BRUXELLES
Hrvatski građani će se na referendumu u nedjelju izjasniti o ulasku u Europsku uniju, u koju bi, ako građani tako odluče, ušli 1. srpnja 2013. godine, dok bi suprotna odluka donijela niz pitanja na koja za sada nema sigurnih odgovora. Pred Hrvatskom je povijesni referendum na kojem će njezini državljani odlučiti kamo pripada njihova zemlja i koji će odrediti njezinu budućnost. U slučaju pozitivnog ishoda gotovo da i nema nepoznanica oko toga što slijedi. Hrvatska će vlada uputiti Saboru prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju za koji je potrebna dvotrećinska većina zastupničkih glasova. Nakon toga slijedi polaganje isprave o ratifikaciji Ugovora i onda kreće postupak ratifikacije u 27 zemalja članica EU-a. Taj postupak bi se trebao završiti do 30. lipnja 2013. godine i Hrvatska bi 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske unije. Negativan ishod otvara niz pitanja na koja je u ovom trenutku nemoguće dati precizne odgovore.
ZAGREB
Internetska enciklopedija Wikipedia u četvrtak je ponovno dostupna korisnicima pošto je tijekom protekla 24 sata, zajedno s još oko 7000 drugih internetskih stranica, bila zatvorena u znak prosvjeda protiv prijedloga dvaju novih američkih zakona protiv internetskog piratstva. U akciji bez presedana osim Wikipedije sudjelovali su između ostalih i Google, Mozilla, Reddit, WordPRess, TwitPic, Cheezburger, BoingBoing i Minecraft, prosvjedujući protiv prijedloga zakona "Stop Online Piracy Act" (SOPA), podnesena američkom Kongresu, te "Protect IP Act" (PIPA) koji se trenutačno razmatra u Senatu. Ti zakoni imaju podršku Hollywooda, glazbene industrije i Američke trgovinske komore, a namijenjeni su prije svega sprečavanju piratizacije američkih proizvoda izvan zemlje. U prosincu je nekoliko pionira interneta, poput eBaya, Googlea, Twittera, Yahooa! i Wikipedije, objavilo zajedničko otvoreno pismo u kojemu prosvjeduju protiv zakona. Po njihovu mišljenju, prijedlozi koji se razmatraju omogućili bi američkoj vladi da "cenzurira internet služeći se postupcima koji su slični onima kojima se služe Kina, Malezija i Iran".
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama odbacio je kritike svojih republikanskih protivnika protiv njegove vanjske politike i posebice načina na koji se bavi pitanjem iranskog nuklearnog programa, u razgovoru za časopis Time čiji su izvaci objavljeni u srijedu. "Općenito mislim da će biti prilično teško tvrditi da nismo uveli strategiju u zadnje tri godine koja je SAD stavila u solidniji položaj na međunarodnoj sceni nego kad sam preuzeo dužnost" u siječnju 2009., kazao je predsjednik u tom intervjuu. Odgovarajući na napad republikanskih protivnika oko navodne slabosti njegove administracije glede kontroverznog nuklearnog programa Irana, Obama je kazao da je "jasno rekao" još na početku predsjedničke kampanje 2007.-2008. "da ćemo poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječili Iran da se domogne nuklearnog oružja".
TOKIO
Japanski ministar industrije priznao je u četvrtak da bi Japan mogao ostati bez ijednog nuklearnog reaktora u pogonu ovog ljeta zbog oklijevanja stanovništva i lokalnih vlastiju da pristanu ne reaktiviranje brojnih zaustavljenih postrojenja. Ministar Yukio Edano upozorio je u razgovoru za agenciju Dow Jones Newswires da se ne može obvezati oko datuma reaktiviranja zaustavljenih nuklearnih postrojenja. "Ako odredimo datum ponovnog uključenja reaktora to bi značilo da unaprijed izvlačimo pozitivne zaključke o sigurnosti a u tom slučaju ne možemo računati na razumijevanje naroda", objasnio je on. "Već sad moramo poduzeti mjere u slučaju da se više nijedna nuklearna centrala ne aktivira u sljedećim mjesecima a posebno tijekom najveće potrošnje ljeti", dodao je on. Na japanska 54 reaktora samo pet je još aktivno, ali se moraju zaustaviti do svibnja a nitko ne zna kad će se druga postrojenja ponovno moći staviti u pogon.