Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak najvažnijim je ocijenila da država, koja civilno društvo prepoznaje kao partnera, prepozna i važnost financiranja udruga, jer je danas najveći problem upravo financijska nesigurnost udruga jer nije sustavno riješeno financiranje njihove osnovne djelatnosti i tzv. hladnog pogona.
Većina udruga su, kaže Slonjšak, pružatelji usluga te u tom smislu rade dio posla koji se tiče općeg dobra, pa ako već rade ono što bi trebala činiti država, za to ih treba i platiti jer u suprotnome dolazi u pitanje njihovo postojanje i pomoć korisnicima zbog kojih su i osnovane.
Pravobraniteljica stoga drži da je nužno, ako sustav nije u stanju donijeti kvalitetan način financiranja, da se udrugama pruži potpora kroz različite projekte i natječaje te da im se omogući okretanju drugim izvorima financiranja, kao što su međunarodni pretpristupni fondovi, ili pak djelatnostima u kojima udruge prepoznaju mogućnosti zarade.
Govoreći o Strategiji razvoja socijalne skrbi u Hrvatskoj od 2011. do 2016. državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem naglasio je, među ostalim, važnost decentralizacije sustava kako bi se i stručni radnici što više približili korisnicima usluga.
Predsjednik Hrvatskog saveza udruga cerebralne paralize Ivan Vujec smatra da udruge koje će raditi kao dosad, a to znači dva-tri dana tjedno, neće imati šanse za opstanak u novim uvjetima već će se morati prilagoditi kriterijima EU, odnosno okrenuti tzv. socijalnom poduzetništvu, što će omogućiti i bolju zapošljivost njihovog članstva.
"Katastrofa je da osobe s invaliditetom imaju veliku podršku i mogućnost školovanja, ali da se nakon školovanja ne mogu zaposliti. Mislim da će se to ulaskom u EU primijeniti i da će osobe s invaliditetom imati više mogućnosti nego dosad jer je jedino rješenje da se osamostale", zaključio je Vujec.