No, valja reći da je tijekom proteklih godinu dana cijena benzina često bila na razini ili veća od sadašnje, pa je tako cijena eurosupera BS 95 preko 10 kuna (10,02 kune) zadnji je put bila od 3. do 16. svibnja prošle godine.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, zadnji put je eurosuper 95 za 28 lipa kao danas poskupio 26. srpnja prošle godine.
Stručnjaci, sindikalisti i poslodavci procjenjuju da trenutne nove cijene ipak ne bi trebale značajnije utjecati na troškove poslovanja i standard stanovništva, ali to nije tako u slučaju dugotrajnijeg konstantnog rasta.
Prema novom cjeniku, najprodavaniji motorni benzin u Hrvatskoj - eurosuper BS 95, prodaje se za 9,88 kuna po litri, a eurosuper BS 95 class po 9,93 kune. Nova cijena eurosupera BS 98 je 10,23 kune, eurodizel BS stoji 9,59 kuna, a eurodizel BS class 9,64 kune. Nova cijena loživog ulja ekstra lakog je 6,80 kuna, a plavog dizela šest kuna po litri.
U odnosu na cijene s početka prošle godine, aktualne cijene eurosupera 95 i eurosupera 95 class veće su za 57 lipa po litri ili za 6,1 posto, a eurosuper 98 skuplji je za 51 lipu odnosno 5,2 posto.
Dizelska goriva, dominantna u gospodarstvu, poskupjela su još više pa je tako eurodizel class na godišnjoj razini skuplji za kunu i dvije lipe po litri odnosno za 11,8 posto, a plavi dizel, dominantno zastupljen u poljoprivredi i ribarstvu, za kunu i jednu lipu odnosno za 20,2 posto.
Prema Pravilniku o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata promjena cijena ovisi o kretanju cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu i tečaju američkog dolara. Ta je kombinacija ovaj put, prema tumačenju Ine, išla u prilog povećanju cijena. Naime, u razdoblju od prethodne korekcije cijena, prije dva tjedna, kotacije benzina na mediteranskom tržištu pale su do 0,10 posto, a plinskih ulja do 4,43 posto. Međutim, istovremeno je tečaj dolara u odnosu na kunu ojačao za 2,02 posto, pa su, kažu u Ini ostvareni preduvjeti za korekciju maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Igor Dekanić sa Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu upozorava da su u zadnja dva tjedna globalne cijene nafte porasle, što se odrazilo i na protekli dvotjedni prosjek na tržištu Mediterana, a evidentan je i rast tečaja dolara.
U pogledu budućih cijena Dekanić upozorava na aktualne napetosti između Irana i Zapada, posebno SAD-a, oko prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac u Perzijskom zaljevu. Hrvatska ne ovisi izravno o iranskoj nafti, ali tržište nafte je globalno i može reagirati na krizu koja ima globalne posljedice, kaže Dekanić.
Smatra da bi u slučaju eskalacije napetosti i mogućeg vojnog sukoba, posljedice bile globalne i osjetile bi se i kod nas.
Ipak, dodaje, SAD je najavio odlučni odgovor na zatvaranje tjesnaca, a pritom je važno bi li eventualni vojni sukob trajao duže od tri mjeseca. To je, naime, vremensko razdoblje za koje su članice Međunarodne agencije za energiju dužne imati uskladištene zalihe nafte, a ta obveza vrijedi i za Hrvatsku.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ne očekuje da će gospodarstvo dizanjem cijena proizvoda i usluga kompenzirati najnoviji rast cijena goriva. Da smo u "dobroj godini", kao što je bila 2006. ili 2007., gospodarstvo bi vrlo brzo reagiralo povišenjem cijena, ali sada, kad je suočeno sa smanjenom potrošnjom to zacijelo neće učiniti, smatra Sever.
No, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić kaže da bi najavljeni rast cijena svih energenata mogao utjecati na korekciju cijena proizvoda i usluga gospodarstva, ali da one neće biti takve da bi utjecale na standard građana.
Jakelić, kao i Sever, smatra da bi u slučaju daljnjeg rasta cijena naftnih derivata država mogla razmisliti o ponovnom uvođenju plivajućih trošarina kako bi amortizirala rast cijena koji bi značajno utjecao na troškove poslovanja i standard stanovništva.
Na najnovije poskupljenje plavog dizela reagirali su seljačke udruge koje od Ministarstva poljoprivrede i Vlade traže sniženje cijene goriva, posebice plavog dizela.
Za predsjednika Gospodarsko-interesnog udruženja Hrvatski cestovni prijevoznici Marijana Banellija pak, od cijene goriva važnije je utvrditi minimalne cijene prijevozničkih usluga, kako bi se uklonila nelojalna konkurencija, no kaže da država nema sluha za takvo rješenje premda je ono na snazi u nizu zemalja Europske unije.