ZAGREB
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović izjavio je danas da je modernizacija Oružanih snaga prije svega financijsko pitanje. Upitan hoće li Hrvatska odustati od nabave borbenih zrakoplova, Josipović je odgovorio da je to "stvar realne odluke i procjene ima li ili nema novaca". "Ako se procjeni da nema novaca, jer je riječ o ogromnoj investiciji, donijet će se odluka koja će značiti očuvanje sposobnosti, i za to ću se jako zalagati, ali vjerojatno ne i nabavku novih zrakoplova", rekao je Josipović odgovarajući na pitanja novinara nakon svečanosti obilježavanja 20. obljetnice Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO). "Mislim da su svi u politici, i vlast i oporba, i bivša i sadašnja vlast koja bude, da smo za to da se u najvećoj mjeri sačuvaju i razviju sposobnosti Hrvatske vojske na svim područjima - na kopnu, u zraku i na moru", ocijenio je Josipović. Dodao je da su financije "u provedbi takve ambicije i želje limitirajući faktor". "Naravno da u vremenima krize ne možemo sve što bismo htjeli. Mislim da je sada trenutak da brojne planove, koji su bili vrlo ambiciozni, ali nerealni i naprosto se nisu ispunili, da ih revidiramo i izaberemo ono što nam je najvažnije i najpotrebnije i gdje se možemo najviše afirmirati i profilirati naše Oružane snage kao vrhunske profesionalne u onome čime se bave", rekao je.
ZAGREB
U prigodi 20. obljetnice Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) danas su u zračnoj luci Pleso najboljim pripadnicima HRZ PZO-a svečano dodijeljene pohvale, nagrade i promaknuća te je istaknuto da su kadrovi najvažniji resurs Oružanih snaga RH. Dan HRZ i PZO-a obilježava se 12. prosinca kad je 1991. ustrojeno njegovo zapovjedništvo. Predsjednik Republike Ivo Josipović posebno je podsjetio na one koji su dali živote u obrani samostalne i suverene Republike Hrvatske istaknuvši da je njihov doprinos nemjerljiv u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu. U njemu je pokazan visok stupanj svijesti i ljubav prema Domovini te učinkovito suprotstavljanje višestruko nadmoćnijem i opremljenijem neprijatelju, dodao je. U mirnodopskim uvjetima HRZ se dokazao brojnim intervencijama u medicinskim letovima, pronalaženjem i spašavanjem unesrećenih, istaknuo je Josipović i dodao da ulazimo u razdoblje u kojem će OS biti čvrst stup demokracije i zaštite građana u čemu će i HRZ PZO dati velik doprinos. Hrvatska je danas članica NATO-a, uskoro i Europske unije, naš posao još nije završio i pred nama je borba za gospodarski rast i povećanje životnog standarda građana, te razvoj demokracije i borba za zaštitu ljudskih prava. Vjerujem da će se oružane snage u okviru gospodarskih mogućnosti i dalje razvijati, osposobljavati, a time i HRZ i PZO, istaknuo je Josipović.
RIJEKA
Prihod od pomorskog dobra u Primorsko-goranskoj županiji svake je godine veći, a u 2012. očekuje se oko 20 milijuna kuna prihoda, a od toga će oko 9,5 mlijuna kuna pripasti županiji, kazao je danas na redovitoj konferenciji za novinare župan Zlatko Komadina. Dodao je da se u dijelu županijskog prihoda od naknada za koncesije na pomorskom dobru očekuje oko 6,8 milijuna kuna prihoda, a od naknada za plovila oko 2,7 milijuna kuna. Ove godine je do 23. studenoga od pomorskog dobra prihod bio 20,5 milijuna kuna, od toga oko 8,5 milijuna kuna su prihodi županije, a po oko šest milijuna kuna jedinica lokalne uprave i države. Po podatcima iz plana upravljanja pomorskim dobrom u županiji za 2012., do sada je u toj županiji određeno 424,08 kilometara granica pomorskog dobra ili 39,82 posto, a u postupku određivanja su još 194,66 kilometara ili 18,28 posto. U županiji je 1065 kilometara obale. Tijekom 2012. planiraju se utvrditi granice pomorskog dobra na još 10 kilometara obale. Za ulaganja na pomorskom dobru u 2012. u županiji se planira utrošiti 11,4 milijuna kuna - za održavanje lučke podgradnje, za izvanredno upravljanje, za utvrđivanje granica, za rad operativnog centra za zaštitu mora i drugo. Komadina je u nastavku, na novinarske upite, ocijenio da u sustavu dežurstava liječnika opće medicine u županiji nešto "nije u redu". Komadina je rekao da dežurstava mora biti, da rad liječnika mora biti plaćen te da će tražiti da se analizira može li taj sustav, sa stalnim ispadima, uopće funkcionirati.
ZAGREB
Predsjednici vijeća i predstavnici svih 18 nacionalnih manjina u gradu Zagrebu potpisali su danas u Staroj gradskoj vijećnici sporazum o osnivanju Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba. Sporazum su potpisali predsjednici vijeća albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, makedonske, mađarske, romske, slovenske i srpske te predstavnici bugarske, njemačke, poljske, rusinske, ruske, slovačke, talijanske, ukrajinske i židovske nacionalne manjine. Na konstituirajućoj sjednici Koordinacije nacionalnih manjina grada Zagreba za predsjednika je izabran Zoltan Balaž-Piri, predsjednik vijeća mađarske nacionalne manjine grada Zagreba. Za potpredsjednika iz redova vijeća izabran je Raman Fazlievski, zamjenik predsjednika vijeća romske nacionalne manjine, a za potpredsjednika iz redova predstavnika Raško Ivanov, predstavnik bugarske nacionalne manjine grada Zagreba. "Koordinacija može i treba biti subjekt svake javne rasprave o pitanjima nacionalnih manjina, biti inicijator rješavanja manjinskih problema i partner tijelima vlasti, organizacijama civilnog društva i drugim domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama u svim pitanjima koja su od interesa za nacionalne manjine", istaknuo je novoizabrani predsjednik Balaž-Piri. Koordinacija se mora registrirati i, temeljem novog Zakona o registru, napokon dobiti i pravnu osobnost, rekao je Balaž-Piri.
DUBROVNIK
Međunarodno sveučilište u Dubrovniku danas je organiziralo prigodnu svečanost na kojoj su dodijeljena posvjetno-znanstvena zvanja profesor emeritus. Odlukom Senata dubrovačkoga Međunarodnog sveučilišta ta titula pripala je prof. dr. Margaret Melady, Petru Selemu, Zoranu Jašiću, akademiku Vlatku Silobrčiću, akademiku Ivi Šlausu te prof. Ani Stavljenić-Rukavini i Ivi Banoviću. Riječ je o profesorima s bogatim akademskim iskustvom te bogatim iskustvom u visokom obrazovanju. Kako je istaknuo direktor Međunarodnog sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. Miomir Žužul, i tim događajem dubrovačko Sveučilište nastavlja svoj put kojim će još uspješnije surađivati sa sličnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Prigodnim riječima okupljenima se obratio dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, naglasivši kako će grad i dalje podupirati razvoj Dubrovnika kao sveučilišnog grada. Rektor zadarskog Sveučilišta Ante Uglješić je pak istaknuo kako veza između Zadra i Dubrovnika kao sveučilišnih gradova u budućnosti treba biti sve jača.
ZAGREB
U Galeriji Ulrich otvorena je večeras izložba Željka Kipkea pod nazivom "Pozdrav iz Zagreba", na kojoj je predstavljeno šest njegovih recentnih ulja na platnu velikog formata sa zagrebačkim vedutama. Povjesničar umjetnosti i autor predgovora kataloga izložbe Branko Franceschi, otvarajući izložbu, istaknuo je retrofuturistički karakter izloženih djela koje Kipke smješta u fiktivnu 2240. godinu. Smještajući na svoj poseban način motiv bruxelleskoga Atomiuma u perivoj parka Maksimira, autor upozorava na promjene koje će nam se dogoditi ulaskom u Eurospku uniju, odnosno na svakodnevnicu u kojoj će EU postati integralni dio našega života i infiltrirati se u ono što je do sada bilo lokalno i nacionalno. Kipke se zapravo pita kakve su koncepcijske i strategijske osnove europskih integracijskih procesa i što nam one zapravo donose, ističe Franceschi. Izložene su slike monokromne i tek se na nekim dijelovima pojavljuju žuta i plava boja, simboli Europske Unije. Riječ je o trećoj retrofuturističkoj izložbi Željka Kipkea. Prva retrofuturistička izložba iz perspektive 2001. godine gledala je u prošlost, na razdoblje kada je Stanley Kubrick režirao Odiseju u svemiru, a druga je bila posvećena prvim letačima u svemir i nepoznatim letjelicama koje su tijekom šezdesetih uznemiravale stanovnike Zemlje (2005.).
VINKOVCI
Povijesno i športsko društvo "Hrvatski sokol" Vinkovci obilježilo je večeras 30. obljetnicu smrti arheologa i sveučilišnog profesora Stojana Dimitrijevića (1928.-1981.) skupom u velikoj dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Prema riječima predsjednika "Hrvatskog sokola" Zlatka Virca, Stojan Dimitrijević neosporno je jedan od najznačanijih hrvatskih arheologa čiji su znanstveni rezultati priznati u svijetu i jedan od vodećih znanstvenika jugoistoka Europe u području prapovijesne arheologije. "Kada je prije pedesetak godina krenuo u prapovijesnu arheologiju ovoga prostora, nje praktički nije niti bilo. On je osnivač cijele arheologije i stvaratelj sve kronologije", ustvrdio je nekadašnji asistent Stojana Dimitrijevića, arheolog Aleksandar Durman dodajući kako se prisjeća da su Dimitrijeviću dolazili ondašnji najveći stručnjaci europske prapovjesti "s papirićem u ruci i olovkom, a on im je tumačio kako izgleda europska prapovjest". Tijekom prijepodneva predstavnici Gradskog muzeja Vinkovci i "Hrvatskog sokola" položili su cvijeće i zapalili svijeće na grobu Stojana Dimitrijevića na Gradskom groblju u Vinkovcima.
ZAGREB
Seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su u 18 sati i 4 minute jak potres s epicentrom u okolici Pljevlja u pograničnom području Crne Gore i Srbije koji se osjetio i u Dubrovniku. Magnituda potresa prema Richteru iznosila je 4,7 a u epicentralnom području bio je intenziteta VI-VII stupnjeva Mercalli Cancani-Siebergove ljestvice. Za sada je poznato da se potres osjetio u Dubrovniku, Sarajevu i Mostaru, priopćeno je iz Seizmološke službe Republike Hrvatske.
ZAGREB
U Zagrebu je danas nakon kratke i teške bolesti u 80. godini umro predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) magistar Stjepan Krajačić, izvijestio je SUH. Stjepan Krajačić se u rad SUH-a uključio 1993. godine i bio je na dužnostima potpredsjednika, zamjenika predsjednika a od 2004. godine predsjednika Sindikata umirovljenika Hrvatske. Bio je i član predsjedništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Rođen je 27. lipnja 1931. u Preloščici kod Siska. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu, a na postdiplomskom studiju na Medicinskom i Ekonomskom fakultetu je 1975. magistrirao ekonomiku zdravstva. U Domu zdravlja Remetinec 14 godina je bio pomoćnik ravnatelja, a zatim je obnašao visoke dužnosti u tadašnjem ministarstvu zdravstva i socijalne zaštite te, do umirovljenja 1991., u zdravstvu grada Zagreba. Komemoracija Stjepanu Krajačiću održat će se u prostorijama SSSH u Radničkom domu sutra, 13. prosinca u 8,30 sati.