev značajni doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu kako djelima tako i propustima.
ZAGREB - Val hladnoće koji je proteklih dana zahvatio zemlje srednje i istočne Europe odnio je 22 žrtve, javljaju svjetske agencije u ponedjeljak. U Poljskoj se temperatura na jugoistoku zemlje spustila 27 Celzijevih stupnjeva ispod ništice, a proteklog je vikenda od hladnoće umrlo desetero ljudi, priopćila je poljska policija. Od početka zime u toj je zemlji umrlo 46 osoba, od kojih 22 u siječnju, 19 u prosincu i sedam u studenome, po istom izvoru. "Žrtve su uglavnom beskućnici, osobe pod utjecajem alkohola i starije osobe", rekla je glasnogovornica poljske policije Grazyna Puchalska. Sljedećih dana u Poljskoj će se zadržati tako niske temperature, najavljuju meteorolozi. Val sibirske hladnoće obrušio se i na Bugarsku, gdje su rano jutros izmjerena 24 stupnja ispod ništice, a mediji javljaju o petero poginulih u snježnoj mećavi koja je prošlog tjedna pogodila zemlju. Najniže su temperature izmjerene u ponedjeljak ujutro u Čirpanu, na jugu Bugarske, i u Sevlijevu u srednem dijelu zemlje, izvijestili su meteorolozi koji sljedećih dana najavljuju još niže temperature. U Srbiji, koja ima velikih teškoća zbog obilnog snijega, tri su osobe umrle od studeni, a za dvjema se još traga. U 14 općina proglašeno je izvanredno stanje. Tri osobe smrznule su se u Litvi, a jedna u Češkoj, objavile su tamošnje policije u ponedjeljak.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe putuje u utorak u New York ne bi li "uvjerio Vijeće sigurnosti da ispuni svoje obveze dok sirijski režim nastavlja činiti zločine protiv čovječnosti", priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova. Juppe će sudjelovati na ministarskoj sjednici kojoj će nazočiti više arapskih ministara i ministara zemalja članica Vijeća sigurnosti, rekao je u ponedjeljak Bernard Valero, glasnogovornik Quai d'Orsayja, dodavši da sjednica treba "pomoći" u prihvaćanju nacrta rezolucije o Siriji. Sjednicu je "sazvala Arapska liga, čije napore odobravamo i podupiremo", dodao je Valero. "Danas je jasno da režim mora otići", istaknuo je Juppe nešto ranije tiskovnoj konferenciji u Bordeauxu. "Vrijeme je da Vijeće sigurnosti reagira kako bi pomoglo pronalaženju rješenja za izlazak iz ove krize". Tekst rezolucije koji podupiru Velika Britanija, Francuska i Njemačka, poziva na međunarodnu potporu planu izlaska iz krize za koji se zauzima Arapska liga, a predviđa prekid nasilja i prijenos ovlasti sa sirijskog predsjednika Bašara al-Asada na njegova potpredsjednika prije početka pregovora. Rezoluciji se navodno protive Rusija i Kina. Juppe je slično obraćanje imao 15. ožujka prošle godine povodom rezolucije u Libiji. Kina i Rusija tada su se suzdržale, a VS je odobrio uspostavu zone zabrane letenja iznad te zemlje, što će kasnije omogućiti rušenje Gadafijeva režima.
GAINESVILLE - Najmanje je deset osoba poginulo u masovnom lančanom sudaru na autocesti na Floridi u nedjelju, izvijestili su američki mediji. U sudaru je sudjelovalo najmanje šest kamiona i više od deset osobnih vozila od kojih su se neka zapalila. Svjedoci su izjavili da su vozeći naišli na toliko gust zid dima da nisu mogli vidjeti vozilo ispred sebe nego samo čuti sudare nakon kojih su slijedili vrisak i zapomaganja ozlijeđenih i zarobljenih u olupinama, pišu lokalni mediji. Spasioci su zatekli niz smrskanih vozila čiji su dijelovi bili razasuti na potezu dužem od kilometra, a slaba vidljivost uslijed dima i magle otežavala je nalaženje žrtava u olupinama vozila, priopćila je policija. Vlasti još uvijek nastoje utvrditi što je uzrokovalo sudar tako velikih razmjera na autocesti južno od Gainesvillea na Floridi. Cesta je prije nesreće bila zatvorena zbog guste magle i dima od vjerojatno namjernog paljenja raslinja. Američki mediji izvješćuju da je mjesto nesreće nalikovalo na scenu iz hollywoodskih filmova katastrofe s vozilima smrskanim ispod teških kamiona i olupinama iz kojih se dizao dim.
LJUBLJANA - Velika većina Slovenaca ne bi dobro prihvatila prodaju Mercatora koncernu Agrokor, o čemu će u konačnici biti presudno stajalište nove vlade, navode u ponedjeljak slovenski mediji.Prema telefonskoj anketi provednoj prošlog tjedna, koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo", protiv prodaje Mercatora njegovu hrvatskom konkurentu je više od 84 posto od 600 ispitanika. O prodaji svojih dionica Mercatora prema Agrokorovoj neobvezujućoj ponudi od 231 euro za dionicu (dionice Mercatora na Ljubljanskoj burzi u ponedjeljak je iznosila 140 eura) ovih su dana trebali odlučivati na skupštinama dioničara Nove Ljubljanske banke (NLB) i skupine Pivovarne Laško (PL), no odluka je odgođena i vjerojatno će se pričekati formiranje nove slovenske vlade, navode mediji. Dodaje se da je NLB u većinskom vlasništvu države, a i većina dionica Mercatora posredno je pod kontrolom države i njenih fondova pa će o eventualnoj prodaji morati odlučiti vlada koju u iduća dva tjedna treba formirati Janez Janša. Procjenjuje se da, s obzirom na stajalište javnosti i protivljenje prodaji Mercatora od prijašnje vlade, ta odluka niti za novu vladu neće biti laka.
ZAGREB - Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, kojemu se u Haagu sudi za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, traži od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) odštetu od dva milijuna eura zbog povreda njegovih prava tijekom devetogodišnjeg pritvora, objavio je u ponedjeljak Haaški sud. "Na temelju povreda osnovnih ljudskih prava tijekom devetogodišnjeg pritvora profesor Vojislav Šešelj traži od ICTY-ja odštetu u iznosu od dva milijuna eura", navodi se u njegovu zahtjevu podnesenom na stotinjak stranica. U tom zahtjevu među ostalim iznose se i sumnje da je od početka 90-ih godina njegov život bio meta američke i britanske obavještajne službe koje Šešelj usput optužuje da su u Haagu pisale optužnice protiv Srba. Te službe, navodi Šešelj, koriste ICTY kako bi se "osvetile svom starom neprijatelju koji ih je spriječavao da na kraju 20. stoljeća stvore novi svjetski poredak i unipolarni svijet". Šešelj također navodi da ga se u pritvoru liječi davanjem nepoznatih lijekova čime se možda pokušava "eliminirati najvećeg protivnika haaškoga tribunala". Šešelj najveću odštetu od pola milijuna eura traži zbog "namjernog otezanja postupka", a visoko cijeni i povredu prava na financiranje vlastite obrane za što traži 400.000 eura dok za pokušaje da mu se nametne obrana traži 300 tisuća eura.