ZAGREB
Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda održat će u 13 sati sjednicu na kojoj će odlučiti o puštanju na slobodu bivšeg premijera Ive Sanadera koji će morati dati obećanje da se neće kriti i bez odobrenja suda napuštati boravište. Optužno vijeće će iza zatvorenih vrata utvrditi jesu li ostvareni i ostali uvjeti za njegovo puštanje na slobodu, odnosno jesu li se sudovi uknjižili na nekretnine koje su njegovi prijatelji i supruga založili kao jamstvo da Sanader neće bježati iz Hrvatske. Utvrdi li optužno vijeće da su ispunjene sve pretpostavke za puštanje iz zatvora bivši premije i predsjednik HDZ-a biti će vraćen u Remetinec kako bi uzeo svoje stvari, razdužio se i potom izašao na slobodu. Naime, na posljednjoj sjednici optužno je vijeće Sanaderu produljilo pritvor nakon podizanja optužnice u slučaju Fimi media, ali ga je istovremeno zamijenilo najvećom jamčevinom u povijesti hrvatskog pravosuđa od 12,6 milijuna kuna i dvjema zaštitnim mjerama koje Sanadera obvezuju na predaju putovnice i javljanje sucu istrage svakog prvog ponedjeljka u mjesecu. Ta je odluka jučer postala pravomoćna nakon što je Vrhovni sud odbio žalbe USKOK-a i obrane.
ZAGREB
Bivši premijer Ivo Sanader danas je na zagrebačkom Županijskom sudu odbacio tvrdnje bivšeg menađera Hypo banke Franza Hasslingera da je primio bilo kakvu proviziju nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj 1995. odobila kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. "Želim prigovoriti istinitosti svjedokovog iskaza da sam primio ili tražio bilo kakvu proviziju", kazao je Sanader na kraju današnjeg ročišta u slučaju Hypo u kojem je optužen za ratno profiterstvo jer je od austrijske banke navodno primio 3,6 milijuna kuna provizije u vrijeme dok je Hrvatska bila u ratnoj opasnosti. Hasslinger je na sudu kazao da je od bivšeg predsjednika uprave banke Wolfganga Kulterera čuo da je upravo Sanader, tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova, primio proviziju za razvoj tržišta u Hrvatskoj, ali i kao uvjet za zaključenje kredita kojim je Hrvatska, u vrijeme kada je teško dolazila do novca na međunarodnom tržištu, željela kupiti zgrade veleposlanstava u svijetu. No, iako je najprije rekao da je najveći dio provizije zaračunat korisniku kredita, odnosno Hrvatskoj, svjedok je kasnije promijenio iskaz ističući da je veći dio provizije ipak isplatila Hypo banka. Ustvrdio je da je najvjerojatnije tri petine provizije išlo na teret banke, a dvije petine na teret klijenta, to jest Hrvatske. Iako korisnik kredita uobičajeno snosi cijeli iznos provizije u ovom se slučaju tako nije moglo postupiti jer je Sanader, po riječima svjedoka, tražio neuobičajeno visok postotak.
ZAGREB
Nepravomoćna presuda šestorici osuđenih zbog ubojstva novinara i suvlasnika tjednika Nacional Ive Pukanića naći će se početkom veljače pred sucima Vrhovnog suda koji će odlučivati o žalbama na prvostupanjsku odluku zagrebačkog Županijskog suda. Vrhovni sud zakazao je sjednice za 6., 7. i 8. veljače. U ta tri dana sudac izvjestitelj upoznat će sudsko vijeće sa svim bitnim pojedinostima devetomjesečnog suđenja, prvostupanjske presude iz studenoga 2010. te žalbama na tu presudu sutkinje Ivane Kršul. Spis u tom predmetu broji oko 15.000 stranica. Novinar i suvlasnik Nacionala Ivo Pukanića i njegov suradnik Niko Franjić ubijeni su 23. listopada 2008. u podmetnutoj eksploziji na parkiralištu pokraj redakcije tjednika. Šestorica optuženika osuđena su na ukupno 150 godina zatvora. Najveću maksimalnu kaznu od 40 godina dobio je Željko Milovanović kao neposredni izvršitelj, odnosno osoba koja je aktivirala eksplozivnu napravu. On je osuđen u odsustvu, a za isti zločin mu se sudi u Beogradu, gdje optuženičku klupu dijeli sa Sretenom Jocićem zvanim Joca Amsterdam koji je za Pukanićevo ubojstvo navodno platio 1,5 milijuna eura, te Zoranom Kuzmanovićem. Robert Matanić, koji je prema optužnici okupio zločinačku skupinu, osuđen je na 33 godine. Zbog pomaganja u ubojstvu njegov bratić Luka Matanić i zajednički prijatelj Amir Mafalani dobili su po 16 godina zatvora, a Bojan Gudurić 30 godina jer je iz zasjede trebao pucati u Pukanića ako eksploziv zataji. Slobodan Đurović osuđen je na 15 godina zbog optužbi da je bio veza ubojica s Jocićem. Na suđenju nije dokazano postojanje zločinačke organizacije. Milovanović, Robert Matanić i Gudurić imat će pravo još jedne žalbe s obzirom da su osuđeni na kazne dugotrajnog zatvora (od 20 do 40 godina).
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je danas da se cijene komunalnih usluga u Zagrebu trebaju korigirati na razinu cijena u ostalim velikim gradovima u Hrvatskoj. Zadnja korekcija cijena komunalnih usluga bila je 2008. i razmišlja se o novoj jer se četiri godine cijene u ZET-u, Vodoopskrbi i odvodnji te Čistoći nisu mijenjale, pa čak ni onda kada je povećan PDV, kazao je Bandić na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi. Unatoč tome, podsjetio je, u Zagrebu je u posljednjih 11 godina obnovljen vozni park odnosno 80 posto novih vozila - nabavljeno je 250 novih autobusa i 140 novih tramvaja te je izgrađen pročišćivač otpadnih voda čime se, dodao je, Zagreb približilo standardima EU. "Nisam ja Grad", rekao je požalivši se kako nije u redu da u Zagrebačkom holdingu, čije podružnice traže korekciju cijena, gradonačelnik nema nikakvih ingerencija, a treba dati suglasnost za poskupljenje cijena. "Nije li to smiješno?", upitao je. Bandić je napomenuo da ove godine zaposlenici gradske uprave, nakon dogovora sa sindikatima, ostaju bez 'božićnice' budući da prihod nije rastao u skladu s očekivanjima. Zamoljen da komentira što će se 'božićnice' u Zagrebačkom holdingu ipak isplaćivati, Bandić je kazao da će i ondje, prije ili kasnije, shvatiti da mogu djeliti samo ono što imaju te da nemaju drugog izbora osim štedjeti.
ZAGREB
Izložba "Izazov kravate" koja tematizira likovna djela na temu kravate kao dijela hrvatske i svjetske kulturne baštine, otvorena sinoć u glavnom gradu Čilea Santiagu, predstavila je radove 51 autora iz Hrvatske, Nizozemske, Poljske, Njemačke, SAD-a, Japana, Zimbabwea i drugih koji tematiziraju taj dekorativni odjevni predmet smatran izvornim hrvatskim proizvodom. Izložene slike, skulpture, instalacije i video uradci dio su zbirke neprofitne organizacije Academie Cravatice, utemeljene 1997. u Zagrebu, koja broji 150 skulptura, instalacija, video zapisa i filmova vezanih uz temu kravate. Izložba, kojom se simbolički najavljuje obilježavanje dvadesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Čilea, ostvarena je u suradnji čileanskog kulturnog instituta Instituto Cultural de Providencia, Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske (Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu), te Veleposlanstva RH u tome gradu i idejnog pokretača izložbe, Academije Cravatice. Ujedno je to i prvo gostovanje te izložbe u Latinskoj Americi, a predstavljeni su autori iz devet zemalja u kojima je izložba do sada gostovala.